1 Coríntios 10
Onorúgame nila ra'íchali (TACNT) vs AAI
1 'Emi Kristo oyérame napurigá ne, 'we 'la na'táwaká 'emi, alué 'emi rijimala 'we 'ya mochígame napu'lige júmasa alé Ejipto mochiga, nolí bajchabemi enale napu e'yénale alué ralámuli, 'lige suwábaga alué ralámuli simárale alé wa'lú ba'wí ilígichi napu Ba'wí Sejtákame anilichi ju.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Alekeri 'we a'lá machirú alueka 'la Moisesi oyérame níligo, napugiti alué Moisésika wa'lula níligame alué ralámuli nuleme.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Suwábaga alué ralámuli go'ale alué go'ame napu Onorúgame 'yale.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 'Lige abiena bajile alué ba'wí napu Onorúgame 'yale napu ma'chínale bilena wa'lú rejtechi. Alué rejteka pe Kristo nile napu alué ralámuli 'yuga oyame nílige.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Amulí suwábaga alué ralámuli tabilé e'wale napu nulale Onorúgame. Alekeri Onorúgameka tabilé ganíliga asale alué ralámuli 'yuga. Onorúgameka me'ale alué ralámuli alé jami tabilé ba'égichi.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Suwábaga ye pe tétali ju ramué 'yuga napurigá ramué tabilé korúpua chibi nokianti napurigá nokale alué ralámuli.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Alekeri 'emi tabilé tániwa nejkúrali alué mono napu ralámuli 'we 'la niraga etele napurigá Onorúgame neraga napurigá nokale alué ralámuli 'we 'ya mochígame. Aka Onorúgame nila ra'íchali regá aníché: «Ralámulika pe'wé go'yá mochile 'lige aminami bajía mochile 'lige aminami yawile alé o'wemi rawega jaga napu ilile alué besero 'órote newárigime.»
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 'Lige aminami tabilé 'yuga gojchiame júkuru bilé mukí tabilé bo'né 'yula. Alarigá nokale jaré alué ralámuli, alekeri suwile bilé liá aminá bakiá mili ralámuli bilé rawé kachi.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Tabilé chibi nokiboa pe machináliga chiéniko gastigárimio Onorúgame. Jaré alué ralámuli alarigá nokale, alekeri Onorúgameka sinowí júlale napurigá alué ralámuli suwimela sinowite u'chúsiga.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Tabilé che aniboa Onorúgame tabilé 'la sébali olame ko napu sébali olámoríle. Jaré ralámuli alarigá nokale, 'lige alekeri Onorúgame júlale bilé santo ánjeli ralámuli me'ame. Alué 'sile alué ralámuli me'á.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Napu ikile alué ralámuli 'ya ejperégame, alueka pe tétili nile ramué 'yuga. 'Lige alekeri osáliru alé apélichi napurigá ramué 'la machiboa napu jipe rawé ejperégame niru, napurigá machiboa alieti tábiri tabilé newati ko. 'Ma pe u'kabi bamí rokáré gawí suwibamia.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Alué napu 'nátame ju 'ma tabilé che nokimeo, ¡'we 'la 'nátaga tase guwana rujsúpua!
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Aka suwábaga ralámuli i'sínimi cha nokinálime ká'é, nobi Onorúgameka 'wéchigo 'la gu'írame júkó napurigá tabilé cha nokimela. 'Lige alekeri 'we 'la bijchígilime ju Onorúgame 'we 'la nejkúrime ko.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 'Emi napu ne 'we galegá eté, tase tániwa iwérali alué mono napu tabilé Onorúgame ju.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 'Emi ralámuli asíriga 'la 'nátame júkuru, alekeri 'we a'lá námaka gepuwa alué napu ne ruimeli ju machináliga pala bijchiá ko o tabilé.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Napu'lige bajilia alué i'wilí ba'wila, bajchá cheliera i'lime júkuru Onorúgame nélegá Esusi mukúligo bilena gulusichi ramué nila gastigo o'togá, 'lige aminami go'ame júturu baní nélagá churigá mukúligo Esusi 'lige churigá ku ajánaligo. Yeka pe aniame kéré ramuéchigó ku ajániwili ko.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Rekó asíriga we'ká nírige ramué, pe abaleké baní go'yame niru. Yeka ruyame kéré ramué pe bi'lepi 'nátali 'nátame nírigo napu 'nátame ju Kristo.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Aka 'la na'táwabala alué ralámuli alé Israeli ejperégame, aka sa'pá go'yame júché Onorúgame kógilime alé mésachi ajchárigame. Alueka pe aniame kéré alué ralámuli pe bi'lepi 'nátali 'nátame ko Onorúgame 'yuga.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 ¿'La námilia 'emi napu ne ruwí jipe? Alué mono napu kógilime ju, ¿alawégame ju? 'Lige ¿'la bijchiá 'la Onorúgame ju? ¿'We najtékame ju alué go'ame napu kógilime ju alué mono?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Tabilé. Alué mónoka tabilé alawégame ju. Alué ralámuli napu kógime ju alué mono, pe remónisi u'kuchípala kógime kéré alué go'ame, tase Onorúgame. Neka tabilé najkí napurigá 'emi aleké u'kuchípala remónisi gompaníerola nímala.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 'Émika tabilé bajímili júkuru alué i'wilí ba'wila napu bajílime ju Esukristo nélagá 'emi bajime nísaká i'wilí ba'wila napu remónisi u'kuchípala kógilime ju. 'Lige aminami pecha go'meli júkó 'emi alué baní napu go'yame ju Esukristo nélagá 'emi go'yame nísaká alué baní napu remónisi u'kuchípala kógilime ju.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 ¿'Émika najkiá napurigá ayómala Onorúgame? Ramueka pecha a'wágame niru napurigá Onorúgame.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Jaré 'emi regá anime ju: «Neka abichibi símala napu ne bo'né najkí.» A'lá ju nobi jaré nóchali tabilé 'la júkó 'lige aminami tabilé nejkúrime ju napurigá oyérawa Esukristo.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Iligá na'tawa uché jaré ralámuli gu'írilinti, tase pe bo'nepi gu'írilininti 'nata asiboa.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Suwábaga go'ame go'poa 'emi napu ralinélime ju alé napu sa'pá ralinélime ju. Tase rukuboa tala 'la mono kógirime ko o tabilé. 'Lige alarigá 'la tabilé we'ká 'nata asimela alué go'ame go'sá.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Aka, «Onorúgame nila júpaché suwábaga ye gawí 'lige suwábaga tábiri napu nerú jena.»
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Jaré ralámuli tabilé Onorúgame oyérame repárisa go'ame go'áachi, 'lige mué simisá go'ame go'mea alué ralámuli 'yuga, 'we a'lá júkuru go'aa go'ame napuyépiri go'ame. 'Lige aminami tabilé we'ká 'nátiga go'poa alué go'ame.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Bilé rió asisáká alé Onorúgame oyérame 'lige regá anésiga mué alué riote: «Ye sa'paka pe mono kógirime ju napu tabilé Onorúgame ju», 'liko mué níriga tase go'poa napurigá tabilé chélámala alué rió.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Mueka 'ma machíguru 'la ko napuyépiri go'ame go'aa, nobi iligá tabilé go'poa aleké go'ame napurigá tabilé chélámala alué rió napu pe kulí 'la oyérame ju Onorúgame.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Ne cheliera 'yásaká Onorúgame alué go'ame go'mea 'liko, ¿chonigá cha anilíbiché ne alué go'ame go'yachi?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Napuyépiri nóchali napu mué nóchame ju, go'ame go'gá 'lige aminami bajiga o uchéchigo bilé tábiriti nóchaga, Onorúgamecho 'nátiga nochálime júkuru 'lige go'yame júkuru 'lige bajílime júkuru napurigá ralámuli 'la nirámala Onorúgame.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Ramueka tabilé najkiá napurigá alué ralámuli jurío guwana rusúmala nibilé alué tabilé jurío, 'lige nibilé alué ralámuli napu Onorúgame oyérame ju. Alekeri 'la 'nátaga.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Neka najkí napurigá suwábaga ralámuli 'we ganíliga akimela ne benírachi Onorúgame nila ra'íchali. Neka tabilé beniri pe bo'nepi a'kabámana einániliga, neka pe uché jaré ralámuli gu'íriga 'smíguru napurigá 'la a'kabámana e'yénamala.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.