Atos 22
Western Tarahumara NT (TAC_WBT) vs VC
1 ―'Emi ralámuli jurío napurigá ne 'lige 'emi e'wélala jurío abiénachigó, 'we 'la gepusi ye ra'íchili churigá 'la nemime ne.
1 Irmãos e pais, ouvi o que vos tenho a dizer em minha defesa.
2 'Lige alué ralámuli alué ebreo ra'íchachi akisá, abéchigo kilí mochíbale alué ralámuli alé. 'Lige alué Páulo anele alué ralámuli:
2 Quando ouviram que lhes falava em língua hebraica, escutaram-no com a maior atenção.
3 ―Neka pe bilé rió jurío júke'é, alé Tarso anilichi we'ká riógichi ochérigame, alé ejiro Silisia anilichi. 'Lige u'lubéká jena Rusaleni bejterá ne. 'Lige jena asagá beníruturu ne alué Gamalieli anilime riote alué nulalí 'ya nerúgame. 'Lige ne 'we oyérame ju Onorúgame napurigá nokame ju 'emi ralámuli.
3 Continuou ele: Eu sou judeu, nasci em Tarso da Cilícia, mas criei-me nesta cidade, instruí-me aos pés de Gamaliel, em toda a observância da lei de nossos pais, partidário entusiasta da causa de Deus como todos vós também o sois no dia de hoje.
4 'Lige ne 'yako 'we najátame ke ne alué ralámuli napu oyérame ke alué Nuebo Bowé, riótiri 'lige umugítiri. 'Lige 'ma cha'pisá, nejime ke ne alé e'wélalachi napurigá me'limela. Ne chojkila kéturu napurigá suwimela alué ralámuli.
4 Eu persegui de morte essa doutrina, prendendo e metendo em cárceres homens e mulheres.
5 'Lige alué abé wa'lula balé, 'lige alué uché jaré e'wélala alé wa'lú re'obachi nulame, suwábaga alué ralámuli 'we a'lá machíguru ne alarigá 'síligo. 'Lige alué ralámuli 'yáturu ne'chí osilí napurigá o'tomela ne alé we'ká riógichi Ramasko anilichi, napurigá ne 'yámala alué ralámuli jurío alé Ramasko mochígame napurigá eliwa ne napurigá cha'pimela ne alué ralámuli Esukristo oyérame alemi mochígame, napurigá jeka Rusaleni a'pámala ne bulugá napurigá gastigáriwa jena alué ralámuli.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos anciãos me são testemunhas. E foi deles que também recebi cartas para os irmãos de Damasco, para onde me dirigi, com o fim de prender os que lá se achassem e trazê-los a Jerusalém, para que fossem castigados.
6 Páulo uché rajpé ra'íchili ruwile, 'lige anile: ―'Lige ne 'mi alemi bowichimi enágichi alé Ramasko simea, 'lige amulí sébachi ne alé we'ká riógichi Ramasko anilichi, 'lige rawé kéturu amulí rawilichi, 'lige a'wágame ra'ósaga ilíbaturu alé 'pákana rewagáchika. 'Lige noligá ra'ósiga ilíbaturu alé napu ne iligé. 'We rasórume kéturu alué ra'ósali.
6 Ora, estando eu a caminho, e aproximando-me de Damasco, pelo meio-dia, de repente me cercou uma forte luz do céu.
7 'Lige ne 'ma wijchí bo'íbaturu. 'Lige alé wijchí bo'igá bilé ra'íchali akéturu ne. 'Lige aniéturu alué ra'íchali: «Sauli, Sauli, ¿chonigá sayega eyena mué rió ne'chí 'yuga?», aníchane alué ra'íchali alé.
7 Caí por terra e ouvi uma voz que me dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
8 'Lige ne anéturu: «¿Chieri ju mué sikaniá?», anéturu ne alué ra'íchili. 'Lige aniéturu alué ra'íchali: «Ne rió ju Nasareta bejtégame alué Rabí rijimala napu nawámili nílige, napu mué najatu resí olániliga, alué ju ne.»
8 Eu repliquei: Quem és tu, Senhor? A voz me disse: Eu sou Jesus de Nazaré, a quem tu persegues.
9 'Lige alué ralámuli napu ne 'yuga e'yénilige alemi, alueka 'we a'lá sébali etele alué ra'ósali, 'lige 'we majale. 'Lige alué ra'íchili napu ne akele, alué ralámuli tabilé akele.
9 Os meus companheiros viram a luz, mas não ouviram a voz de quem falava.
10 'Lige neka rukéturu: «Mué Wa'lula, ¿chu'símili júkó ne?» 'Lige alarigá nejele: «Ilísiwa mué alé, 'lige yati simiboa alé 'mimi we'ká riógichi Ramasko anilichi. 'Lige mué rió alé we'ká riógichi Ramasko sebasa, alé bilé rió ruyémala mué churigá 'símio mué.»
10 Então eu disse: Senhor, que devo fazer? E o Senhor me respondeu: Levanta-te, vai a Damasco e lá te será dito tudo o que deves fazer.
11 'Lige alué ra'ósili 'ma tabilé ma'chílime newáturu ne busila. 'Lige alué ralámuli alué napu ne 'yuga e'yénilige, alué ralámuli sekachí cha'pigá baníruturu ne'chí alé miná we'ká riógichi Ramasko anilichi.
11 Como eu não pudesse ver por causa da intensidade daquela luz, guiado pela mão dos meus companheiros, cheguei a Damasco.
12 › 'Lige alé we'ká riógichi Ramasko anilichi asale bilé rió Ananíasi anilime. 'Lige alué rió 'we a'lá sébali olame nile alué Moisesi nila nulalí. 'Lige suwábaga alué ralámuli jurío alé we'ká riógichi Ramáskochi mochígame 'we a'lá nirame nile alué rió Ananíasi.
12 Um certo Ananias, homem piedoso e observador da lei, muito bem conceituado entre todos os judeus daquela cidade,
13 'Lige alué rió Ananíasi nawáturu alé napu ne ajtigé ne'chí e'nemia. 'Lige aniéturu alué rió alé nawasa: «Mué Sauli, ramué okaka jurío niru, ku 'la ma'chílime nímala mué.» Napu'lige ne lanésiga, yati ku ma'chili ne, 'lige etiáturu ne alué rió.
13 veio ter comigo e disse-me: Irmão Saulo, recobra a tua vista. Naquela mesma hora pude enxergá-lo.
14 'Lige aminami aniéturu alué rió Ananíasi: «Onorúgame 'we gu'írile alué ralámuli 'ya mochígame ramué rijimala, Onorúgameka 'nátale 'we 'ya napurigá mué rió 'la machimela churigá olánilia Onorúgame ramué, 'lige aminami napurigá mué 'la etémala Esusi 'la sébali olame tajsiné che'sime, 'lige aminami napurigá mué akimela bo'né alué rió ra'íchachi.
14 Continuou ele: O Deus de nossos pais te predestinou para que conhecesses a sua vontade, visses o Justo e ouvisses a palavra da sua boca,
15 'Lige Onorúgame najkíguru napurigá mué suwábaga ralámuli ruyémala alué napu etele mué abiena napu akele mué.
15 pois lhe serás, diante de todos os homens, testemunha das coisas que tens visto e ouvido.
16 'Lige jipe tabilé aminabi buwewa mué. 'Lige yati rewarárigame niwa mué rió alé wa'lú ba'wichí bochígimi bokuíka, alué Wa'lula Onorúgame tániga e'kali napurigá e'kámala mué na'tálila.»
16 E agora, por que tardas? Levanta-te. Recebe o batismo e purifica-te dos teus pecados, invocando o seu nome.
17 'Lige alué Páulo aminabi ruwile ra'íchili: ―'Lige ne ku jena Rusaleni sebasa, simigéturu ne alé wa'lú re'obachi Onorúgame 'yuga ra'ichamia. 'Lige ne alé iligá Onorúgame 'yuga ra'icha, Onorúgame etiáturu ne
17 Voltei para Jerusalém e, orando no templo, fui arrebatado em êxtase.
18 'lige etiáturu ne alué Wa'lula napu ne'chí nuleme ju. › 'Lige aniéturu alué Wa'lula: «Mué Páulo yati simiboa jena Rusaleni asagá. Alué ralámuli jena Rusaleni mochígame pecha bijchígimiligó mué ra'ichálila churigá ko ne», aniéturu alué Wa'lula.
18 E vi Jesus que me dizia: Apressa-te e sai logo de Jerusalém, porque não receberão o teu testemunho a meu respeito.
19 'Lige ne anéturu: «Mué Wa'lula, suwábaga ralámuli jena mochígame 'we a'lá sébali machí ne 'we ichúrimi u'kuchí jurío re'obálachi eyéname ko ne alué ralámuli mué oyérame 'yaga, 'lige ne nuleme ke napurigá cha'pimela galírale mo'amia alué ralámuli, 'lige aminami nulame ke ne wejpisóniliga alué ralámuli mué oyérame.
19 Eu repliquei: Senhor, eles sabem que eu encarcerava e açoitava com varas nas sinagogas os que crêem em ti.
20 'Lige alué Siteba me'liachi, alué mué ra'ichálila ruwime, 'lige ne alé iligéturu alué rió me'liachi. 'Lige ne 'we a'lá niráturu napurigá me'liboa alué rió. 'Lige aminami ne repúturu alué ralámuli o'páchala napu bujale alué ralámuli alué Siteba bajsibumia.»
20 E quando se derramou o sangue de Estêvão, tua testemunha, eu estava presente, consentia nisso e guardava os mantos dos que o matavam.
21 'Lige alué Wa'lula ané ne'chí: «Simiboa mué alé 'mimi mejká napurigá benírimala mué Onorúgame nila ra'íchali alué ralámuli tabilé jurío.»
21 Mas ele me respondeu: Vai, porque eu te enviarei para longe, às nações...
22 'Lige alué lakí ra'íchali gepusa alué ralámuli, 'lige uchéchigo siné chojkile alué ralámuli bochí aniá ne'oa. 'Lige e'wele sináká anile alé jaga: ―Yati me'liboa alué Páulo, cha 'sime rió ju alué, tabilé we'lisi ajagá a'rewa alué rió jena ―alarigá sinale alué ralámuli alé jaga.
22 Haviam-no escutado até essa palavra. Então levantaram a voz: Tira do mundo esse homem! Não é digno de viver!
23 'Lige alué ralámuli bijí 'we ne'oa jágichi alé, o'pacha bujagá lowagá anile alué ralámuli ayoga, 'lige aminami alué we'étiri 'pari paka anile.
23 Como vociferassem, arrojassem de si as vestes e lançassem pó ao ar,
24 'Lige alué abé wa'lula sontalo nulele alué uché jaré sontalo alué Páulo cha'píniliga, napurigá alé galírale bajchawa alué a'boi sontalo galílachi. 'Lige aminami nulele napurigá alué sontalo wejpisoka rukémala alué Páulo tachiri najsibúliga alué ralámuli 'yuga, chonigá aliena ayóliga alué ralámuli alué Páulo 'yuga.
24 o tribuno mandou recolhê-lo à cidadela, açoitá-lo e submetê-lo a torturas, para saber por que causa clamavam assim contra ele.
25 'Lige amulí wejpiá alué Páulo alué wi'chí sipanárigamete, 'lige anele alué Páulo alué sontalo gapitánila alé ilígame: ―¿'La lisensia ni mué napurigá wejpisómala bilé rió romano peka 'cho rukigá tachiri najsibúliga ne?
25 Quando o iam amarrando com a correia, Paulo perguntou a um centurião que estava presente: É permitido açoitar um cidadão romano que nem sequer foi julgado?
26 'Lige alué gapitani alué ra'íchili akisá, simile alué abé wa'lula sontalo e'nemia. 'Lige simigá alué gapitani alé anele: ―'We a'lá 'nátaga, siné kachi cha 'símirépokué mué alué rió 'yuga. Alué rioka 'we najtékame ju, 'lige aminami romano ju ―anile alué rió simigá alé 'mimi alué abé wa'lula sontalo e'nemia simiá.
26 Ao ouvir isso, o centurião foi ter com o tribuno e avisou-o: Que vais fazer? Este homem é cidadão romano.
27 'Lige alué abé wa'lula sontalo yati simile e'nemia alué Páulo. 'Lige rukele alué abé wa'lula sontalo alué Páulo nawiga alé: ―¿'La bijchiá romano ju mué? ―anele. 'Lige alué Páulo nejele: ―Júwé ―anile alué Páulo.
27 Veio o tribuno e perguntou-lhe: Dize-me, és romano? Sim, respondeu-lhe.
28 'Lige alué abé wa'lula sontalo, anele: ―Ne níriká we'ká enomí najtigí'é romano gainalia ―anile alué abé wa'lula sontalo. 'Lige alué Páuloka nejele: ―Romano ju ne, ne o'nólaka romano níligame, alekeri romano ju ne ―anile alué Páulo.
28 O tribuno replicou: Eu adquiri este direito de cidadão por grande soma de dinheiro. Paulo respondeu: Pois eu o sou de nascimento.
29 'Lige alué sontalo alué Páulo wejpisónalime ku a'mibé simíbale. 'Lige alué abé wa'lula sontalo 'we majaga etele alué Páulo machisáká romano ko.
29 Apartaram-se então dele os que iam torturá-lo. O tribuno alarmou-se porque o mandara acorrentar, sendo ele um cidadão romano.
30 'Lige melénala alué abé wa'lula sontalo, 'we machinálile tachiri najsibúliga alué Páulo alué ralámuli 'yuga, chonigá aliena ayonia alué Páulo. 'Lige nulale ma'chí pániliga alué Páulo. 'Lige nulale napurigá suwábaga napubuwa alué balé e'wélala, 'lige aminami alué ralámuli e'wélala selígame abiena 'ma bayéliru aléchigó napurigá napubuga mochiga rukémala alué ralámuli tachiri najsibúliga alué Páulo alué ralámuli 'yuga. 'Lige alué ralámuli suwábaga 'ma napuísa, 'lige alué Páulo alé o'wemi eláleru alué we'ká ralámuli mochígichi.
30 No dia seguinte, querendo saber com mais exatidão de que os judeus o acusavam, soltou-o e ordenou que se reunissem os sumos sacerdotes e todo o Grande Conselho. Trouxe Paulo e o mandou comparecer diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.