Mateus 9
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs NTLH
1 To e Yesus mar ngat her kta kar mnam a langail he kta kenker a ngaenker to le kngae kvaar mnam ka rengmat msim.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Ngata pis, va vgum o mia ko ngta kokol a mhel langto orom ka hep ko ta kru mnam ko ka vok tgus tyor. Ngat pis ngok kim e Yesus va e Yesus tvokom mar ko ngat vu kor mnam mar mang en enang tok, to thera reng a mhel to endo te, “Kambis, ngiak sirei na, ko dok mruo ko lol ilaro kerkeknen patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar hak.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 E Yesus ta re tok, va vgum akuruk mnam o pattermia kmo pos ko ngata rere kun pgegom mar mruo te, “Hai-e, en ta kerrereng E Nut ka munik enang tok arhe!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Nangko e Yesus ther tar ngaro papat ko ngat vua rere porom mar enang tok, to ta kle ka mnganang ngar te, “Kman ko mularo vurkul ngma tagur pum o kerpapat ruk endruk he ka mngan pum kua serppak to kam lol o mia ngaro kerkeknen patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar tok?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Ani ngaeha to ta koppet kam khenam ma mmok? A ngaeha to kam gi reng a mhel ta te, ‘Ko lol ilaro kerkeknen patgiang ngaiting,’ i o endo kam mi kaeharom a mhel ta, he en kam mia hop he kngae ko pum mularo kerok?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Vanangko tgia ya kat e, ko ngor mia khenam ma mmok ngang nguk te, E Nut tmi kaen a serppak ngang A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok, dok kam lol o mia ngaro kerkeknen patgiang ngaiting mo mmie he kikiangae mang ngar.” Thavaeng ngar tok, to her gia reng a mhel to ka vok tgus tyor te, “Hop he, tolpum ila hep he kngae ngok mrek.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 E Yesus tgia re tok, to a yor to endo ther gia hop sir he kngae ngok mrek.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Nang a mumu to alautar tvokom tok, to a pagor ta komor mar. To ngat hera guyaya pum E Nut mang ko ther mi kaen a serppak ka mten to endo tok ngang o mia.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 E Yesus teharom tok, to hera parem a mhe to endo to kta ngae va tvokom a mhel langto ka munik e Matyu ko tkorsang kun mnam o kermia ruk ngam kaelha klol o takis nga rek to kmelpas mnam. E Yesus tpis ko kim to kreng te, “Ngiak kaikkiem dok!” To e Matyu ther gia hop to her gi kaikkiem.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Kam ngae, to mnam a kolkha langto e Yesus kar kalngunes ngta kaum kaemik kun mnam e Matyu ka rek. Va o kermia kavurgem ruk ngam kaelha klol o takis kar o Yuda akuruk, endruk o Yuda ngalmialaol ngma keyang ngar ko ngam lo sim kaikkiem ngaro keknen, ngata kaum kaemik ko kim e Yesus kar kalngunes kat.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 To o Parisiau ngata vokom ko e Yesus tkaum kaemik kar mar tok, to hera kirhek pum e Yesus kam palsie kim kalngunes te, “Kman ko mula pattermia tkaemik ko kim o kermia ruk ngam kaelha klol o takis kar o Yuda akuruk, endruk ngolmialaol ngma keyang ngar ko ngam lo sim kaikkiem mor o Yuda nguaro keknen?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 — ausente —
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 — ausente —
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 E Yesus ta hivuo kmemik vop, to e Yoanes kalngunes vat ngata pis he le kta mngan pum e Yesus mang ngaro keknen ruk nkong ngar tennik kat te, “Ngua keknen to kam paal kmo ol nkong ngar tennik, nang nong lgunngae nkong ngar tete e. He ekam tok, kman ko mor kar o Parisiau ngom kaikkiem ngua keknen to nkong ngar tennik, endo kam paal kmo ol tgus ko pum E Nut kalo keik he smia ngarkie ngang, vanang itlengunes ngam kle kaeharom a keknen to a gunngar ta yek, endo kam venu mang a ngaemik?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Va e Yesus ta tootkinre ngang ngar kam re lkoon mang ka yor mruo te, “Mnam a kolkha to msim ko a mhel tkaenkim ktavlom, klenar ngat lo kais kam gia mrung en he ktivik pum en e. Ho mi kut nop hak. Ko o kolkhek ruk kam tivik mnam mar ngrok ge. Ngara pis ko ngaka vret a mhel to endo mkor kalngunes, yek endo yek, kalngunes ngara mrung he ktivgim ko yek.”
15 Jesus respondeu:
16 Ta tootkinre tok knop, to kle kaenserpagam ka papat to endo mang en mruo kat te, “Mu vokom na, a mhel nam lua vatvat a yet ka kae to a gunngar engnang endo ka sgan e, matok naka plum va ka kae to a gunngar nera vui to kaursie to kait endo ka sgan to kle ho gi kael a pammok a ho laut hak kir kim endo tesgun ko ta vatvat.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Ii, va ngam lo kaeharom a ye to a vaen, endo a gunngar kun mnam ka merrip ko ka sgan kat e, ko a merrip to ka sgan ta karrai he nera khir. Ngam lo kaeharom tok, ekam ko a vaen ka serppak, ko nak hop kun mnam ka merrip ner kaur mang ka merrip to endo ka sgan he khalker. To a vaen nera gussuk. He enang tok, a vaen ka merrip nera kernonho ekam ko nera khir va a vaen nera gussuk kat. Nove, o mia ngam lo kaeharom tok e. Ngam kle va kaeharom a vaen to a gunngar kun mnam ka merrip to a gunngar kat ko tgi kongeik, nang min tgus kam vle lya.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 E Yesus ta rere kngae tok, va a taip langto nma nho mang o Yuda ngarta rek to kam rere mnam tvaik kun mnam e Matyu ka rek he kpis ko kim e Yesus ktubulkek ku penharom he kaurur kim te, “O-kola-o, ko kvek te gnua yor tete ta, vanangko ip kaol he gi kaehang va nap kais kam kta hop he kta vle kat.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 To e Yesus ta hop to en kar kalngunes ngat hera veet kaikkiem.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 — ausente —
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 — ausente —
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 A gi hi to tehang tok, a vlom to endo ka yor ther gi nop ngatngae. To e Yesus thortgi he kvokong to kreng te, “Kolkheng, ngiak sirei na ko ye her ya he, ekam ko ya kor mnam yin mang dok.”
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Kam ngae, to e Yesus ta pis kvaik kun mnam a taip to endo ka rek va kvokong alo mumu alomin ko langto ngat hupum ngaro ngaesong kam khenam nga mamrung ma mmok va langto ngat kael a halum kmaee klik.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Tvokom o mia tok, to hera reng ngar te, “Mu ehenok ko, ko a vlom sie to enda tlua vle enang a mi yor e. Tgia vle enang a kalyie to tgi onit ko ner kta hop kat.” Ta re tok, va o mia ngat le gia kol a klel orom.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 To e Yesus ta havaeng o mia kmottek ngogu mnok knop, to ta kle kvaik ogun ko tok ko ngat ngangater a yor ko ma hep. Ii, tmi yor hak he, vanangko e Yesus ta kle ka kpom a vlom sie to endo ka ktiek ge. Ta kpom ka ktiek to a vlom sie to endo ther gi kta hop sir kat he.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 He ekam ka ngaeha to tok, a re to mang e Yesus ka munik ta senkir he kvaas kim o rengmat tgus kun mnam a mhe to endo.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 E Yesus tkaeharom a vlom to endo knop, to le kparem a mhe to endo to kngae va alo vivisker aloruk ngint kaikkiem kngae he kvui orom ekam a ngaelaut te, “O-e Devit Kaes to yin, ngiaka mrung nguo vanie.”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Nginta vui orom kngae tok, to e Yesus tpis kun mnam a rengmat langto he kvaik kun ma rek va alo vivisker ri ngint kaol ngok kim to ta mnganang ngin te, “Nngia orom mae, met kor mnam mae mang dok te, ko kais kmeharom mealo keik, mae kam nho kat?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 To e Yesus tkaehang nginalo keik he khavaeng ngin te, “Kmikkiem enang ko meta kor mnam mae mang dok tok ko kaeharom mae he.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 E Yesus tgia re tok, to nginalo keik ngint ya he nginta nho. To e Yesus ther kaen a re lserpgar ngang ngin te, “Meak or kam havaeng a mhel tang mang kua ngaeha to enda.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Puoo, ngint le kottek va kle senker a re mang en kngae kun mnam a mhe to endo tgus.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Ennginduk ngint kottek he kngae to o mia ngat le kpis orom a mhel to a koot tim he kvat ka gu to le kael ko kim E Yesus vat.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 To e Yesus ta kerer a koot petgim a mhel knop, to a mhel to endo ka gu ta mrer he kta rere kat. Va a mumu to ta vle ko kat ngat ho mi kut sor kmar he kre te, “O reha lserpgue ruk endri ngot lo vokom mar tennik kais mang tete mo mIsrael.”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Vanang o Parisiau ngat kle ktua kokheng a mumu kam kerrereng e Yesus te, “O-o, o kool ngalaip ka serppak ta ti arhe a mhel to enda ta kemmeng kam paeim a mhel to endo orom ti he kerer karo valngneik mruo ruk o kool.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 E Yesus tkerer o kool knop to le kaelha kvaik kottek kun mnam o rengmat laol va o rengmat ngaro maksien he kaelha kpatter o mia kun mnam o Yuda ngartaro rektor mruo he ka knovvur orom e Seten ko E Nut ka serppak tkir kim ekam ko E Nut ka tavgo tpis he komor o mia. Va tkaeharom o mia pum ngaro yor ngo mamten kat.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Nma ngongae tok, he kvokong o mumu to nam ngae sei kam mrung ngar, ko mar, o mia ngam gi vrong kol a regesal mang ngar he ngam lo kais kam mrua toot mang ngar mruo e. Ii, mar ngta vle enang o sipsip ruk nop ngar teit ngang ngar kam toot mang ngar.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 E Yesus tvokong ngar tok, to tkoka ngang kalngunes mang o mia ruk enang endri te, “O mia ri ngat kaenang E Nut ka loot to ther tettek he, he kpaneng o mia kam lluol mnam, ko o mia ri ngat her gia toot he kpaneng endruk kam havaeng ngar mang E Nut ka tavgo. Ii, o mia vang kun mnam E Nut ka loot ngat tettek tok, vanangko o mia ruk kam lluol mnam ka loot, mar lgititge e.
37 Então disse aos discípulos:
38 He ekam tok, mguak kaurur kim E Nut to ta nho mang ka loot to orom mar, En kmen a re ngang karo mia mruo kam meng ngar kam lluol kun mnam ka loot.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.