Mateus 5
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs NAA
1 To e Yesus ta vokom o mumu ruk laol ruk endruk, to hera grap ngoguon kim ke vul langto ka ngaiting he korsang ka vle. To kalngunes ngat kaikkiem he kaol kpis ko kim
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 to tkaelha kam patter mar ti te:
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Endruk ngam mrua pat mang ngar mruo te, ngaro papat ruk mang E Nut ngma tu kim mar, her mar ruk arhe ngata lgekol ekam ko her mar ruk arhe E Nut ka tavgo nera vle kuo mang ngar kuon ma volkha.
3 — Bem-aventurados
4 Va endruk ngma kaee kam mrung o mia ngata lgekol kat ekam ko her mar ruk kat arhe E Nut nam kaen a vrek longeik ngang ngar.
4 — Bem-aventurados
5 Va endruk ngam mrua slak ormar mruo, ngata lgekol kat ekam ko her mar ruk E Nut nera sulgim mar, mar kam vle koknaik ko mnam a mmie to a gunngar.
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 Va endruk ngma vang mang E Nut karo keknen ruk ngta sir, kam sim kut kaikkiem mar, mar kat ngata lgekol ekam ko E Nut ner kaeharom ngaro vurkul kmisis.
6 — Bem-aventurados
7 Va endruk ngma khenam nga mamrung ngang o mia, mar kat ngata lgekol ekam ko E Nut nera khenam ka mamrung ngang ngar tok kat.
7 — Bem-aventurados
8 Va endruk ngam kael E Nut tuk ktar ko pum ngaro kerok, mar ngata lgekol tok kat ekam ko ngara plong vle ko kim En ngnik ngnik.
8 — Bem-aventurados
9 Va endruk ngam kaen a monho kun pgegom endruk ngam mo esik ngang ngar, mar kat ngata lgekol ekam ko mar ngma vle te, E Nut kles msim.
9 — Bem-aventurados
10 Va endruk o mia ngma kol a regesal mang ngar ekam ko ngam sim kut kaikkiem E Nut karo keknen ruk ngta sir, mar kat ngata lgekol ekam ko E Nut ka tavgo nera vle kuo mang ngar kuon ma volkha kat.
10 — Bem-aventurados
11 — ausente —
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 — ausente —
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 “Mguaka vle enang a hormnek to orom ka karvuk ekam ko E Nut ther mi kut el muk kun pgegom o mia mo mmie kam vle tok arhe orom mularo keknen ruk lyar. Vanang enangthe a hormnek ka karvuk npa hortgi he knop, va ner kle ka vle nngia, en kam kta hortgi he kta karvuk kat? Nove! Tlo kat kais hak kam kta serppak kat e, ko ther ngae kernonho hak he. He ekam tok, ther gia vavle, he gi kais kam gia ngam ko ekam a ngaelaut, o mia kam gia ngongae karkar mang.”
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 “Ii! Va gi enang tok kat, mguaka vle enang a paei he kpetpaei kim o mia mo mmie kat. Ii, muta pat nngia mang a rengmat to kuon kia vul ko ngta giem a paei? A paei tkais kam tvok kim o mia ngaro kerok ko ngta sir ku kvokom? O-o, nove!
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 Gi enang tok kat, a mhel nam lua giem a paei he kle ktotokim orom a plo kat e! Nove! Nam kle va kaendavloum a rek ko pgeik msim he kgiem, en kam mmok kim o mia tgus ruk ngat re kam vavaik kun mnam a rek to endo, mar kam smia nho ma mmok.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 He kmikkiem enang tok kat, E Nut tkaendavloum a mmie he el muk ko pgegom o mia orom mularo keknen ruk lyar ko ngaka vle gi enang tok kat, mar kam valler o mia, o mia kam vokong ngar he le khover mu Teit tkuon ma volkha ekmar.”
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 “Mguak or kam pat te, ko her aol kam vrengem E Nut karo pos kar karo rhek ruk mkor o propet e. Nove! Klo pis kam vrengem mar tok e. Ko le ktua pis kam talharik ha.
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Ko smia mien ngang nguk te, ke pos ngaro rittiek ke gi vur vgon ngang kun mnam E Nut karo rhek, i o ke gur ke ngaekam ngang kat tho lo is hak kam nop e. Karo rhek tgus ngaka ktar kpis lmien kmel mit na, ktar mang a mmie va a volkha kam nop.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 He ekam tok, ani mhel to nak kenhor mang ke gi vur pos ke mhe tang mnam endruk, to le kenang klenar kmikkiem ka kerkeknen to tok, va E Nut to nma vle kuon ma volkha nera grung orom a mhel to endo ka munik kun pgegom E Nut karo mia mruo tgus ruk ka tavgo ta vle kuo mang ngar. Vanang ani mhel to na kle sim kut kaikkiem o pos ri va smia kenang klenar kmikkiem mar tok kat, va E Nut ner kle khover a mhel to endo ka munik kun pgegom E Nut karo mia mruo tgus ruk ka tavgo ta komor mar.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Ii, o Parisiau ngartaro mur keknen mruo gi. Vanangko dok ko kle ktua havaeng nguk ge te, enangthe mgua lo sim ktua papat yok mang E Nut ktaro keknen he kir kim o Parisiau kar o pattermia kmo pos ngartakor ormar, va mut ho lo mi is hak kam vaik kun mnam E Nut karo mia ruk ka tavgo ta komor mar e.”
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 “Tennik mut ngan vgum muorres ko ngat havae te, ‘Ngior kam pormia, va endo na mia pormia, mar ruk laol ngak kael en kam yor kat.’
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Vanangko dok, ko kle sim ktua talhar a re to endo ka pun ngang nguk tete te: Si endo nam gi kaesik ngang kaela, her E Nut to arhe ner le kut kael en kam yor ekam ka kerkeknen to kmesik tok arhe.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 He ekam tok, enangthe ip re kmen ila nngiar ngang E Nut kuon ma psen to a totur, va re gia pat mang ila ko ta kser a vet kun pgegom mae,
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 va ngiak korim ila nngiar ko tok na ko ma psen, nang kmarer kaeknik ngok kim ila he ka lgem a guya pum, yek endo yek, ngiak kaeknik ka nngiar ngang E Nut.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 Ii, va kmikkiem a papat to endo kat, ngiak marer kam ktar ksisrim o rhek kar ila imuo ko va ngaelaut kat ko tre kmit yin kam srim yim ko kim ke valngan to nma vongnek kim o rhek. Ii, ngia mamarer ktar ksisrim o rhek gi enang tok kam rum kim mar ko he, matok koknaik ila imuo na kle kael yin ko maktiegom endo nama momngan kar o mia, to en ner le kael yin ko maktiegom o toot kmo mia, mar kmenpasiker yin kun mnam a hengor.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Ii, va kua havaeng nguk lmien te, ko tok mnam a hengor to ngira vle mnam, ngir lo kais hak kam kat kottek mnam kais ko ngia ngae ho mi kut rum a keik to ngat el kuon mang yin kmen.”
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 “Va mut ngan muorres ko ngat havae kat te, ‘Ngior kam kpoot mang a lei.
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Vanangko dok, ngor le sim ktua talhar a re to endo ka pun ngang nguk tete kat te: Endo na gia vokom a vlom tang he kyor mang, va ta vle te, ther mia vret a vlom to endo he kpoot mang ka lei tok arhe kun mnam ka ngaung.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 — ausente —
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 — ausente —
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Va muorres ngat havae kat te, ‘Ani ngokol to npa svil kam kser ka lei, va naka ktar gi kaittiegom a hor tang to her gi kaen ngang ktavlom na, yek endo yek ngina lei na hera ksir.’
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Vanangko dok, ko le sim ktua talhar a pos to endo ka pun ngang nguk tete te: Endo napa kser ka lei tok, her en arhe ther mi kaeharom ktavlom kam kpoot mang ngina lei tok arhe. Ii, va endo na lei orom a vlom to katngokol tlikim, va a ngokol to kat, ther mi kaeharom a kerkeknen to kam kpoot mang a lei tok kat arhe. Enang tok, a mhel tho lo is hak kam kser a lei. Vanangko a mhel tkais kam kser ka lei kmikkiem ke gi papat ta tuk te, enangthe tang nap kaol mang kaela ktavlom i o katngokol va kaela tkais kam kser ngina lei kmikkiem ke gi mhe to endo tuk.”
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 “Va muta ngan muorres ko tennik ngat havae kat te, ‘Mguak or kam kpoot mang mularo tnangal ruk mum kaelik ngang Ngoldaip, vanangko mgua kle va sim kaikkiem mar lsir.’
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 — ausente —
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 — ausente —
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 — ausente —
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Mguak kle va re kmel a tnangal, va mgua gia re lsir te, ‘Mare’ i o ‘Nove.’ Va ke lo re ngin ke lo gi vgon ennginduk arhe ngina gi kut kael mit lsir tok arhe. Vanang oni rhek ruk mut kaelik kuo malpgem enngindi kmel a tnangal ormar, ngat ottek ekam e Seten to tho mi kut kernonho hak.”
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 “Va mut ngan ko muorres ngat havae kat te, ‘Yi kais kmoripang ila ko enangthe npa pilgem ila keik agitgiang va ip kais kmoripang kam pilgem kta keik tok kat. Va npa pullom ila gu he ka gu ngang yin ta het va ip kais kmoripang kam pullom ka gu kat he kheter ka gu ngang ko agitgiang tok kat.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Mut ngan o rhek ruk tok, vanangko dok, ko kle sim ktua talhar a re to endo ka pun ngang nguk tete kat te: Mguak or kam serppak kim o mia ruk ngata kernonho mang nguk kmoripang ngar. Ii, enangthe tang mnam mar na spom ila pis to a miktiek va ngia hortgi kael langto na spom kat.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Va enangthe a mhel tang na kael yin ko maktiegom endruk ngma vongnek kim o rhek, en kam kol ila yet va ngia kle mur kat kaen tang kat malpgem endo kat.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Va enangthe a mhel tang npa kolaspa mang yin kam tolpum karo tgoluk ekam a ngaelaut ka vgon to agitgiang va ngia kle mur kat kaen yin kam tolpum karo tgoluk he ksuom a ngaelaut ka vgon tang kat kam ngam nglomin orom malpgem endo atgiang.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Va enangthe tang na kaurur kmin mang o tgoluk va ngiak kaenik. Ii, ngiaka tting ngang kmel a tol ko kmin, he kaelik ngang kmikkiem ko tkaurur kim yin mang ngar.”
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 “Va mut ngan ko muorres ngat havae kat te, ‘Mguak kaelongtok mang mulenar, nang kle vu kaelat endruk ngam kael imuo ngang nguk.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Vanang dok ko kle sim ktua talhar a re to endo ka pun ngang nguk tete kat te: Mguak kle kya pum endruk ngat kael imuo ngang nguk he kngarkie mang endruk ngma kol a regesal mang nguk.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Mguak kaeharom gi enang tok kam kolkol ekam mu Teit kuon ma volkha ekam ko mu Teit nam kaeharom a kolkha kam nan kim o mia ruk ngat ho mi kut kernonho hak kar endruk lyar kat. Va nma meng a kus kmerik mang endruk ngam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kar endruk ngam lo sim kut kaikkiem mar kat. Mguaka vle tok, he mguera vle enang E Nut kles ruk ngma kolkol ekam ngar Teit orom ngaro keknen tok.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 — ausente —
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 — ausente —
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 He ekam tok, mguaka srim E Nut ka keknen, endo kam ya pum endruk ngat vu kaelat muk. Va mguak or kam vrua tu kim tang kam ya mang e, ko mgua ho mi kut kaisis tgus kngae ka ngmeang orom a keknen to endo kam kolkol ekam mu Teit tkuon ma volkha, ko En tho mi kut kais tgus kngae ka ngmeang.”
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.