Mateus 18
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs NVT
1 To kun mnam ke vgon to endo, e Yesus kalngunes ngat kat kaol ngok kim he ka mnganang te, “Ngola, edim mnam mor ka munik ta laut kun mnam mor tgus ruk E Nut tkuon ma volkha ka tavgo tkomor mor?”
1 Nessa ocasião, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Afinal, quem é o maior no reino dos céus?”.
2 To e Yesus ta vaeng ke kalyie langto he ka srim kun pgegom mar ko pum ngaro kerok tgus,
2 Então Jesus chamou uma criança pequena e a colocou no meio deles.
3 to khavaeng ngar te, “Kua havaeng nguk lmien te, enangthe mgua lo ktar khortgem mularo keknen, he nang kam vle enang ke kalyie ta, va mguer lo kais hak kam vaik kun meorom E Nut ka tavgo e.
3 Em seguida, disse: “Eu lhes digo a verdade: a menos que vocês se convertam e se tornem como crianças, jamais entrarão no reino dos céus.
4 Ii, he ekam tok, endruk ngam mrua krus orom mar mruo he kol ke kalyie ta kakro keknen, her mar ruk arhe ngta laut kun mnam endruk tgus ruk E Nut ka tavgo ta komor mar.
4 Quem se torna humilde como esta criança é o maior no reino dos céus,
5 Va ani mhel to na mrua krus orom en mrua ko pum o mia ruk ngaro mnok ngat lo vua laut enang ke kalyie ta, he kngatkal mang ngar ko ngat kor mnam mar mang dok, va a mhel to endo ther mia ngatkal mang her dok kat arhe.”
5 e quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim.”
6 “Vanangko, kolngunes ruk endri orom ngaro papat ruk kmor mnam mar mang dok ko ngat lo vua serppak mang dok vop, enangthe a mhel nap kaop kim kolkayie tang mnam mar kam mrua ksir petgim dok, va te sei kam ya hak ngang a mhel to enda kam vle vgum a kapnes to kam kleng a kre to klalaut ko porom ka ngoro he kngam ngogu ma ho mlin, en kam yor. Vanang ner kle ho mi ktua kernonho hak ngang a mhel to endo, en kam vle vgum a kapnes to E Nut ner kaen ngang enangthe nap kait tang kun mnam mar, he na harpeet enang tok.”
6 “Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequeninos que em mim confiam, teria sido melhor ter amarrado uma grande pedra de moinho ao pescoço e se afogado nas profundezas do mar.
7 To e Yesus ther kle kre te, “Suvrum mu kelenar he, muk ruk muma kaop kim mulenar he ngata harpeet ekam mularo kerkeknen. Ii, o mia ruk ngma kaop kim nglenar kmeharom o kerkeknen ngar mia pagis, vanangko suvrum endo msim tmi kaop kim mar kmeharom mar tok.
7 “Quanto sofrimento haverá no mundo por causa das tentações para o pecado! Ainda que elas sejam inevitáveis, aquele que as provoca terá sofrimento ainda maior.
8 He ekam tok, enangthe ip kaeharom a kerkeknen tang orom ila ktiek i o ila nhar mruo, ko na re kaop kim kolkayie tang kmeharom a kerkeknen tok kat, va ngiaka ksir pum a kerkeknen to endo, he ka vle gi enang a mhel to napa kser ka ktiek i o ka nhar mruo ko tkaeharom a kerkeknen tang orom he kpet kngam. Ngiak kaeharom tok, ekam ko te sei kam ya hak ngang in, yin kam mrua ngam ke mhe tang ngang yin mruo, he nang yin kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik tok, vanang ner ho mi ktua kernonho hak ngang in kam vle vgum a kapnes to E Nut kam ngam ila vok tgus kun mnam a paei to a vleir.
8 Portanto, se sua mão ou seu pé o faz pecar, corte-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas uma das mãos ou apenas um dos pés que ser lançado no fogo eterno com as duas mãos e os dois pés.
9 Va enangthe ip kaeharom a kerkeknen tang orom ila keik kat ko na re kaop kim kolkayie tang kmeharom tok kat, va ngiaka ksir pum a kerkeknen to endo kat, he ka vle gi enang a mhel to nap kalagam ka keik mruo he kpet kngam kat ko tkaeharom a kerkeknen orom. Ngiak kaeharom tok, ko te sei kam ya hak ngang in, yin kam mrua kalagam ila keik mruo he kpet kngam, he nang yin kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik tok. Vanang ner mi ktua kernonho hak ngang in kam vle vgum a kapnes to E Nut kam ngam ila vok tgus kun mnam a paei to a vleir to ko mGehina.”
9 E, se seu olho o faz pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas um dos olhos que ser lançado no inferno de fogo com os dois olhos.
10 To e Yesus ta rere kngae vop te, “He ekam tok, mguak ngangreal ngang nguk kam lua karkar mang tang mnam kolngunes ruk endruk ngat vur kor mnam mar mang dok orom ngaro papat ruk ngat lo vua serppak mang dok vop. Ko si ngaro engyel ruk kuon ma volkha va ngma toot mang ngar ko kim E Titou tkuon ma volkha kalo keik kat. [
10 “Tomem cuidado para não desprezar nenhum destes pequeninos. Pois eu lhes digo que, no céu, os anjos deles estão sempre na presença de meu Pai celestial.
11 Naka vle tok, ekam ko A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok ther kaol ngte mang her endruk ngata vle malhagenmok mang ngar Teit to E Nut vgum ngakro kerkeknen tok arhe, he en kam lol ngakro kerkeknen patgiang ngaiting kam sulgim mar enang tok.]
11 E o Filho do Homem veio para salvar os que estão perdidos.”
12 To muta pat nngia mang a mhel to karo sipsip ngang ko ngat kais te, o mhelom aktiek, to tang mnam mar nap sosop ogun poturvek malhagenmok mang kteit, va kteit nap kan? Tlo kais kmorim karo sipsip ruk o mhelom korlolo he loktiek hori orom aktiek hori orom korlolo ko tok ma hogun, nang kle kngae na, he kriring endo tsosop gi?
12 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que vocês acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove nos montes e sairá à procura da perdida?
13 Mare, va kua havaeng nguk lmien te, enangthe na ngae pis mang va ner mi ktua sirei alaut hak mang kir kim endruk torim mar ko ma hugun ko ngat lua sosop.
13 E, se a encontrar, eu lhes digo a verdade: ele se alegrará por causa dela mais que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Va gi enang a sipsip to endo tok kat, E Titou tkuon ma volkha nam ho lua svil hak mang tang mnam endruk endri orom ngaro papat ruk ngat lo vua serppak mang dok vop kam yor kat he lua kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik e.”
14 Da mesma forma, não é da vontade de meu Pai, no céu, que nenhum destes pequeninos se perca.”
15 E Yesus ta keknen kngae vop te, “Enangthe knopia ngang in na kaeharom a kerkeknen tang ngang in va ngia ngae ngok kim he kpalsie kim kam srim a vnek to endo, ko gi mae tuk na. He enangthe nap ngan vgum in va ye her it inopia vanam yin kat he.
15 “Se um irmão pecar contra você, fale com ele em particular e chame-lhe a atenção para o erro. Se ele o ouvir, você terá recuperado seu irmão.
16 Vanang enangthe na lua ngan vgum in, va ngiak vaeng kaela ngang in, i o alo ko yok kmikkiem yin kmenserpgam o rhek kmikkiem enang ko mor o Yuda ngua pos thavae tok. Ko a pos to endo thavae te, ‘O mia ruk ngak kais te, alomin i o korlotge ngak sir pekam ngaela kmenserpagam karo rhek.’
16 Mas, se ele não o ouvir, leve consigo um ou dois outros e fale com ele novamente, para que tudo que você disser seja confirmado por duas ou três testemunhas.
17 Vanang enangthe na ngae ho kaengnam muk korlotge mularo rhek kat va mguak kael a vnek to endo ko maktiegom kua ngaomevek to ormuk. Va enangthe na kaengnam si kua ngaomevek to ormuk mularo rhek kat va mguak kle her gia likim a mhel to endo petgim kua ngaomevek to ormuk he gia pat mang en te, en tkaenang o tamatan ruk ngat lo mokpom kar E Nut, i o enang a kermhel langto nam kaelha klol o takis kat.
17 Se ainda assim ele se recusar a ouvir, apresente o caso à igreja. Então, se ele não aceitar nem mesmo a decisão da igreja, trate-o como gentio ou como cobrador de impostos.
18 Ii, kua havaeng nguk lmien te, naka vle tok, ekam ko ani papat to muta lgem he tkaisis kun mnam muk mo mmie, va E Nut tkuon ma volkha nera lgem a papat to endo kmisis kun mnam En enang tok kat. Va anito mut kaiso kim mo mmie kat, va En ner le kaiso kim kuon ma volkha enang tok kat.
18 “Eu lhes digo a verdade: o que vocês ligarem na terra terá sido ligado no céu, e o que desligarem na terra terá sido desligado no céu.
19 Gi tok kat ge, ko kua havaeng nguk te, enangthe gi si alo nginp kaisis kun mnam min tgus mang a gi vrong papat tang ko ngint kaurur kim E Nut mang, va E Titou tkuon ma volkha ner mi kaisis kun mnam en mang a papat to endo tok kat.
19 “Também lhes digo que, se dois de vocês concordarem aqui na terra a respeito de qualquer coisa que pedirem, meu Pai, no céu, os atenderá.
20 Ii, nera vle tok arhe ko, si alomin i o gi korlotge ruk ngat kor mnam dok, enangthe ngapa kaum mang a papat tang orom kua munik va her dok to arhe ormar.”
20 Pois, onde dois ou três se reúnem em meu nome, eu estou no meio deles”.
21 To e Pita tkaol ngok kim e Yesus he ka mnganang te, “Ngola Koldaip, kola napa venu kam kering dok, va nguak lol karo kerkeknen patgiang ngaiting kais mang aner? Nok kam ngam aktiek hori orom alomin ngola?”
21 Então Pedro se aproximou de Jesus e perguntou: “Senhor, quantas vezes devo perdoar alguém que peca contra mim? Sete vezes?”.
22 E Pita ta mngan tok, to e Yesus tkoripang te, “Nop hak, nong gi aktiek hori orom alomin e. Ko a keknen to kam lol o mia ngaro kerkeknen patgiang ngaiting kam ngam kais mang aner, ta vle enang ti te, ho mi kut nop ka tu ngang hak.
22 Jesus respondeu: “Não sete vezes, mas setenta vezes sete.
23 Ii, va E Nut ka tavgo ta vle gi enang tok kat arhe. Ko E Nut ka tavgo ta vle enang ko a taven langto ta sirsrim kalngunes ruk ngam kaeha ngang ko ngat el o tol ko kim.
23 “Portanto, o reino dos céus pode ser comparado a um senhor que decidiu pôr em dia as contas com os servos que lhe deviam.
24 Tkaelha kam sirsrim mar, ko ta ktar kvaeng kalkayie to tel a tol ko kim orom o vu krek ruk ka ho vurgem hak.
24 No decorrer do processo, trouxeram diante dele um servo que lhe devia sessenta milhões de moedas.
25 To a taven ta tar ko kalkayie to endo tlo vu kais hak kam srim ka tol ko kim, to treng kalngunes akuruk kmen a mhel to ngang o mia, mar kmenkim en kar ktavlom, kles va karo tgoluk tgus hak ko mkor, he nang kalkayie kam kol a kre kam ru vgum ka tol to ko kim.
25 Uma vez que o homem não tinha como pagar, o senhor ordenou que ele, sua esposa, seus filhos e todos os seus bens fossem vendidos para quitar a dívida.
26 A re to endo ta kerngorom a taven kalkayie to endo, to ta tubulkek ku penharom ka taven kmurur kim te, ‘O kolaip, ngia mrung dok vanie, he orim dok na, nang ngora srim kua tol ko kim yin tgus.’
26 “O homem se curvou diante do senhor e suplicou: ‘Por favor, tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
27 Va ekam ko tkaurur kim ka taven tok, a taven to endo te sei kam mrung he ta kle khagam mang ka tol tgus hak kam kol patgiang ngaiting he korim en kam ngae.
27 O senhor teve compaixão dele, soltou-o e perdoou-lhe a dívida.
28 Kam ngae, to a taven kalkayie to endo gi ta ngae ekam a ngaelaut va ting kim kaela langto nama kaum kaeha kar ngang ngina taven to endo kat. Kaela to enda tesgun tel a tol gi nong ke laut ko kim vat. Tpis mang kaela tok, to kpat mang kaela ka tol to ko kim to le ta vottegem ka ngoro he kreng lserppak te, ‘Ke srim ila tol to yel ko kim dok na.’
28 “No entanto, quando o servo saiu da presença do senhor, foi procurar outro servo que trabalhava com ele e que lhe devia cem moedas de prata. Agarrou-o pelo pescoço e exigiu que ele pagasse de imediato.
29 Karo rhek ngata kerngorom kaela to endo, to ta tubulkek ku penharom kmurur kim te, ‘O ngia mrung dok vanie, he orim dok na, nang ngora srim kua tol ko kim yin tgus.’
29 “O servo se curvou diante dele e suplicou: ‘Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
30 Vanang tlua tting e. Ta kle her gia kol a hagie mang gi kam reng o mia kmenpasiker kun pa hengor kam vle kais ko nak rum ka tol to ko kim na.
30 O credor, porém, não estava disposto a esperar. Mandou que o homem fosse lançado na prisão até que tivesse pago toda a dívida.
31 Nginlenar ngata ketar pum ko teharom tok ngang ngaela tok, to ngaro vurkul ngate ksei kam kiin mang to kle kngae ngok kim nga taven to endo to le khavaeng mang ka keknen to endo tok.
31 “Quando outros servos, companheiros dele, viram isso, ficaram muito tristes. Foram ao senhor e lhe contaram tudo que havia acontecido.
32 Ngta havaeng nga taven tok, to thera kaen a re mang kalkayie to endo. Tpis ko kim to ka taven treng te, ‘Kolkayie to yinda, ye ho mi kut kernonho hak! Ko her hak mang ila tol tgus to ko kim dok he kol patgiang ngaiting ekam ko ye urur kim dok.
32 Então o senhor chamou o homem cuja dívida ele havia perdoado e disse: ‘Servo mau! Eu perdoei sua imensa dívida porque você me implorou.
33 Va yin ip kol ekmok he ka mrung ila enang dok orom in ko ko mrung yin tok kat!’
33 Acaso não devia ter misericórdia de seu companheiro, como tive misericórdia de você?’.
34 To ka taven ta sei kam vrek kiin ngang to tle kael ko maktiegom o mia kam kol a hagie mang kmenpasiker kun pa hengor, en kam kerkol vgum o nganngannes ruk laol hak he ka vle ko tok kais ko en nak rum ka tol to ko kim tgus na.
34 E, irado, o senhor mandou o homem à prisão para ser torturado até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Va gi enang a taven kalkayie to endo, muk tgus ruk mum lua lol mulenar ngaro kerkeknen patgiang ngaiting, va E Titou tkuon ma volkha ner mi kaeharom ngang nguk gi enang tok he lua lol mularo kerkeknen patgiang ngaiting tok kat.”
35 “Assim também meu Pai celestial fará com vocês caso se recusem a perdoar de coração a seus irmãos”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.