Mateus 12
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs ARIB
1 Tie ma Sabat langto kun mnam o kolkhek ruk endruk, e Yesus kar kalngunes ngat kaikkiem a ngaelaut to ta kser a loot langto orom o sigla va kalngunes ngat kaelha kolonget o sigla he kaemik ko ngata vang.
1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas num dia de sábado; e os seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas, e a comer.
2 Ngat kaemik kngae, to o Parisiau akuruk ngta vokong ngar to hera pis kpalsie kim e Yesus te, “Hai-e! Vokom ilengunes na, ko ngata kpoot mang ngua pos to kam paal ma Sabat.”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer no sábado.
3 Va e Yesus tkoripang ngar te, “Nok pathe mut lo him a ngothoi to mang e Devit kar klenar ko ngta vang vor?
3 Ele, porém, lhes disse: Acaso não lestes o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Ko a ngothoi to endo ta havae mang e Devit, ko tennik tvaik ogun mnam E Nut maksien ka rek Ka Taban To A Totur, he klol o bret ruk o Yuda ngam kaelik ko kim E Nut. Ii, tlol to kaisis kim kalngunes orom mar, va mar tgus ngat kaum kaemik mnam mar.
4 Como entrou na casa de Deus, e como eles comeram os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem a seus companheiros, mas somente aos sacerdotes?
5 Mare, va nok mut lua mmok mang o pos kat gi. Ko ngata havae mang o pris, ko mar mruo ngam kaeha mo Sabat tgus kam vaik ogun mnam E Nut ka maksien ka rek to a totur kmeharom a ngaeha to kmel o bret ruk endruk ko kim E Nut arhe. Ii, ngam mia kpoot mang a kolkha to endo gi kmeha enang tok arhe, vanangko mut lo smia mmok vop? Ko ngam lo kaeharom a kerkeknen tang orom nga ngaeha to tok e!
5 Ou não lestes na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado, e ficam sem culpa?
6 Mu vokom na, muma sovet kam totu pum E Nut ka maksien ka rek to a totur, vanangko kua havaeng nguk tete te, a tomhel langta he, enda mo kmuk he, tngae ho mi kut laut hak kir kim E Nut ka maksien ka rek to a totur.
6 Digo-vos, porém, que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Ii, va muma sovet kam rere pum kolngunes kat te, mar o kermia, vanangko ngat lo kaeharom a kerkeknen tang e. Mu vokom a propet karo rhek na, ko tennik ta le ka ktar khavae mang E Nut ka svil te, ‘A keknen to koma svil mang ta vle ti te, muk kam mrung o mia, nang nong endo kam gia vaik ogun mnam kua maksien he ka nngiar ngang dok e.’ He enangthe mup smia mmok mang E Nut ka re to endo ka pun, va mup lo kais hak kam rere pum mar tok e.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios, não condenaríeis os inocentes.
8 He kmikkiem gi enang tok kat, A Mhel To Nkong Man Ma Volkha nma mrung o mia tok kat he ka nho mang a Sabat!”
8 Porque o Filho do homem até do sábado é o Senhor.
9 E Yesus thera parem a loot to endo, to kvaik kun mnam o Yuda ngarta rek langto kam rere mnam.
9 Partindo dali, entrou Jesus na sinagoga deles.
10 Ta vle ko tok, va vgum a mhel to ka ktiek tyor ko ta vle ko tok kat. To o Parisiau ngat pe gia mnganang e Yesus te, “Kmikkiem mor o Yuda nguaro pos, tkais gi kmeharom o yor, mar kam ya ma Sabat i o nop?” O Parisiau ngat pe gia mnganang tok, ko ngata svil kam pis mang a kerkeknen to kam mon en orom.
10 E eis que estava ali um homem que tinha uma das mãos atrofiadas; e eles, para poderem acusar a Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Va ta mnganang ngar te, “Erieto mnam muk tlo kais kam mamarer kngae kam kpom ka sipsip to agitgiang he khong ko npa vuut ku pa huop ma Sabat?
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma só ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não há de lançar mão dela, e tirá-la?
12 Muta pat te, E Nut nma pat mang o sipsip kir kim o mia? Nop hak! He ekam tok, enangthe mut kais kmeharom o reha ruk lyar ngang o sipsip ma Sabat, va ta sir hak kun mnam o pos kmeharom o reha ruk lyar ngang o mia ma Sabat kat.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é lícito fazer bem nos sábados.
13 Thavae tok, to kreng a mhel to ka ktiek tyor te, “Yin he, tuom ila ktiek na.” A mhel to endo tre kam tuom ka ktiek va te, ka ktiek ther gi ya hak ngatngae, gi lya hak enang ka ktiek langto tok kat.
13 Então disse àquele homem: estende a tua mão. E ele a estendeu, e lhe foi restituída sã como a outra.
14 Teharom tok vanangko, o Parisiau akuruk ngat kottek he kaum kmelha kam papat mang a ngaelaut tang, mar kam lgem o rhek mang, he nang kmim kngam a yoror.
14 Os fariseus, porém, saindo dali, tomaram conselho contra ele, para o matarem.
15 E Yesus ta mnor mang nga papat ko ta vle tok, to ther gi vur kaol kparem a mhe to endo he kngae ko yok. Kam ngae, to a mumu ta veet ekam kat he e Yesus tkaeharom o yor tgus kun mnam mar.
15 Jesus, percebendo isso, retirou-se dali. Acompanharam-no muitos; e ele curou a todos,
16 Vanang ta sopong ngar kam hagam mar kam lua polger o rhek mang.
16 e advertiu-lhes que não o dessem a conhecer;
17 Ta sopong ngar kam lua polger rhek mang tok, ekam ko tennik E Nut ta rere vgum ka propet to e Aisaia kam ktar kpavap mang te,
17 para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
18 “Mu vokom na, kolkayie msim ta arhe, endo ko mur re pum, he kom kaelongtok mang he ko sei kam higiang. Ngor kaenserpagam orom E Nunu A Totur to tottek mo kmok, en kam havaeng o vrong rhek ruk mo mmie tgus mang ka ngaeha to kam susulgim mar.
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu espírito, e ele anunciará aos gentios o juízo.
19 Va en ner lo kaekon o rhek va kgegervik kam gupiris ko ma gi vle, kmit o mia mang e. O mia ngar lua ngan tok e. Nove. Ko ner lua vle tok.
19 Não contenderá, nem clamará, nem se ouvirá pelas ruas a sua voz.
20 — ausente —
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
21 — ausente —
21 e no seu nome os gentios esperarão.
22 Kam ngae, to o mia ngata ktong a mhel langto ngok kim e Yesus ko a koot tim he kalo keik nginta psik va ka gu tvat. Ngata pis orom, to e Yesus tkaeharom he kerer a koot to endo, to a mhel to endo ta kta rere va kta nho kat.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou, de modo que o mudo falava e via.
23 E Yesus teharom tok, to o mia ngat le ksenkrip kim to hera mo mnganang ngar mruo te, “Ngola, nok e Devit Kaes ta arhe?”
23 E toda a multidão, maravilhada, dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Vanangko o Parisiau ngta ngan mar ko ngta re tok, to ngat kle kerrereng te, “O-o, o kool ngalaip to e Beelsebul ka serppak ta ti arhe a mhel to enda nma kemmeng kam paeim o mia he kerer karo valngneik mruo ruk o kool orom ti.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, disseram: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Vanangko e Yesus ther mnor mang ngakro kerpapat ko ngta pat tok, to kreng ngar te, “Mu vokom na, a rengmat, a maksien, i o a valngan tang ko a serpgar tlo kais hak kmommenik he kaus kar mar mruo va kmopet mar mruo e, matok ngar mrua kering ngar mruo. Ko enangthe ngpa vle enang tok, va nga serppak ner lua vle lhok e!
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade, ou casa, dividida contra si mesma não subsistirá.
26 He kmikkiem gi enang tok kat, e Seten ka valngan ruk o kool ngat lo is hak kmommenik he mur kaus kar mar mruo va kmopet mar mruo kat, matok ngar mrua kering ngar mruo gi enang tok kat ko nga serppak ner lua vle lhok kat e.
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seus reino?
27 Vanangko enangthe lmien mang dok te, koma kerer E Seten ka valngan ruk o kool orom ka serppak mruo kmikkiem ko muta kerrereng dok enang tok, va mguak kle kerrereng mutaro mia mruo tok kat, ko mar kat ngama kerer e Seten ka valngan gi enang ko dok koma kerer mar kat. He ekam tok, mutaro mia mruo ngara kokheng nguk orom mularo rhek ruk mut kerrereng dok ormar.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Vanangko ekam ko koma kerer o kool orom E Nunu A Totur ka serppak ko E Nut ten ngang dok, va ta khenam te, E Nut ka tavgo ther mi pis mo pgegom muk tok arhe.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
29 Vanang dok, kua vle enang ti te, enangthe a mhel to a serpgar nap mur kaelel mang he ktoot mang ka rek va kakro tgoluk, va nong a mhel tang tkais kam pis ka vretik mkor e. Vanang enangthe kaela tang ko yok ko ka serppak ta laut kir kim endo a serpgar nap pis kaussiem, to endo yek, kaela to endo tmi kut kais hak kam veret kakro tgoluk mkor.
29 Ou, como pode alguém entrar na casa do valente, e roubar-lhe os bens, se primeiro não amarrar o valente? e então lhe saquear a casa.
30 Ii, va yindo im lua mokpom kar dok kmus kar endo a serpgar he kturang dok kam veret o mia mkor, he kaelkim mar kmelriring dok, va ima vle te, im hera kapter dok tok arhe, he im mi kaen sop ngang ngar mang dok tok kat arhe.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
31 He ekam tok, kua havaeng nguk te, E Nut ner mia lol o mia ngaro kerkeknen tgus patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar hak. Va si ngaro kerkeknen ruk kam kerrereng E Nut kat va nera lol patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar kat. Vanangko a kerkeknen to kam kerrereng E Nunu A Totur, E Nut ner ho lua kol a kerkeknen to endo patgiang ngaiting he lua kikiangae mang hak.
31 Portanto vos digo: Todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Va nera vle tok kat, ngang o mia ruk ngta rere vgum A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok, ko E Nut tkais kam mia lol ngaro rhek patgiang ngaiting. Vanang ani mhel to ta kerrereng E Nunu A Totur, E Nut nera kpom karo rhek he lua lol patgiang ngaiting. Nera kpom mar tete ko a mmie to enda ta vle vop kam ngae kais ngnik ngnik ko a mmie to a gunngar nak pis.”
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste mundo, nem no vindouro.
33 “O mia ngma vokom ka mnor mang a ho karo miel he ka mnor mang te, en a ho a yar, i o en a ho nong a yar. Ko a ho to a yar nam kaehi orom karo miel ruk lyar. Va a ho to nong a yar nam kle kaehi orom ngaro miel ruk nong lyar. He enang tok, muk mguaka vle gi enang tok kat arhe.
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Muk ruk o Parisiau laro inkuol ruk muk, ko mum gia rere lya kngae kiangnes malpgem o kerkeknen ruk ngat kottep kun mnam mularo vurkul ruk ngat kernonho! Vanangko mut ho lo kais hak kam mia rere lya, ekam ko o rhek ruk muma rere ormar ngam kottek kun mnam mularo vurkul ruk ngat kernonho he ka khenam mularo kerkeknen ruk ngat ottep kun mnam muk ko tok.
34 Raça de víboras! como podeis vós falar coisas boas, sendo maus? pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
35 Ii, muma vle tok kmikkiem enang a mhel to nong a yar, ko en nam vu kaelpas orom karo vu kerkeknen ruk kun mnam ka vrek he ka khenam mar ma mmok ko nma rere ormar. He nam mrua pat mang karo kerkeknen ruk endruk ko tok te, karo gol nga pun. Vanangko a mhel to a yar nam kle kaelpas orom karo keknen ruk lyar kun mnam ka vrek kat he ka khenam mar ma mmok ko ngma rere ormar tok kat. He nam kle mrua pat mang karo keknen lyar ruk endruk ko tok te, karo gol nga pun tok kat.
35 O homem bom, do seu bom tesouro tira coisas boas, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 Muma vle tok, vanangko kua havaeng nguk te, mnam a kolkha to o mia ngak sir ko pum E Nut kalo keik, ngar mia sisrim ngaro rhek ngo vgondik ruk ngat gi vrong ngam mar ngang ngarlenar.
36 Digo-vos, pois, que de toda palavra fútil que os homens disserem, hão de dar conta no dia do juízo.
37 Nera vle tok, ko langto langto mnam muk, karo rhek mruo, endruk tgi vrong ngam mar ngang klenar, ngar mur kaeknik ngang en mruo kmimim kim o rhek mang, i o karo rhek ruk tgi vrong ngam mar ngang klenar ngara kaeknik ngang en kam mrua mon en orom o kerkeknen.”
37 Porque pelas tuas palavras serás justificado, e pelas tuas palavras serás condenado.
38 To o Parisiau akuruk kar o pattermia kmo pos akuruk ngat pis ko kim e Yesus he kreng te, “Pattermia, ngiak kaeharom a ngaelmir tang ko a serpgar mo kmor kam vokom na!”
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus, tomando a palavra, disseram: Mestre, queremos ver da tua parte algum sinal.
39 Va e Yesus tkoripang ngar te, “Muk o mia nga main to tete mut ho mi kut kernonho hak. Mut kaenang o mia ruk ngma kpoot mang a lei, ko muma kpoot mang E Nut karo pos he ka ksir petgim En, nang kle sim ktua riring kriring a ngaelmir tang mo krok. Vanangko ngor ho lua khenam tang hak ngang nguk e. Nangko ngor kle va gi kael pat kmuk mang a ngaelmir langto ko tpis lmien orom a propet to e Yona.
39 Mas ele lhes respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o do profeta Jonas;
40 Ko kmikiem gi enang tennik ko e Yona ta vle kun mnam a slang to klalaut ka vrek kais mang o kolkhek va o rsegain ruk korlotge, va A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok kat ngora vle kun mnam a mmie ka ngaesik kais mang o kolkhek va o rsegain ruk korlotge tok kat.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Ii, e Yona tpis ko kim lNiniva he ka tger mar orom karo rhek va mar ngata ngan vgum he itgung ngaro kerkeknen. Vanang mu vokom na, a tomhel langta tpis he, enda mo kmuk he, tngae ho mi kut laut hak mang e Yona, va mut lua svil kam ngan vgum kmitgung mularo kerkeknen e. He ekam tok, mnam a kolkha to mguak sir ko pum E Nut kalo keik, lNiniva ngara sir kar muk ruk mula main to tete, va her mar ruk arhe ngar mia mon muk orom mularo kerkeknen he kael muk kam yor vgum mar ko her mar ruk ngat itgung ngaro kerkeknen arhe, nang muk nove.
41 Os ninivitas se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior do que Jonas.
42 Ii, va a Kheng to nkong mSiba kat, ta parem ka mmie ka pun he klal kngae ngte kam vongnek kim e Solomon karo papat ruk lvu laol. Vanangko, mu vokom na, a tomhel langta tpis he, enda mo kmuk he, tngae ho mi kut laut hak mang e Solomon va mut lua svil kam mmok mang he lua svil kam ngan vgum kat e. He ekam tok, mnam a kolkha to mguak sir ko pum E Nut kalo keik, a Kheng to endo nera sir kat ko kim E Nut kar muk ruk mula main to tete he kmon muk orom mularo kerkeknen he kael muk kam yor vgum mar gi enang tok kat.”
42 A rainha do sul se levantará no juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior do que Salomão.
43 “Ii, mnam a kolkha to muk o Yuda mguak sir ko pum E Nut kalo keik, mularo kerkeknen ngara kaeknik ngang nguk gi enang a koot to nma kaeknik mnam a mhel to mut mur kerer a koot mnam petgim. Ko a koot ka keknen ta vle te, nam kottek petgim a mhel, to nma ktar kngae ngok po turvek kam riring ngaekmol ko ma mngarmok. To tlo pis mang a mhe tang,
43 Ora, havendo o espírito imundo saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 to nam kle kta pat mang ka ngaekam to tesgun kun mnam a mhel to tottek mnam, en kmeknik ngok mnam kat. Nam her kaeknik kpis mang a mhel to endo he kvokong ko a mhel ka vok tkaenang a gunmhel ka rek to ka gi kolhi ko ngat ngamakalam va pasrengem kam paneng a gunmhel tang ko yok vat.
44 Então diz: Voltarei para minha casa, donde saí. E, chegando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
45 A koot nma pat tok, to le ka nglum klenar akuruk aktiek hori orom alomin kat, endruk ngat ho mi kut kernonho hak mang en, he ngat kaikkiem kmeknik kaol kpis kviging a mhel to endo to kle ho gi kaim kir kim mang tesgun ko en tuk ta ktar im.
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entretanto, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro. Assim há de acontecer também a esta geração perversa.
46 E Yesus ta rere ngang a mumu kngae, to knan kar kaornopeik ngat kaol te, kam pis mang. Ngat pis ksir ku mnok he kaen a re mang ko ngata svil kam rere kar. [
46 Enquanto ele ainda falava às multidões, estavam do lado de fora sua mãe e seus irmãos, procurando falar-lhe.
47 To a mhel langto thavaeng e Yesus te, “Vae, inan kar ingornopeik ngta sir ku mnok he ka mngan mang yin kam rere kar in.”]
47 Disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, e procuram falar contigo.
48 Va e Yesus tkoripang endo thavaeng mang ngar te, “Erie mar ruk koornek va koornopeik ormar e?”
48 Ele, porém, respondeu ao que lhe falava: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
49 Ta mnganang tok, to kngater kalo ktiek kam khenam kalngunes ma mmok to kle ka kvam mar te, “Mu vokom endri na, ko her mar ri arhe koornek va koornopeik ha.
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Ii, ngta vle tok, ko erieto nam kaikkiem E Titou tkuon ma volkha ka svil her en lsir arhe nguaka kvam te, konopia va koetem va ko nan orom.”
50 Pois qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, irmã e mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.