Lucas 4
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs ARA
1 To E Nunu A Totur tkaenkrovgem e Yesus kmottek mnam a mhe to ko rkieng a ye to e Yodan, he ka ktong ngok ma kalputmok ka mhe langto ko yok vat.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 To ko tok, e Yesus tgia paal kmo ol ko kim E Nut mnam o kolkhek ruk alo mhelom alomin, to te ksei kam vang. Va mnam a venloot to endo kat e Seten tkaenen mkor e Yesus kam kendom ngang, te en kmeharom a kerkeknen tang.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Ii, e Seten tkaelha kmenen mkor e Yesus kam kendom ngang kam reng te, “Enang ko E Nut Khal msim to yin, va yin he reng a kre ta, he nhortgi el en a bret, yin kmem.”
3 Disse-lhe, então, o diabo: Se és o Filho de Deus, manda que esta pedra se transforme em pão.
4 Va e Yesus ta kokheng te, “O-o, ngat ittiegom E Nut karo rhek tennik he te, ‘A mhel ka ngorsang tlo gia vle mang kam her gia pat mang o gi ol tuk he kvenu kmemik e.’”
4 Mas Jesus lhe respondeu: Está escrito:
5 E Seten ta ngnek tok, to ther kta ktong e Yesus ko ma mhe to oguon mail hak. Va vgum o marhok ngakro mhetor tgus ko e Seten ther gia khenam mar ngang mnam ke gi venloot to endo gi.
5 E, elevando-o, mostrou-lhe, num momento, todos os reinos do mundo.
6 To e Seten ta havaeng te, “Va yin, o marhok ngakro serppak va ngakro gol tgus ruk endri E Nut telik ko maktiegom dok he ko kais kmenik ngang in. Ko ko kais kmenik ngang tang enangthe kopa svil.
6 Disse-lhe o diabo: Dar-te-ei toda esta autoridade e a glória destes reinos, porque ela me foi entregue, e a dou a quem eu quiser.
7 Enang yin, ngora slak orom o marhok tgus ruk endri ngakro serppak kar ngakro gol ngang in, yin kam nho mang ngar enangthe ngiak totu pum dok.”
7 Portanto, se prostrado me adorares, toda será tua.
8 Va e Yesus ta kta kokheng ge te, “Tennik ngat ittiegom E Nut karo rhek kat te,
8 Mas Jesus lhe respondeu: Está escrito:
9 E Yesus ta re tok, to e Seten ther kta ktong ngok mnam E Nut ka maksien to ko mYerusalem, to hera srim kuon mang E Nut ka maksien ka rek ka keik to kuo plut hak. To ther kat kaegom kam kleim E Nut karo rhek kam kendom ngang te, “Enang ko E Nut khal msim to yin, va yin he, mur khenam in kam prik ngogu mmie.
9 Então, o levou a Jerusalém, e o colocou sobre o pináculo do templo, e disse: Se és o Filho de Deus, atira-te daqui abaixo;
10 Ko enang ko lmien mang in tok, va yi lo is kam yor e, ko ngat ittiegom E Nut karo rhek mang yin kat te,
10 porque está escrito: Aos seus anjos ordenará a teu respeito que te guardem;
11 He ngar gia hapong in orom ngakro singni ko kia gan. He ekam tok, si ila nhar ke smeik ngang ner lo kais kam gi vrua mot a kre tang hak.’”
11 e: Eles te susterão nas suas mãos, para não tropeçares nalguma pedra.
12 To e Yesus ta kta kokheng kat te, “O-o, tennik ngat ittiegom E Nut karo rhek akuruk kat te, ‘Ngior kam kendom ngang Ngoldaip to E Nut, En kam khenam ka serppak ma mmok.’
12 Respondeu-lhe Jesus: Dito está:
13 E Seten ta kendom ngang e Yesus orom o ngaegom ruk endri tgus knop, to ther gi korim to kpaal mang en kam vle kat kaegom mnam a kolkha langto vat.
13 Passadas que foram as tentações de toda sorte, apartou-se dele o diabo, até momento oportuno.
14 — ausente —
14 Então, Jesus, no poder do Espírito, regressou para a Galileia, e a sua fama correu por toda a circunvizinhança.
15 — ausente —
15 E ensinava nas sinagogas, sendo glorificado por todos.
16 To e Yesus ta ngae kun mnam ka rengmat ka pun to e Nasaret ko tlaut ko. Va a Sabat langto tpis. He kmikkiem ka keknen to kam vaik ngok mnam o Yuda ngartaro rektor ruk kam rere mnam mar mo Sabat tgus, ta vaik ogun mnam o Yuda ngarta rek ko tok mNasaret kat he ksir ogun ktar kam kol a ngaekam to kam him E Nut karo rhek.
16 Indo para Nazaré, onde fora criado, entrou, num sábado, na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Ngat kaen a meer to mkor a propet to e Aisaia ngang, to ta lamher he kpis ko mnam a mhe to e Aisaia tittiek mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen to khim te,
17 Então, lhe deram o livro do profeta Isaías, e, abrindo o livro, achou o lugar onde estava escrito:
18 “Ngoldaip tmeng E Nunu A Totur kmenkrovgem dok ekam ko E Nut thim dok orom ka msasaen kmenserpagam dok kmel a re ngang o mia mang ka tavgo. Ii, tmeng dok ngang endruk ngta tu kmo tgoluk kam havaeng ngar te, E Nut ka tavgo tkais kam hong ngar petgim ngaro kernonhommok. Va ngang endruk ngta vle ku meorom e Seten ka tavgo kat, E Nut tmeng dok ngang ngar kat, dok kam havaeng ngar mang a knovvur te, E Nut ka tavgo tkais kam hong ngar kat petgim e Seten ka tavgo hak. Va ngang o vivisker, tmeng dok ngang ngar kam havaeng ngar te, ka tavgo tkais kmeharom mar, mar kam kta nho kat. Va ngang endruk o mia ngma kol a regesal mang ngar, tmeng dok ngang ngar kat kam havaeng ngar te, E Nut ka tavgo tkais kam hong ngar petgim endruk ngma kol a regesal mang ngar.
18 O Espírito do Senhor está sobre mim, pelo que me ungiu para evangelizar os pobres; enviou-me para proclamar libertação aos cativos e restauração da vista aos cegos, para pôr em liberdade os oprimidos,
19 Ii, tmeng dok ngang endruk arhe, dok kam pis kael o rhek ngang ngar tete tok arhe te, a venloot to E Nut telha orom kam hong ngar pum ngaro kernonhommok her tete msim arhe.”
19 e apregoar o ano aceitável do Senhor.
20 Ta him a meer tok knop, to ta kta llum to her kaen ngang a mhel to nam kaeha ko tok. To ther korsang kam patter mar. O mia ruk kun ma rek to endo ngat her gia ketlam, va ngaro kerok ngat lo kat korim e.
20 Tendo fechado o livro, devolveu-o ao assistente e sentou-se; e todos na sinagoga tinham os olhos fitos nele.
21 To ther kaelha kam havaeng ngar te, “Tete mnam a kolkha to enda msim, E Nut karo rhek ruk endri ngat her el mit ormok he, ko muta vongnek kim mar ko pelam muk mo.”
21 Então, passou Jesus a dizer-lhes: Hoje, se cumpriu a Escritura que acabais de ouvir.
22 E Yesus tsim ktua rere kngae, he ekam tok, o mia ngata sor kim to her gi kaelha kam guya pum. Va ngaro papat ngata horotgi he ngat kaelha kmelat he kaesik ngang te, “He ngola, te e gi Yosep khal ta!”
22 Todos lhe davam testemunho, e se maravilhavam das palavras de graça que lhe saíam dos lábios, e perguntavam: Não é este o filho de José?
23 Va e Yesus tkoripang ngar te, “Mguer mia keyang dok he kre kvat a re to enda mang dok ko koknaik mguer mia re orom te, ‘Yindo im kaeharom o mia, ma te yin he, mur kaeharom yin mruo.’
23 Disse-lhes Jesus: Sem dúvida, citar-me-eis este provérbio: Médico, cura-te a ti mesmo; tudo o que ouvimos ter-se dado em Cafarnaum, faze-o também aqui na tua terra.
24 Lmien, mguera keyang dok enang tok ko a re langto, enda he, ther el mit ormok he, ko ta re te, ‘O propet tgus ruk o pgirmia, ngaro mia mruo ngama keyang ngar.’
24 E prosseguiu: De fato, vos afirmo que nenhum profeta é bem-recebido na sua própria terra.
25 Mu sim ngnek na! lIsrael ngma keyang a propet to e Elaisia gi enang tok, he a re to endo ta pis lmien tok arhe orom en tok kat. Ko mnam a venloot to e Elaisia ta vle, o tahek kavurgem ruk nkong ngar mIsrael msim ngma ker kol vgum a vang alautar hak ekam ko a kolkha alautar ta vle mnam o pnes ruk korlotge he ka mhe ko tok mIsrael.
25 Na verdade vos digo que muitas viúvas havia em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra;
26 Si o tahek ruk mar lIsrael msim ngma vle tok, vanang E Nut tlo meng e Elaisia ngok kim mar kam turang ngar e. Vanang a vrong rhek langto yok endo a tahek to nkong mSarapat ko rkieng a rengmat alaut to e Saidon, va E Nut ta kle va kmeng e Elaisia ngok kim a vrong rhek langto yok to enda tuk.
26 e a nenhuma delas foi Elias enviado, senão a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 He gi enang e Elaisia, lIsrael ngma keyang E Nut ka propet langto yok e Elaisa tok kat. He a re to endo ta pis lmien orom en kat. Ko kun mnam a venloot to en ta vle mnam, klenar msim ruk lIsrael kavurgem ngta ker kol vgum a yor to a lepra vanangko E Nut thavaeng e Elaisa kam lua parrum tang mnam mar hak. Vanang ta kle khavaeng kam le kparrum a vrong rhek langto yok tuk, endo e Naman to nkong mSiria en kam kta nho lya pum E Nut kalo keik.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, senão Naamã, o siro.
28 E Yesus ta rere tok knop, to o mia tgus ruk ngata ngan karo rhek kun mnam o Yuda nga rek to kam rere mnam, ngta tar ko ta kekner mar orom karo rhek ruk tok, to ngakro vurkul ngat ho mi ktua kiin ngang hak.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 To ngta kapom he kait kngorom ngogu mnok petgim a rengmat kngorom ngok kia veik to a rengmat to endo ta vle kuon malpgem, mar kam vle kngam ogu.
29 E, levantando-se, expulsaram-no da cidade e o levaram até ao cimo do monte sobre o qual estava edificada, para, de lá, o precipitarem abaixo.
30 Ngat pis ko tok, he re kngam ogu va ta kle her gia ngongae kmommen mar to her gia parem mar.
30 Jesus, porém, passando por entre eles, retirou-se.
31 — ausente —
31 E desceu a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 — ausente —
32 E muito se maravilhavam da sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 — ausente —
33 Achava-se na sinagoga um homem possesso de um espírito de demônio imundo, e bradou em alta voz:
34 “Ai! Yin a mhel to endo kua mnor miik, yin e Yesus to nkong mNasaret. Yindo E Nut Tmur Re Pum Yin. He mor o kool ngot lua mtom yin kam pis he ktoop kmor mo e. Ya pis moti kam rum kim mor, i nop gi?” A koot ta vuvui klik tok,
34 Ah! Que temos nós contigo, Jesus Nazareno? Vieste para perder-nos? Bem sei quem és: o Santo de Deus!
35 vanangko e Yesus tkaen a re to a serpgar ngang a koot to endo te, “Ngiak tu ko he. Ottek kun mnam a mhel to.” E Yesus ther gia havae tok, to a koot tkootmerom a mhel to endo kngam ogu mmie kun pgegom mar, to thera parem. Vanang a koot to endo tlua kering a mhel to e.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: Cala-te e sai deste homem. O demônio, depois de o ter lançado por terra no meio de todos, saiu dele sem lhe fazer mal.
36 O mia tgus ngate gi mrua sor kmar to kaelha kmo mnganang ngar te, “Ngola, a mhel ta tem anito e? Ko karo rhek ruk endri ngat ho mi ktua serppak hak! Vokom na, si o kool va tgia kererik orom karo gi rhek ruk ngat vua serppak.”
36 Todos ficaram grandemente admirados e comentavam entre si, dizendo: Que palavra é esta, pois, com autoridade e poder, ordena aos espíritos imundos, e eles saem?
37 Ekam tok, a re to mang en ta ngae he kvaas kim o mia kun mnam o mhetor tgus ruk mnam a mmie ka mhe to endo.
37 E a sua fama corria por todos os lugares da circunvizinhança.
38 E Yesus tkootpum ko mnam o Yuda ngarta rek to kam rere mnam to hera ngae klapsa ngok mnam e Saimon ka rek. Kun mnam a rek to endo e Saimon ka snerip to a vlom ta yayor vgum a manakain ko tsei kam ngae kun mnam. To e Yesus kalngunes ngat kaurur kim mang kam turang.
38 Deixando ele a sinagoga, foi para a casa de Simão. Ora, a sogra de Simão achava-se enferma, com febre muito alta; e rogaram-lhe por ela.
39 E Yesus ta kol a re, to ta ngae kpis ksir ko vanam ka hep to keep he kaen a re ngang a manakain to kun mnam orom karo gi rhek. To a manakain ther gia nop kun mnam hak. Va a vlom ther gia hop ku ngatngae to hera krong o ol ngang ngar.
39 Inclinando-se ele para ela, repreendeu a febre, e esta a deixou; e logo se levantou, passando a servi-los.
40 To mnam a kolkha to endo gi ko ta rorongmia, o mia ruk ngta yayor orom o yor ngo mamten, ngarlenar ngta plalam mar ngok kim e Yesus. Va ther gi kaehang o yor kuo mang langto langto mnam mar kmeharom mar tok va ngat her gia ya ngatngae.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos de diferentes moléstias lhos traziam; e ele os curava, impondo as mãos sobre cada um.
41 Si o kool kat, va tkererik kun mnam o mia. Ii, o kool ngat vuvui kuon mail klik kam re te, “E Nut Khal to yin” to her le kotoot pum mar. Ngata vuvui tok, vanang e Yesus tho gia kser mar kam hagam mar kam ho lo kta rere mang en kam polger o rhek mang en tok hak ko ngat mur mnor mang en te, her en arhe Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: Tu és o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam ser ele o Cristo.
42 To hop enang ngmo, e Yesus thop halki kparem a rengmat to endo, nang kngae ngok ma gi lootpgeik kam ngarkie. To o mia ngat kaelha kam riring. Ngata riring kam ngae kngae to ngate pis mang. To ngat re kam hagam te, en kam lo kta ngae parem mar kat e,
42 Sendo dia, saiu e foi para um lugar deserto; as multidões o procuravam, e foram até junto dele, e instavam para que não os deixasse.
43 vanangko ta kokheng ngar te, “O-o, ngua ktua ngae ge kun mnam o rengmat akuruk yok kat, kmelha kpolger o rhek ruk mang E Nut ka tavgo ko tpis he komor o mia, ko E Nut tmi kut meng dok kam mi kut kaeha tok arhe.”
43 Ele, porém, lhes disse: É necessário que eu anuncie o evangelho do reino de Deus também às outras cidades, pois para isso é que fui enviado.
44 To thera ngae kaelpun kvaik kottek kun mnam o Yuda ngakro marhok tgus he kaelha kpolger o rhek kun mnam ngartaro rektor ruk ngma rere mnam mar.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.