Mateus 25

KUATE TUKU PASA (SSD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesus nu maŋ teŋenmba sakina: Kuate nu nuŋe gageu kilam tuku prowamŋgat ta wam kube te suk. Pino mbanzo 10 nane taŋgo ande pino tam tuku prowam bafuna le nu te-silikam tuku naŋgine lam kilmba kinaig.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Pino mbanzo 5 ta nane wamdus kugatok. Nane 5 afu ta nane wamdus kuyar mayenu ŋak.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Pino wamdus kugatok ta nane kambim ŋga naŋgine lam kilmba kule kile ndaka kinaig le
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 pino wamdus kuyar mayenu ŋak ta nane kambim ŋga naŋgine lam kilmba kule turmba kilmba kinaig.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Nane kinaig ka taŋgo pino tam tuku ta nu dalka pitik nda prona le minde ma ma ginyumniŋgina le kinynaig.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Furir ŋgamu wi ande mayok kina: Ai si. Taŋgo pino tam tuku prote si. Tane mayok ka kaŋgerap ŋgina le
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 pino kame ta ŋakmba aboŋga naŋgine lam bulu suŋgowam tuku wik wilnu mbilniŋginaig.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Taŋanaig sulumba pino kame wamdus kugatok taŋge nane ndek pino wamdus ŋak ta saniŋginaig: Sine kule afu siŋgap. Sine tuku lam kupam bafude ŋga saniŋginaig le
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 wamdus kuyar mayenu ŋak mbal ndek nane saniŋginaig: i ... Sine tane kule tiŋbe ta tane sine turmba lam kupe likamŋgaig. Tane luka kumba stua mbolŋge kule afu sota piyawap ŋga saniŋginaig.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Nane lam kule piyawam kinaig le taŋgo pino tam tuku ta nu prona le pino 5 nane nu tairŋga minnaig ta nu ndoŋ pagumba nye suŋgo tuku wande sinam kumba malaŋga tukulnaig.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Malaŋga tukulmba minnaig le pino 5 ta luka pro malaŋga katmba sakinaig: Suŋgo, malaŋga talka. Sine prowig o ŋginaig kande
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 taŋgo ta nu pasa lafumba saniŋgina: Tane ima kate. Ye siŋka tane gilai ŋga saniŋgina.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yesus nu taŋamba ndek lato sakina: Ait ta ginu mayok kaŋgat ginu mara ki kanum ndaŋ mbolŋge ye prowamŋgit ta tane gilai tukunu tane ye tairŋga mambilmba minap ŋgina.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Yesus nu maŋ sakina: Kuate nu nuŋe gageu kilam tuku prowamŋgat ta wam kube te suk. Taŋgo ande nu kilke masken ande mbol kambim ŋga nuŋe agaŋ ndende kulatkam tuku nuŋe piro mbal tuku wai mbolŋge patikina sulumba
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 nu nane tuku maŋau kaŋgerka kumumbi piro walmba niŋgina. Nu piro taŋgo ande ndametiŋ soŋ 500 tumba ande soŋ 200 tumba ande soŋ 100 tuna. Nane ndametiŋ tambi pirokuwaig ŋga nu tiŋga ma masken kina.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Piro taŋgo nu soŋ 500 kilna ta nu pitik ndo kumba ka ndametiŋ tambi piroka minna ma ma soŋ 500 maŋ lato kilna.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Wam ndui ta ndo piro taŋgo nu soŋ 200 kilna ta nu pitik ndo kumba ka ndametiŋ tambi piroka minna ma ma soŋ 200 maŋ lato kilna le
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 piro taŋgo nu soŋ 100 kilna ta nu kumba ka kilke sarka burok ta sinamŋge ndametiŋ patika yubeŋgina le taŋge minnaig.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Taŋamba minnaig ma ma suŋgo nu luka promba nuŋe ndametiŋ piro mbal niŋgina ta kilam tuku saniŋgina.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Taŋakina le ande nu soŋ 500 tuna ta nu pro sana: Suŋgo, ne buk soŋ 500 ye sina. Ai te. Ye tambi piroka maŋ soŋ 500 lato kilen ŋgina le
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 nuŋe taŋgo suŋgo nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne piro suŋgo kulatkam tuku ye ne palmbimŋgit. Ne yale. Ne ye ndoŋ sile gare-garekamŋgik ŋgina.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Kile ande nu soŋ 200 tuna ta nu pro sana: Suŋgo, ne buk soŋ 200 ye sina. Ai te. Ye tambi piroka maŋ soŋ 200 lato kilen ŋgina le
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 nuŋe taŋgo suŋgo nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne piro suŋgo kulatkam tuku ye ne palmbimŋgit. Ne yale. Ne ye ndoŋ sile gare-garekamŋgik ŋgina.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Kile ande nu soŋ 100 tuna ta nu pro teŋenmba sana: Suŋgo, ne taŋgo wamdus kareŋnu ŋak ta ye kila. Nane afu pirokade le ne pro alonu ake kilit. Afu agaŋ tumunu ŋgukade le ne pro goniŋgit.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ye ne tuku kuru-kuruka naŋe soŋ 100 ta ŋgisikikat ŋga kilmba kilke sarka burok sinamŋge yubeŋgen. Naŋe soŋ 100 ta noten ŋgina.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Taŋakina le nuŋe taŋgo suŋgo ndek nu sana: Ne siŋka piro taŋgo ŋayonu. Ne kanyum taŋgo ndo. Nane afu pirokade le ye pro alonu ake kilet ŋga iduste? Afu agaŋ tumunu ŋgukade le ye pro goniŋget e?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Yiŋe maŋau ne kila ta ndaŋam saka ye tuku soŋ 100 beŋ mbolŋge pile ndakina. Ne taŋana kande ye pro yiŋe ndametiŋ lafunu lato kilet kande ŋgina.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Taŋamba nu nuŋe piro mbal saniŋgina: Soŋ 100 yaimba taŋgo nu soŋ 1,000 ŋak ta tape ŋgina.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ande nu agaŋ afu ŋak minit ta andeŋge nu maŋ lato tuwit le nu suŋgomba ŋak minamŋgat. Ande nu agaŋ denkanu minit ta andeŋge nu tuku agaŋ fudiŋndo ta yaite.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Piro taŋgo kanyum sambek ta tumba kilimŋge bukŋgap le ma make suŋgo mbol kuwa. Ma ta mbolŋge nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe kilŋa suŋgo eŋel kame ndoŋ prowi sulumba ye yiŋe minyo mbili maditaknu mbolŋge minyokamŋgit.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ye minyoki le kilke tugu ŋakmba pro ye tugumŋge maŋgurkamŋgaig. Nane taŋawaig le sipsip kulatkanu taŋgo nu sipsip meme lislis minig le pileŋga kise kise patikate taŋaŋ ye maŋgur ta paplamba kuasmbi armba patinuŋgit.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Taŋamba ye sipsip kilmba yiŋe ndinamŋge patiki sulumba meme kilmba yiŋe ŋaiŋamŋge patinuŋgit.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ye Suŋgo ye yiŋe ndinamŋge minamŋgaig mbal ta teŋenmba saniŋgamŋgit: Yiŋe Mam nu siŋka tane make patikate. Tane yalpe. Nu kilke te te-mayok ndana ait mbolŋge tane nuŋe gageu mayok ka nu ndoŋ minam tuku maditiŋgina.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Ye gubayina le tane nyamagaŋ sinaig. Ye kule parayina le tane kule sinaig. Ye rawe taŋgo taŋaŋ minen le tane ye tumba kulatkinaig.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ye tawi kugatok minen le tane tawi sinaig. Ye guaze ten le tane ye turyinaig. Ye muli wandekŋge minen le tane ye kaŋgeryam tuku pronaig.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ye taŋamba nane saniŋgi le nane tiŋreknu mbal ta lafumba sayamŋgaig: Suŋgo, sine ginu ne gubak minna le kaŋgernumba nyamagaŋ tingeŋ. Ko ne kule paranina le kule tingeŋ.
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ginu ne rawe taŋgo taŋaŋ minna le ne tumba kulatkigeŋ. Ko ginu ne tawi kugatok minna le ne tawi tingeŋ.
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Sine ginu ne guaze ŋak ko muli wandekŋge minna le ne kaŋgernam tuku progeŋ ŋga kusnayamŋgaig.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Taŋakuwaig le ye Suŋgo ye pasa lafumba saniŋgamŋgit: Tane yiŋe mbal nyu kugatok turkinaig ta tane ye turyanu taŋaŋ ŋga saniŋgamŋgit.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Kile ye yiŋe ŋaiŋamŋge minamŋgaig mbal ta teŋenmba saniŋgamŋgit. Tane pa suŋgo tam tuku minig mbal tane ye kusreyumba kape. Kuate nu o buk Satan nuŋe eŋel kame ndoŋ minam tuku pa kuanekina ta mbol kape.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Ye gubak minen le nyamagaŋ se ndakinaig. Kule parayina le tane kule se ndakinaig.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ye rawe taŋgo taŋaŋ minen le tane ye kulat ndakinaig. Ye tawi kugatok minen le tane ye tawi se ndakinaig. Ye guaze ŋak ko muli wandekŋge minen le tane pro ye kaŋger ndayinaig ŋga saniŋgamŋgit.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ye taŋamba saniŋgi le nane mata pasa ndui ta ndo lafumba sayamŋgaig: Suŋgo, ne ginu mara gubak ko kule paranina ko rawe taŋgo taŋaŋ minna ko tawi kugatok ko guaze ŋak ko muli wandekŋge minna le kaŋgernumba tur ndanigeŋ ŋgamŋgaig.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Nane taŋakuwaig le ye nane teŋenmba saniŋgamŋgit: Ye siŋka satiŋget. Tane yiŋe mbal nyu kugatok tur ndakinaig ta ye tur ndayanu taŋaŋ ŋga saniŋgamŋgit.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Mbal te nane ma ŋayo mbol kumba rar kamusmba minmba minamŋgaig. Rar ta kugawe nda. Mbal tiŋreknu nane abo tugu ŋak minmba minamŋgaig. Kume nda.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.