Hebreus 12
KUATE TUKU PASA (SSD) vs NAA
1 Sine nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig mbal ta tuku maŋau mayenu ta idusniŋmba siŋgine nzali yimyam ŋgumneniŋmba ame uneŋge sine didikate ta kusreka sine taŋgo kame usre mbolŋge dirnaŋga pinderka piya mayenu tam idusde taŋaŋ
1 Portanto, também nós, visto que temos a rodear-nos tão grande nuvem de testemunhas, livremo-nos de todo peso e do pecado que tão firmemente se apega a nós e corramos com perseverança a carreira que nos está proposta,
2 siŋgine wamdus Yesus ndo idus timba minbe. Sine ŋgamuŋgal son teg ta Yesus mbolŋge teg. Teg le ka saŋgri tiŋgate ta nuŋge saŋgri pilete. Yesus nu ŋgumneŋga gare suŋgo tam tuku idusmba ail kazrai tuku kume kiko suŋgo ta taŋaig ŋga kuramba kumna. Kummba tiŋgina sulumba kile nu Kuate tuku ndinam kumamŋge nyu suŋgo ŋak minit.
2 olhando firmemente para o Autor e Consumador da fé, Jesus, o qual, em troca da alegria que lhe estava proposta, suportou a cruz, sem se importar com a vergonha, e agora está sentado à direita do trono de Deus.
3 Mbal ŋaigonu nane Yesus kasurmba nu tuku nyu ŋayo silinaig ta nuŋe saŋgri kusremba baklel ndana. Tane Yesus tuku maŋau ta idusmba taŋgine saŋgri tiŋgade wam ta kusreka baklel ndawap.
3 Portanto, pensem naquele que suportou tamanha oposição dos pecadores contra si mesmo, para que vocês não se cansem nem desanimem.
4 Tane maŋau tiŋreknu dubiwam tuku saŋgri tiŋgade le afuŋge wam ta tuku tane kilmba bale far ndade.
4 Na luta contra o pecado, vocês ainda não resistiram até o sangue.
5 Kuate nu pasa ande tane piti sinamŋge saŋgri tiŋgam tuku sakina ta tane gilaiŋgade ŋga iduset. Kuate nu tane nuŋe kiŋo kame tuku teŋenmba sakina.
5 E vocês se esqueceram da exortação que lhes é dirigida, como a filhos: “Filho meu, não despreze a correção que vem do Senhor, nem desanime quando você é repreendido por ele;
6 Ye Suŋgo. Ye teŋenmba ket. Ye ande tuku kume purmba minet ta ye nu te-tiwam tuku pa tuwet.
6 porque o Senhor corrige a quem ama e castiga todo filho a quem aceita.”
7 Tane Kuate tuku pa kamusde ta nu sine kile-tidiŋgam tuku taŋate ŋga saŋgri tiŋgap. Tane Kuate tuku kiŋo kame minig sulumba nu tuku pa kamusde. Kiŋo ima nu mam nuŋe tuku pa kamus ndate?
7 É para disciplina que vocês perseveram. Deus os trata como filhos. E qual é o filho a quem o pai não corrige?
8 Kuate nu nuŋe kiŋo kame kile-tidiŋgam tuku pa niŋgit. Tane nu tuku pa kamus ndawap ta tane nu tuku kiŋo kame nda minig. Tane ma ŋgamukok kiŋo kame taŋaŋ minig.
8 Mas, se estão sem essa correção, da qual todos se tornaram participantes, então vocês são bastardos e não filhos.
9 Siŋgine kilke mbolok mam kame nane sine kile-tidiŋgam tuku pa siŋginaig ta nane kumumbi kade ŋga nane kumnemŋge mingeŋ. Siŋgine samba mbolok Mam nu siŋgine kanu kulatkate sine pa siŋgit ta sine siŋka wamdus bulok ŋak nu kumnemŋge minbe. Ta mbolŋge sine mine mayenu tamŋgig.
9 Além disso, tínhamos os nossos pais humanos, que nos corrigiam, e nós os respeitávamos. Será que, então, não nos sujeitaremos muito mais ao Pai espiritual, para vivermos?
10 Sine kiŋo kame mingeŋ le siŋgine mam kame sine kile-tidiŋgam tuku naŋgine wamdus fagnu tambi pa siŋginaig. Siŋgine Mam Kuate sine nu ndoŋ purfeŋnu tuma minbe ŋga wam mayenu ta tam tuku nu pa siŋgit.
10 Pois eles nos corrigiam por pouco tempo, segundo melhor lhes parecia; Deus, porém, nos disciplina para o nosso próprio bem, a fim de sermos participantes da sua santidade.
11 Siŋgine Mam sine pa suŋgo siŋgit le ta sinamŋge sine gare kugatok ŋgamuŋgal rar ŋak mineg ta ima nu pa ta mbolŋge saŋgri tiŋgate ta ŋgumneŋga nu alonu kaŋgerka nu wamdus bulok ŋak minamŋgat.
11 Na verdade, toda disciplina, ao ser aplicada, não parece ser motivo de alegria, mas de tristeza. Porém, mais tarde, produz fruto pacífico aos que têm sido por ela exercitados, fruto de justiça.
12 Ta tuku tane pa ta kamusmba baklel ndaka saŋgri tiŋgap.
12 Por isso, levantem as mãos cansadas e fortaleçam os joelhos vacilantes.
13 Tane wamdus saŋgrinu pilmba maŋau tiŋreknu ndo ke likap. Taŋawap le tane tuku afu saŋgri kugatok ta nane saŋgri tiŋgamŋgaig.
13 Façam caminhos retos para os seus pés, para que o manco não se desvie, mas seja curado.
14 Taŋgo ŋakmba ndoŋ wamdus bafumbi minam tuku wamdus saŋgrimba palpe. Tane tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus ndindo pilmba dirnaŋgap. Ande nu tiŋreknu mayok ndakuwa ta nu Suŋgo kaŋgere nda.
14 Procurem viver em paz com todos e busquem a santificação, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Tane kurau mayewap. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta ande nu liwikat. Ko tane tuku ande wamdus ŋgueu ŋak mayok ka tane ŋakmba ŋaigo siglikuwa le tane kutur tubekaig.
15 Cuidem para que ninguém fique afastado da graça de Deus, e que nenhuma raiz de amargura, brotando, cause perturbação, e, por meio dela, muitos sejam contaminados.
16 Tane kurau mayewap. Ande nu fare fare pino kame ndoŋ unekumba minikat. Ko ande nu Esau taŋaŋ Kuate tuku wam ake agaŋ taŋaŋ ŋga bukŋgikat. Esau nu kiŋo mulum tukunu mam nuŋeŋge Kuate tuku nyaro pasa nu tambim tuku minna. Ait ande mbolŋge nu gubana le nyamagaŋ piyanu mambo nuŋe nyaro pasa ta tuna.
16 E cuidem para que não haja nenhum impuro ou profano, como foi Esaú, o qual, por um prato de comida, vendeu o seu direito de primogenitura.
17 Ŋgumneŋga nu nyaro pasa bukŋgina ta luka tam tuku nu malmbi suŋgo tumba mam nuŋe kusnana kande nu tambim kumuŋ kuga. Nu maŋ ŋgamuŋgal biye mbilam tuku ndin kiriŋgina. Tane ŋakmba Esau tuku wam ta kila.
17 Vocês sabem também que, posteriormente, querendo herdar a bênção, foi rejeitado, pois não achou lugar de arrependimento, embora, com lágrimas, o tivesse buscado.
18 Israel mbal o buk Sinai tabe tugum promba naŋgine ammbi agaŋ ndende kaŋgerkinaig. Tabe ta mbolŋge pa bulu suŋgo mayok ka ma furir suŋgo ndeka bubre saŋgri ŋayo tiŋga minna.
18 Ora, vocês não chegaram ao fogo palpável e aceso, à escuridão, às trevas, à tempestade,
19 Ta sinamŋge tabil siŋgon suŋgo mayok ka Kuate tuku miŋge pasa ande prona le taŋgo pino nane pasa ta ismba kuru kuru suŋgo tumba Moses sarsarmba sanaig: Sine pasa ta lato isam mbulig ŋginaig.
19 ao toque da trombeta e ao som de palavras tais, que aqueles que ouviram isso pediram que não lhes fosse dito mais nada,
20 Kuate nu riroŋ pasa ande teŋenmba sakina: Agaŋmor ko taŋgo tabe te tugum prowa kande mape ndamba ndamembi balewap ŋgina.
20 pois já não suportavam o que lhes era ordenado: “Até um animal, se tocar o monte, será apedrejado.”
21 Wam mayok kinaig ta nane kaŋgerka kuru kuru suŋgo tinaig le Moses nu mata sakina: Ye kuru kuru suŋgo tumba isu piririwet ŋga sakina.
21 Na verdade, o espetáculo era tão horrível, que Moisés disse: “Estou apavorado e trêmulo!”
22 Tane pasa kitek sinamŋge minig mbal tabe ta tugum pro ndade. Kuga. Tane Kuate abo tugu minmba minit nu tuku tumbraŋ Sion tabe tugum prode. Tumbraŋ suŋgo ta Yerusalem kitek samba mbolŋge minit. Tumbraŋ ta sinamŋge eŋel gudommba maŋgur suŋgo pilmba gare-gareka minig.
22 Pelo contrário, vocês chegaram ao monte Sião e à cidade do Deus vivo, a Jerusalém celestial, e a milhares de anjos. Vocês chegaram à assembleia festiva,
23 Mbal afu Kuate tuku kiŋo kame amboŋga mayok kinaig nu samba mbolŋge nane tuku nyu kuyarkina ta nane mata taŋge maŋgurkade. Kuate nu taŋgo ŋakmba pilesiŋgit ta nu mata taŋge minit. Nane Kuate tuku mbal tiŋreknu buk kumumbi mayok kine likinaig ta nane tuku kanu mata minig.
23 a igreja dos primogênitos arrolados nos céus. Vocês chegaram a Deus, o Juiz de todos, e aos espíritos dos justos aperfeiçoados,
24 Yesus nu mata tumbraŋ ta mbolŋge minit. Kuate nu pasa saŋgrinu kitek katna ta nuŋge alonu kile-mayokkate. Nuŋe ndare kutuna taŋge Abel tuku ndare witina ta lite.
24 e a Jesus, o Mediador da nova aliança, e ao sangue da aspersão, que fala melhor do que o sangue de Abel.
25 Ta tuku tane kurau mayewap. Ande nu pasa tumsiŋgit ta tane pitaibekaig. Moses nu kilke te mbolŋge Kuate tuku riroŋ pasa saniŋgina ta ande nu ismba nda isanu sukmba pitaiwa ta nu pa tamŋgat. Kile Yesus nu samba mbolŋge riroŋ pasa sasiŋgit ta ande nu pasa ta nda isanu sukmba pitaiwa ta nu pa suŋgo te nda ŋga iduste e?
25 Tenham cuidado e não se recusem a ouvir aquele que fala. Pois, se os que se recusaram a ouvir quem divinamente os advertia na terra não escaparam, muito menos escaparemos nós, se nos desviarmos daquele que dos céus nos adverte.
26 O buk Kuate nu Sinai tabe mbolŋge nuŋe pasa Moses ndoŋ katna le kilke te buru-burukina. Kile nu pasa saŋgrinu sakate: Ye kilke maŋ nduiye buru-buruwamŋgit. Kilke ndo kuga. Samba turmba buru-buruwamŋgit ŋgate.
26 Naquele tempo, a voz dele abalou a terra, mas agora ele promete, dizendo: “Mais uma vez eu farei tremer não só a terra, mas também o céu.”
27 Kuate nu ye maŋ nduiye buru-buruwamŋgit ŋgate ta tugunu teŋenmba. Nu agaŋ ndende kile-mayokkina te buru-buruniŋguwa le ŋakmba ŋgisikamŋgaig. Agaŋ ndende buru buru ndakuwaig ta ndo kilmba patikuwa le minmba minamŋgaig.
27 Ora, as palavras “mais uma vez” significam a remoção dessas coisas abaladas, ou seja, das coisas criadas, para que permaneçam as coisas que não podem ser abaladas.
28 Sine Kuate tuku gageu mayok kageŋ mbal siŋgine tumbraŋ tugusek samba mbolŋge buru-buruke nda. Ta tuku sine Kuate tuku gare pasa tube sulumba nu kuru-kuruka nu kumnemŋge minmba nu tuku nyu te-duŋgube. Mbariŋ maŋau ta nu nzalite.
28 Por isso, recebendo nós um Reino inabalável, retenhamos a graça, pela qual sirvamos a Deus de modo agradável, com reverência e temor.
29 Siŋgine Mbara pa suŋgo tiglu ŋakmba pasokate taŋaŋ minit.
29 Porque o nosso Deus é fogo consumidor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.