Gênesis 38
KUATE TUKU PASA (SSD) vs VC
1 Ait ta mbolŋge Yuda nu aba kat nuŋe kusreka Adulamnu taŋgo ande nyunu Hira sota kumba nu ndoŋ minnaik.
1 Naquele tempo, Judá, apartando-se dos seus irmãos, foi para a casa de um homem de Odolão, chamado Hira.
2 Minnaik ma ma nu Kanan kulim ande kaŋgermba pinonu tina. Pino ta mam nuŋe nyunu Sua.
2 Judá viu ali a filha de um cananeu, de nome Sué, e desposou-a, unindo-se a ela.
3 Minnaig ma ma pino ta nu fuŋgul ŋakna sulumba Yuda tuku kiŋo ande te-pilmba nyunu Er ŋgina.
3 Ela concebeu e deu à luz um filho, ao qual chamou Her.
4 Taŋamba nu maŋ fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande te-pilmba nyunu Onan ŋgina.
4 Concebeu novamente e deu ao mundo um filho, e deu-lhe o nome de Onã.
5 Nu maŋ lato fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande nyunu Sela te-pilna. Yuda nu Kesibŋge minna le piyo nuŋe kiŋo ta te-pilna.
5 E teve ainda um filho, que chamou Sela. Judá estava em Achzib na ocasião desse nascimento.
6 Er nu suŋgokina le mam nuŋe Yuda nu kiŋo nuŋe mulum ta tuku pino ande nyunu Tamar tumba tuna.
6 Judá escolheu para Her, seu primogênito, uma mulher chamada Tamar.
7 Er tuku mine ŋayonu ta Suŋgo nu kaŋgermba ndagarina le Suŋgoŋge nu balena le kumna.
7 Her, porém, o primogênito de Judá, era mau aos olhos do Senhor, e o Senhor o feriu de morte.
8 Taŋana le Yuda nu kiŋo nuŋe Onan sana: Ne kumba ka siŋgine maŋau ta dubimba aba naŋe tuku pino pinonu tumba nu ndoŋ kinya le aba naŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋgina.
8 Então Judá disse a Onã: "Vai, toma a mulher de teu irmão, cumpre teu dever de levirato e suscita uma posteridade a teu irmão."
9 Taŋakina le Onan nu kiŋo ta ye tuku kiŋo kuga ŋga idusna sulumba pino ta aba nuŋe tuku kiŋo ande nda te-pilwa ŋga nu pino ta ndoŋ kinymba nuŋe minde kule ta ake kilke mbolŋge kutuna.
9 Mas Onã, que sabia que essa posteridade não seria dele, maculava-se por terra cada vez que se unia à mulher do seu irmão, para não dar a ele posteridade.
10 Taŋana le Suŋgo nu maŋau ta kaŋgermba nu gare ndana le nu mata balena le kumna.
10 Seu comportamento desagradou ao Senhor, que o feriu de morte também.
11 Taŋana le Yuda nu rugan nuŋe Tamar sana: Ne luka mam naŋe sota kaye sulumba pino kuembol taŋaŋ mina le yiŋe kiŋo Sela nu suŋgokuwa le ne tini ŋgina. Sela nu mata kumikat ŋga mam nuŋe nu taŋakina. Taŋakina le Tamar nu luka mam nuŋe sota kina.
11 E Judá disse a Tamar, sua nora: "Conserva-te viúva em casa de teu pai até que meu filho Sela se torne adulto." "Não é bom, pensava ele consigo, que também ele morra como seus irmãos." E Tamar voltou a habitar na casa paterna.
12 Taŋamba minnaig ma ma Yuda piyo nuŋe kumna. Nu tuku kuamel kugana le Yuda ndek nuŋe Adulamnu gulab Hira ndoŋ nuŋe sipsip ŋguenu kugerkam Timna tumbraŋ kinaik.
12 Muito tempo depois, morreu a filha de Sué, mulher de Judá. Passado o luto, subiu Judá a Tamna para a tosquia de suas ovelhas, com seu amigo Hira, o odolamita.
13 Taŋanaik le taŋgo ande pro Tamar sana: Rugan naŋe sipsip ŋguenu kugerkam tuku Timna ket ŋgina.
13 E foi noticiado a Tamar: "Eis que o teu sogro sobe a Tamna para a tosquia de suas ovelhas."
14 Yuda tuku kiŋo ŋgrimbik ta buk suŋgokina ta Yuda nu kiŋo ta ŋgailka Tamar nda tuna. Ta tuku Tamar nu kuembol tawi o buk silikina ta paska tawi kitek silika tumail pasi tawimbi soŋgina sulumba kumba ka Timna kambim tuku ndin Enaim tumbraŋ tuku fonde malaŋga ta tugumŋge minyok minna.
14 Depôs ela então os seus vestidos de viúva, cobriu-se de um véu, e, assim disfarçada, assentou-se à entrada de Enaim, que se encontra no caminho de Tamna, pois via que Sela tinha crescido e não lha tinham dado por mulher.
15 Pino ta tumail pasi soŋgina le Yuda nu kaŋgermba ndin ŋgamukok pino ande ŋga idusmba
15 Judá, vendo-a, julgou tratar-se de uma prostituta, porque tinha o rosto coberto.
16 nu tugum ndin dabil inum kumba pino ta rugan nuŋe ta katese ndamba sana: Ye ne ndoŋ kinyamŋgit ŋgina le nu ndek sakina: Ne ame agaŋ ye samŋgat ŋgina.
16 E, chegando-se a ela no caminho, disse: "Queres juntar-te comigo?" {Ignorava ele que se tratava de sua nora.} Ela respondeu: "O que me darás para juntar-me contigo?"
17 Taŋakina le nu sakina: Ye yiŋe meme fatnu inum tumba taŋgo ande tuwi le tumba ilmba ne tanmbimŋgat ŋgina le nu sakina: Ta maye. Naŋe agaŋ inum ye sa le meme fatnu ta prowa le naŋe agaŋ ta maŋ luka tini ŋgina le
17 "Mandar-te-ei um cabrito do meu rebanho." "Está bem; mas dá-me então um penhor, até que o tenhas enviado."
18 Yuda nu kusnana: Ye ame agaŋ ne tini ŋgina le nu sakina: Naŋe sikor muli ŋak naŋe ndumndum ta turmba ye sa ŋgina le nu agaŋ ndende ta pino ta kile tuna. Taŋamba nu nu ndoŋ kinyna le nu kiŋo konna.
18 "Que penhor queres que eu te dê?" "Teu anel, teu cordão e o bastão que tens na mão." Ele os entregou; em seguida, aproximou-se dela e ela concebeu.
19 Taŋamba Tamar nu luka nuŋe tumbraŋ kina sulumba tumail pasi soŋgina tawi ta paska kuembol tawi maŋ silikina.
19 E levantando-se, partiu; tirou o seu véu e retomou seus vestidos de viúva.
20 Kile Yuda nu gulab nuŋe Hira kukulna le meme ande pino ta tambim tuku tumba kina ta nu pino ta kaŋger ndana sulumba agaŋ ndende pino ta kilna ta mata luka kile ndakina.
20 E Judá mandou-lhe o cabrito por seu amigo, o odolamita, para retirar o penhor das mãos daquela mulher, mas ele, não a encontrando,
21 Taŋamba nu tumbraŋ ta tuku taŋgo afu kaŋgerka kusnaniŋgina: Pino ande ndin teŋge minyok minna ta kile ani taŋge minit ŋgina kande nane nu sanaig: i ... Pino ande ndin teŋge mine ndakate ŋginaig.
21 perguntou aos habitantes do lugar: "Onde está aquela prostituta que estava em Enaim, à beira do caminho?" Responderam-lhe: "Não há prostituta nesse lugar!"
22 Taŋamba sanaig le Hira nu luka Yuda tugum kumba sana: Ye pino ta te-sili ndakit. Tumbraŋ ta tuku taŋgo kame nane pino ande kaŋger ndanaig ŋga sakaig ŋgina le
22 Ele voltou para junto de Judá: "Não a encontrei, disse ele, e os moradores daquele lugar disseram-me que não havia nenhuma prostituta ali."
23 Yuda nu ndek sakina: Taŋgo kame sine nzumilsiŋbekaig ŋga agaŋ ndende ta nuŋe kilwa ŋgina. Nu nuŋe piya ye tambim tuku sakit ta ne nu te-sili ndakat ŋgina.
23 "Guarde ela o meu penhor, respondeu Judá, não nos tornemos ridículos! Eu mandei o cabrito; tu, porém, não a encontraste".
24 Taŋamba minnaig ma ma tambun keŋmba kinaig le nane afu pro Yuda sanaig: Rugan naŋe Tamar nu fare-farekina sulumba kile nu fuŋgul ŋak minit ŋginaig le Yuda ndek nane saniŋgina: Tane kumba ka pino ta tumba te-kilimba pambi piyap le kumwa ŋgina.
24 Mais ou menos três meses depois, vieram dizer a Judá: "Tamar, tua nora, conduziu-se mal: vê-se que está grávida." Judá respondeu: "Tirai-a para fora, que ela seja queimada!"
25 Nane nu tumba te-kilimam bafunaig le Tamar nu pino ande kukulna le rugan nuŋe Yuda sota kumba sana: Rugan naŋe teŋenmba sakate. Taŋgo nu fuŋgul ye sina ta nu tuku agaŋ ndende noten. Ne sikor muli ŋak te ndumndum te turmba kaŋgerka ŋga sakate ŋgina.
25 E, enquanto era conduzida, ela mandou dizer ao seu sogro: "Concebi do homem a quem pertence isto: examine bem, ajuntou ela, de quem são este anel, este cordão e este bastão."
26 Taŋakina le Yuda nu agaŋ ndende ta kaŋgerka katesena sulumba sakina: Pino ta nu son sakate. Ye mbaren. Ye yiŋe kiŋo Sela nu tambim tuku ta tuwe ndaken ŋgina. Taŋamba Yuda nu maŋ Tamar ndoŋ kinye ndakina.
26 Judá, reconhecendo-os, exclamou: "Ela é mais justa do que eu; pois que não a dei ao meu filho Sela." E não a conheceu mais.
27 Tamar nu kiŋo te-palmbim tuku ait kumuŋgina le nu kiŋo armba kile-patikam tuku ŋgaro kamusna.
27 E, na ocasião de dar à luz, eis que ela trazia dois gêmeos no seu ventre.
28 Nu kutumba minna le kiŋo ande tuku wai prona le kulat pino taŋge wai ta tumba muli ande gurgur wai mbol kusna sulumba sakina: Te ta mulum ŋgina kande
28 No parto, saindo uma mão, a parteira tomou-a e atou nela um fio vermelho, dizendo: "Este é o que saiu primeiro!"
29 kiŋo ta wai te-lukina le kiŋo inum ta amboŋga prona. Taŋana le kulat pino ta nu sakina: Ne sonndo sambrimba prote ŋgina. Ta tuku nane kiŋo ta nyunu Peres ŋginaig.
29 Mas, como ele retirasse a mão, saiu o seu irmão. "Que brecha fizeste! exclamou a parteira: Que a brecha esteja sobre ti!"
30 Taŋakinaig le maib nuŋe wainu muli gurgur ŋak ta prona le nyunu Sera ŋginaig.
30 E chamou-se-lhe Farés. Em seguida, veio o seu irmão, com o fio vermelho atado na mão. Deu-se-lhe o nome de Zara.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 38, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.