1 Samuel 28
KUATE TUKU PASA (SSD) vs NVT
1 Minnaig ka ait ande Filistia mbal naŋgine kame kuasmbi kile-maŋgurka Israel mbal ndoŋ kame buwam tuku ŋginaig sulumba Akis ndek David sana: Kite ne naŋe kame kuasmbi ta kilmba ŋakmba ye dubiyumba ka Israel mbal ndoŋ kame buwamŋgig ŋgina.
1 Naqueles dias, os filisteus reuniram suas tropas para outra guerra contra Israel. O rei Aquis disse a Davi: “Saiba que você e seus homens sairão à batalha comigo”.
2 Taŋaka sana le David ndek woka sakina: Ta maye. Ye ne tuku piro taŋgo. Ne ndaŋmba kam tuku saya ta ye taŋamba ndo kamŋgit ŋgina le Akis ndek sana: Ese. Ne taŋawa le ye ne tumba yiŋe ŋgarosu kulatkam tuku palmbimŋgit ŋgina.
2 “Está bem”, disse Davi. “Agora o senhor verá por si mesmo o que somos capazes de fazer.” Então Aquis disse a Davi: “Colocarei você como meu guarda pessoal enquanto eu viver”.
3 Samuel nu buk kumna le nane Israel mbal ŋakmba wamdus tatruka malmbimba nuŋe tumbraŋ Ramaŋge ŋgukinaig. Ait ta mbolŋge Saulŋge taŋgo kanunu wikanu mbal ta Israel kilke mbolŋge mine ndakuwaig ŋga ŋakmba pitaikina le sili-silinaig.
3 Nesse tempo, Samuel já havia morrido, e todo o Israel tinha chorado sua morte. Estava sepultado em Ramá, sua cidade natal. Saul havia expulsado da nação todos os médiuns e todos os que consultam os espíritos dos mortos.
4 Kile Filistia mbal pro Sunem tumbraŋ suŋgo ta makembiŋge kame buwam tuku ma ulnaig le Saul ndek Israel kame kuasmbi ta kilmba pro Gilboa tabe mbol taŋge ma ulmba minnaig.
4 Os filisteus acamparam em Suném, e Saul reuniu todo o exército israelita e acampou em Gilboa.
5 Taŋamba minnaig le Saul nu Filistia tuku kame kuasmbi ta kaŋgerka nu kuru kuru ŋayomba wamdus fulilka
5 Quando Saul viu o imenso exército dos filisteus, entrou em pânico.
6 Suŋgo yabaŋmba kusnana: Ye kile ndaŋi ŋgina kande Suŋgo nu tuku pasa inum kiŋambi ko tukul ndamembi ko tuan taŋgo tuku miŋge mbolŋge mata lafuna le ise ndakina le
6 Consultou o S enhor a respeito do que deveria fazer, mas o S enhor não lhe respondeu, nem por sonhos, nem pelo Urim, nem por profetas.
7 nu ndek nuŋe piro mbal wika saniŋgina: Tane kumba pino ande taŋgo kanunu wikanu ta sota te-silikap le ye ka nu kusnawi ŋgina le nane ndek nu sanaig: Pino ande taŋgo kanunu wikate tuku Endorŋge minit ŋga sanaig.
7 Então Saul disse a seus conselheiros: “Procurem uma mulher que seja médium, para que eu pergunte a ela o que fazer”. Seus conselheiros responderam: “Há uma médium em En-Dor”.
8 Taŋaka sanaig le Saul ndek gabat suŋgo tuku mindepiye ta paska patika tawi kise kilmba kaika taŋgo armba kilmba furir ta mbolŋge ndo tiŋga ka pino ta tugum pronaig sulumba Saul ndek pino ta sana: Ye taŋgo kumanu ande nyun ti le ne nu wika le ame wam prowamŋgaig ta ne sanuwa le ye saya ŋga pino ta sana kande
8 Então Saul se disfarçou com roupas comuns e, acompanhado de dois de seus homens, foi à noite à casa da mulher. “Preciso falar com um homem que está morto”, disse ele à mulher. “Você pode invocar o espírito dele para mim?”
9 pino ta ndek nu sana: Gabat suŋgo Saulŋge Israel mbal tuku taŋgo kanunu wikade mbal ta pitaikina ta ne gilai e? Ne ndaŋam saka ye te-mayokyumba baleyuwaig ŋga taŋate ŋgina le
9 “Quer que me matem?”, respondeu ela. “Você sabe que Saul expulsou todos os médiuns e todos os que consultam os espíritos dos mortos. Por que prepara uma armadilha contra a minha vida?”
10 Saul ndek pasa saŋgri pilemba sakina: Ye Suŋgo nyu mbolŋge ne sanet. Ne wam te ka ta nane ne tumba pasa mbol pile nda ŋgina.
10 Saul, porém, jurou em nome do S enhor e prometeu: “Tão certo como vive o S enhor , nenhum mal lhe acontecerá por isso”.
11 Taŋakina le pino ta ndek Saul kusnana: Ye ima wiki ŋga iduste ŋgina le Saul ndek nu sana: Ne Samuel wika ŋgina.
11 Por fim, a mulher disse: “De quem é o espírito que devo invocar?”. “De Samuel”, respondeu Saul.
12 Taŋaka sana le pino ta ndek Samuel wikina le mayok kina. Mayok kina le pino ta nu Samuel kaŋgermba wi ŋayomba Saul sana: Ne ndaŋam saka ye yabriyat? Ne Saulŋge ŋgina.
12 Quando a mulher viu Samuel, gritou: “Você me enganou! Você é Saul!”.
13 Taŋakina le gabat suŋgo ndek pino ta sana: Ne kuru kuru ndaka. Ame agaŋ kaŋgerat ta ye saya le isi ŋgina le pino ta lafumba Saul sana: Ye mindekanu ande sambu kusremba mayok ket le kaŋgerit ŋgina le
13 “Não tenha medo”, disse o rei. “O que você vê?” “Vejo um deus
14 Saul ndek nu kusnana: Taŋgo ta ndaŋ ndaŋ ŋgina le pino ta nu sakina: Taŋgo saibo tawi kuennu silika mayok ket ŋgina le Saul nu katesena ta Samuelŋge ŋga nu ndek dagol tidroŋga lokina.
14 “Qual é a aparência dele?”, perguntou Saul. “É um ancião envolto num manto”, respondeu ela. Saul entendeu que era Samuel e se curvou diante dele com o rosto em terra.
15 Taŋana le Samuel ndek Saul kusnana: Ne ndaŋam saka ye wikat ŋgina le nu lafumba sana: Suŋgo nu ye ŋgumneyina le Filistia mbal ye ndoŋ kame buwam bafude. Ta tuku ye wamdus piti suŋgo ŋak. Nu ye tuku pasa inum tuan taŋgo tuku miŋge mbolŋge ko kiŋambi sayate le ise ndaket tukunu ye kile ndaŋndaŋamŋgit ŋga pro neŋge ye saya ŋga ne wikit ŋgina.
15 Então Samuel perguntou a Saul: “Por que me perturba, chamando-me de volta?”. “Porque estou muito angustiado”, respondeu Saul. “Os filisteus estão em guerra contra mim! Deus me abandonou e não me responde por meio de profetas nem por sonhos. Por isso chamei o senhor, para que me diga o que fazer.”
16 Taŋakina le Samuel ndek nu sana: Suŋgo o buk ne ŋgumnenumba nu ne ndoŋ ŋgueu minit. Ne ndaŋam saka ye ne turnam tuku wikate?
16 Samuel, porém, disse: “Por que me consultar, se o S enhor o abandonou e se tornou seu inimigo?
17 Suŋgoŋge o buk ye wam paguyina le ye tuku miŋge mbolŋge pasa prona le ne isna ta nu kile dubimba kate. Nu Israel kulatkam tuku piro ta ne yainumba David tuna.
17 O S enhor fez exatamente conforme tinha dito por meu intermédio. Rasgou de suas mãos o reino e o entregou a outro, Davi.
18 Ne buk Suŋgo tuku miŋge ŋgurna. Nu Amalek mbal tuku gubra suŋgo tumba ne nane ŋakmba bale farkam tuku ŋgina ta ne kumu ndana. Ta tuku kile Suŋgo nu wam ta lafumba ne mbol kate.
18 O S enhor lhe fez isso hoje porque você se recusou a executar a ira ardente dele contra os amalequitas.
19 Ne naŋe kuasmbi Israel tane ŋakmba Suŋgoŋge kilmba Filistia tuku wai mbol patinuŋgat. Indole ne naŋe kiŋo kat naŋe ndoŋ kummba pro teŋge ye ndoŋ minamŋgaig. Suŋgo nu Filistia mbal sinzaŋniŋmba Israel tuku kame kuasmbi kilmba nane tuku wai mbol patinuŋgat ŋga Saul sana.
19 Além disso, o S enhor entregará você e o exército de Israel nas mãos dos filisteus e, amanhã, você e seus filhos estarão aqui comigo. O S enhor entregará o exército de Israel nas mãos dos filisteus”.
20 Saul nu Samuel tuku pasa ta ismba kuru kuru mayemba ŋgurŋgurka kilke mbol ndeka milmailka kinye ŋak minna. Ta ndaŋam? Ki ait ka furir ŋgamuna nu isukuse ndaka minna tukunu nu milmailka minna.
20 No mesmo instante, Saul caiu estendido no chão, paralisado de terror com as palavras de Samuel. Estava fraco de fome, pois não havia comido nada durante todo aquele dia e toda aquela noite.
21 Taŋamba minna le pino ta ka Saul kuru kuru mayena le kaŋgermba nu sana: O taŋgo suŋgo, ye yiŋe ŋgarosu yambarkam kuru kuru ndaka ne tuku miŋge dubiwit.
21 Quando a mulher viu quanto ele estava perturbado, disse: “Meu senhor, obedeci à sua ordem e arrisquei minha vida.
22 Taŋamba ndo ne kile ye tuku miŋge dubimba tiŋga bret afu nyumba ŋgarosu saŋgri tiŋguwa le luka kaye ŋgina kande
22 Agora, faça o que digo e deixe que eu lhe dê alguma coisa para comer, a fim de que recupere as forças para a viagem de volta”.
23 Saul ndek nu sana: Ye isukusam mbulit ŋgina. Taŋakina le nuŋe piro taŋgo ar ta pino ta ndoŋ nane dirnaŋginaig le nu nane tuku miŋge dubimba tiŋga ka mbili mbol minyokina.
23 Mas Saul se recusou a comer. Seus servos também insistiram para que ele se alimentasse, até que, por fim, ele concordou. Então ele se levantou do chão e foi sentar-se na cama.
24 Minyokina le pino ta pre pre nuŋe makau fat butuknu ande kulatka minna ta balena sulumba pikmba ndemnu ta kilmba kuapikina. Kuapikina sulumba plaua yis kugatok ta kilmba pipmba bret afu wakeika pasoka
24 A mulher estava engordando um bezerro, de modo que saiu depressa e o matou. Pegou um punhado de farinha, preparou a massa e assou um pão sem fermento.
25 niŋgina le nane nyinaig. Nye deŋpurmba furir ndui ta ndo nane tiŋga luka naŋgine tumbraŋ kinaig.
25 Trouxe a refeição para Saul e seus conselheiros, e eles comeram. Depois, saíram naquela mesma noite.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.