1 Samuel 10

KUATE TUKU PASA (SSD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Piro taŋgo ta nale kusreka kina le Samuel ndek olif kule botol ŋak ta tumba Saul tuku gabat mbolŋge kutumba Saul mumuna sulumba sana: Ne Suŋgoŋge nuŋe kuasmbi Israel mbal kulatkam tuku madinina.
1 Samuel tinha levado consigo um frasco de azeite. Ele derramou o azeite na cabeça de Saul, beijou-o e disse: — O
2 Kile ne ye kusreyumba kaye ka Benyamin ma tugu Selsa tumbraŋŋge Rahel tuku kumunu tugum taŋge taŋgo armba kile-siglika le naleŋge ne teŋenmba sanamŋgaik: Doŋki kame ŋgisikinaig le ne sota likate ta buk kile-siglikinaig le mam naŋe kile doŋki tuku wamdus piti ndamba nu maŋ ne ŋgisikanu ŋga idusmba nu wamdus piti ŋak minit ŋga ne sanamŋgaik.
2 Hoje, quando você for embora, encontrará dois homens perto do túmulo de Raquel, em Zelza, no território da tribo de Benjamim. Eles vão contar a você que já foram achadas as jumentas que estavam perdidas. Contarão também que agora o seu pai não está mais preocupado com elas e sim com você; e que ele está dizendo: “Que posso fazer para encontrar meu filho?”
3 Nale taŋamba ne sanuwaik le ne nale kusreka maŋ kumba ka Tabor tumbraŋ tuku ail suŋgo tugum taŋge taŋgo keŋmba Suŋgo atraukam tuku Betel kambim bafuwaig le kile-siglikamŋgat. Nane tuku ande nu meme fat keŋmba kugrakuwa le ande nu bret keŋmba bagailniŋguwa le ande nu grep kule botol ŋak kurawamŋgat.
3 — Você deve seguir até chegar à árvore sagrada que fica em Tabor. Ali você vai encontrar três homens que estarão indo a Betel, para lá oferecerem sacrifício a Deus. Um deles estará carregando três cabritos; o outro, três pães; e o terceiro, um odre de vinho.
4 Nane keŋ taŋge ne kaiye ŋga sanumba bret armba tinwaig le ne yaika kila.
4 Eles vão cumprimentar você e vão lhe oferecer dois pães. E você deve aceitar.
5 Taŋamba ne maŋ kumba ka Filistia kame mbalŋge baibai patike likinaig ma ta promba Kuate atraukanu tumbraŋ Gibea tuku fonde malaŋga sinam kumba tuan taŋgo kuasmbi ande Suŋgo tuku tabe mbol ndekuwaig le kile-siglikamŋgat. Taŋgo afu nane tuan taŋgo kuasmbi ta mindeka gita yeki yeki katniŋmba kem fitke lika tambariŋ katniŋguwaig le tuan taŋgo kuasmbi ta Suŋgo tuku Guwaŋge wamdus niŋguwa le pasa yeki yeki kukliwamŋgaig.
5 Em seguida você irá para o monte de Deus, em Gibeá, onde há um acampamento dos filisteus. Na entrada da cidade vai encontrar um grupo de profetas descendo o morro, vindos do altar. Eles estarão tocando harpas , tambores, flautas e liras . E estarão profetizando .
6 Taŋawaig le Suŋgo tuku Guwa ne mbol kuwa le ne mata nane ndoŋ ulendika pasa yeki yeki kukliwamŋgat. Taŋawa sulumba ne kisemba kiteknu mayok kaŋgat.
6 Então o Espírito do Senhor dominará você, e você vai agir como um profeta junto com eles e ficará uma pessoa diferente.
7 Ye ne sanet pasa kame te tuku alonu prowe likuwaig ta Suŋgoŋge ne ndoŋ minwa le ne nu tuku miŋge dubimba ke ndo ka ŋga Saul sana sulumba
7 Quando isso acontecer, faça tudo o que tiver de fazer, pois Deus estará com você.
8 nu maŋ sana: Kile ne amboŋga Gilgal kaye le ye ne dubinumba ta promba agaŋmor afu kilmba bale farka pasoka ŋgamuŋgal ulendiwam tuku agaŋmor turmba atraukamŋgit. Ne ka Gilgalŋge ye tairŋga mina le kusem ndindo kuwa le ye ta prowi sulumba ne ame wam kam tuku ta ne sanamŋgit ŋgina.
8 Vá na minha frente para Gilgal. Eu me encontrarei com você lá e oferecerei sacrifícios que serão completamente queimados e ofertas de paz. Espere lá sete dias até que eu chegue e diga o que você deve fazer.
9 Taŋakina le Saul nu pasa ta ismba nu mbilka Samuel kusremba kambim bafuna le Kuateŋge nu taŋgo kitek te-mayokna. Taŋana le nu kina le ki ait ndui ta mbolŋge ndo Samuelŋge nu maŋau ŋakmba tuku sana ta taŋamba prowe likinaig.
9 Deus mudou o coração de Saul no momento em que ele se despediu de Samuel. E naquele dia aconteceu tudo o que Samuel tinha dito.
10 Nale Gibea pronaik le tuan taŋgo kuasmbi ande Saul te-silikinaig le Kuate tuku Guwa nu mbol kina le nu nane ndoŋ ulendika pasa yeki yeki sake likinaig.
10 Quando Saul e o seu empregado chegaram a Gibeá, um grupo de profetas o encontrou. O Espírito de Deus tomou conta de Saul, e ele se juntou a eles, agindo como um profeta.
11 Taŋanaig le nane afu nu kila ta nane wam ta kaŋgermba naŋgine naŋgine sakinaig: i ... Kis tuku kiŋo nuŋe si ame maŋau kate ya? Nu mata tuan taŋgo ande e ŋga saka minnaig.
11 Algumas pessoas que o conheciam viram isso e perguntavam: — O que aconteceu com o filho de Quis? Será que Saul virou profeta?
12 Taŋamba saka minnaig le tumbraŋ ta tuku taŋgo andeŋge ndek sakina: Nane tuku mam kat naŋgine ima? Nane mata tuan taŋgo kuga ŋgina. (Ta tuku Israel mbal nane kile yaba pasa ande teŋenmba sakade: Saul nu mata tuan taŋgo ande e ŋgade).
12 Um homem que morava ali perguntou: — E os outros? Será que os pais deles são profetas? Foi assim que surgiu o seguinte ditado: “Será que Saul também virou profeta?”
13 Saul nu tuan taŋgo kame ndoŋ maŋau ta ke deŋpurna sulumba nu atraukanu tabe mbol ambe kina le
13 Quando Saul acabou de profetizar, foi para o altar, no monte.
14 bab nuŋeŋge Saul piro taŋgo nuŋe ndoŋ kusnanikina: Tale animbi kinaik ma ma maŋ te prode ŋgina le Saulŋge lafumba sana: Sile doŋki ŋgisikinaig ta sota ma ma kuga le sile Samuel kaŋgeram kakeŋ ŋgina.
14 O tio de Saul perguntou a ele e ao seu empregado: — Onde foi que vocês estiveram? — Estávamos procurando as jumentas! — respondeu Saul. — E, como não as encontramos, fomos falar com Samuel.
15 Taŋakina le bab nuŋeŋge ndek kusnana: Nu tale ndaŋmba satikina ŋgina le
15 — E o que foi que ele disse? — perguntou o tio.
16 Saul ndek lafumba bab nuŋe sana: Nu teŋenmba sile sasikina. Naneŋge doŋki ŋgisikinaig ta buk kile-siglikinaig ŋgina ŋga bab nuŋe sana. Taŋamba sana sulumba nu Samuelŋge gabat suŋgo prowam tuku madina ta yabuka bab nuŋe sa ndana.
16 — Ele nos disse que os animais já haviam sido encontrados! — respondeu Saul. Porém não contou ao tio o que Samuel tinha dito a respeito de ele se tornar rei.
17 Kile Samuel nu Israel ŋakmba wikina le Mispa tumbraŋŋge Suŋgo am mbolŋge maŋgurkinaig.
17 Samuel chamou todo o povo para uma reunião religiosa em Mispa
18 Maŋgurkinaig le Samuel nu nane saniŋgina: Sine Israel mbal tuku Mbara Kuate Suŋgoŋge teŋenmba tane tuku sakate. Yeŋge taŋgine mbuŋ kat taŋgine Isip mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilmba ilen. Nane ŋgueu mbalŋge ŋaigo siglika minnaig le yeŋge nane tuku muskil kile-tidiŋgen.
18 e disse: — O
19 Ye tane tuku Mbara. Tane piro kareŋka piti suŋgomba kaŋgerka minnaig le yeŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgen ta kile tane ye pitaiyumba maŋ taŋgine gabat suŋgo ande madiwam tuku sakade. Ta tuku tane ye tuku am mbolŋge taŋgine tugu mbol kumba ka tumbraŋ mboŋ nduik nduik sinamŋge tiŋgap ŋgina.
19 Eu sou o Deus de vocês, o único que os livra de todos os seus problemas e dificuldades, mas hoje vocês me rejeitaram e pediram que eu lhes desse um rei. Muito bem, então reúnam-se na minha presença, separados por tribos e por grupos de famílias.”
20 Nane taŋamba tiŋginaig le Samuel nu ndek tugu nduik nduik tuku taŋgo wike likina le nu tuku tumailamŋge tiŋginaig. Tiŋginaig le Suŋgoŋge Benyamin tuku tugu ta madina.
20 Samuel mandou que todas as tribos viessem para perto dele, e o sorteio indicou a tribo de Benjamim.
21 Madina le Samuel ndek Benyamin tuku tugu sinamŋge kuasmbi nduik nduik wikina le nu tuku tumailamŋge tiŋginaig. Tiŋginaig le Suŋgoŋge Matri tuku kuasmbi madina. Matri tuku kuasmbi ta Samuel tuku tumailamŋge tiŋginaig le Suŋgoŋge Kis tuku kiŋo nuŋe Saul madina. Madina le nane ndek nu sota ma ma nda te-silikinaig sulumba
21 Então Samuel mandou que as famílias da tribo de Benjamim avançassem, e a família de Matri foi indicada. Aí os homens da família de Matri avançaram, e Saul, filho de Quis, foi indicado. Eles o procuraram, porém não puderam achá-lo.
22 Suŋgo kusnanaig: Taŋgo ta prowat e ko kuga ŋginaig le nu ndek lafumba saniŋgina: Saul nu tane tuku agaŋ ndende patikaig ta ŋgamuk siŋge kuirka minit ŋgina.
22 Então perguntaram a Deus, o Senhor : — Ainda há mais alguém? — Há, e ele está escondido no meio da bagagem! — respondeu o
23 Taŋaka saniŋgina le nane pinderka ka Saul te-silika nu tumba luka pronaig le taŋgo kame ŋakmba ndoŋ tiŋgina ta nane ŋgamukŋge nuŋge ndo kuennu.
23 Então eles correram e trouxeram Saul. E ele era o mais alto de todos, aparecendo dos ombros para cima no meio do povo.
24 Kile Samuel nu Israel mbal ŋakmba saniŋgina: Suŋgoŋge taŋgo madina ta noten. Sine ŋgamukŋge ande nu suk mine ndakate ŋgina le Israel mbal ŋakmba wika raumba sakinaig: Ese. Sine tuku gabat suŋgo teŋge sine kulatka minamŋgat ŋginaig.
24 Samuel disse ao povo: — Aqui está o homem que o E todo o povo gritou: — Viva o rei!
25 Taŋakinaig le Samuelŋge taŋgo pino ame maŋau gabat suŋgo mbolŋge kam tuku ko gabat suŋgo tuku piro yeki yeki ta ŋakmba te-kilimba kuklimba saniŋgina sulumba nu waŋe ande tumba pasa ŋakmba ta kuyarniŋmba tumba Suŋgo tuku am mbolŋge tukul ma ta mbolŋge pilna. Pilna sulumba kile taŋgo pino ŋakmba kukulniŋgina le sili-silimba luka naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig.
25 Samuel explicou ao povo os direitos e deveres de um rei e os escreveu num livro, que foi colocado na presença de Deus, o Senhor . Aí mandou todos para casa.
26 Taŋanaig le Saul mata luka nuŋe tumbraŋ Gibea kina le Kuateŋge kame taŋgo saŋgriknu afu wamdus niŋgina ta nane Saul midemba kinaig.
26 Saul também voltou para a sua casa em Gibeá. Alguns homens corajosos, que no seu coração sentiram a orientação de Deus, foram com Saul.
27 Taŋanaig le taŋgo ŋaigonu afu nane Saul talamba sakinaig: Taŋgo taŋaŋ ta sine tursiŋgam kumuŋ kuga ya ŋginaig sulumba nane Saul gare agaŋ mayenu inum tuwe ndakinaig. Taŋanaig le Saul nu taŋaig ŋga ta tuku idus ndana.
27 Mas algumas pessoas de mau caráter disseram: — Como é que este homem vai poder nos salvar? E desprezaram Saul e não lhe deram presentes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.