Mateus 5
KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NAA
1 Ɲyɛ Yesu à kuru supyikuruŋke ɲya ke, maa dùg'a tɛ̀ɛn ɲaŋke kà na. Ka u cyelempyiibii si file u na.
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 Ka u u jwumpe lwɔ́ maa sùpyire kâlali na:
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 «Mpii pi à pi fànhaɲcyɛrɛre cè Kile kàmpanŋke na ke, pire wuun'à ɲwɔ,
3 — Bem-aventurados
4 Mpii pi ɲyɛ na myahii súu ke, pire wuun'à ɲwɔ,
4 — Bem-aventurados
5 Mpii pi ɲyɛ ɲùmpiŋɛfee ke, pire wuun'à ɲwɔ,
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 Ntìiŋi lage ɲyɛ mpiimu na bà ɲjyìŋi ná lwɔhe lage maha mpyi wà na mɛ, pire wuun'à ɲwɔ,
6 — Bem-aventurados
7 Mpii pi ɲyɛ na ɲùɲaara taa sùpyire sannte na ke, pire wuun'à ɲwɔ,
7 — Bem-aventurados
8 Mpii pi ɲyɛ ná zòvyinre e ke, pire wuun'à ɲwɔ,
8 — Bem-aventurados
9 Mpii pi ɲyɛ na sìsure leni sùpyire shwɔhɔl'e ke, pire wuun'à ɲwɔ,
9 — Bem-aventurados
10 Mpii sùpyire ɲyɛ na ŋkyérege pi Kile ɲwɔmɛɛcuni kurugo ke, pire wuun'à ɲwɔ,
10 — Bem-aventurados
11 Sùpyire na yii mpiimu cyere, marii yii kyérege,
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 Lire ká mpyi, yii a yógore, yii i mpyi funntange e,
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 Yii pi ɲyɛ diɲyɛŋi suumpe. Ɲyɛ suumpe tìpoompe ká fworo p'e, ɲaha ku sí n‑jà pu pyi pu táan sahaŋki yɛ? Pu saha sì n‑jà yafyin ɲwɔ mɛ, pu sí n‑wà cyíinŋi na, sùpyire s'a pu tánhani.
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 Yii pi ɲyɛ diɲyɛŋi bɛ̀ɛnmpe. Kànhe k'à tɛ̀ɛn ɲaŋa ɲuŋ'i ke, kuru sì n‑jà ŋwɔhɔ mɛ.
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 Wà ɲyɛ na fùkina mîni si u le ɲcyígile cere ɲwɔh'i mɛ. Ŋka u maha dùrugo yaage kà ɲuŋ'i, bà u bɛ̀ɛnmpe si mpyi s'a nɔni bage shiinbii puni na mɛ.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 Lire pyiŋkanni na, yii bɛ̀ɛnmp'à yaa p'a ɲî sùpyire puni ɲyii na, pi raa yii kacɛnŋkii ɲaa, s'a yii Tuŋi nìɲyi wuŋi pêre.
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 Yii àha raa sɔ̂nŋi na mii à pa mpa Kile tùnntunŋiMusaSaliyaŋi ná Kile tùnntunmpii sanmpii jwumpe fyìinnɛ mɛ. Mii ɲyɛ a pa mpa pu fyìinnɛ mɛ, ŋka mii à pa mpa pu fûnŋɔ.
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, fo mà sà nìɲyiŋi ná ɲìŋke kwɔ̀, Saliyaŋi sémɛŋi gyanrampe pà, lire ɲyɛ mɛ u sémɛbilini là sì n‑sìi n‑pînni mɛ, fo mà sà nɔ karigii puni tɛgɛni na.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Lire e ke shin maha shin ká ŋge Saliyaŋi tabilere niŋkin kɛ̀ɛgɛ, maa sùpyire sannte leni lire kumpiini i ke, urufoo u sí n‑pyi Kile Saanre shiinbii puni nimbileni. Ŋka shinŋi u ɲyɛ na uru Saliyaŋi kurigii ɲaare marii sùpyire sannte taanni u na ke, urufoo sí n‑pyi shinbwo Kile Saanre e.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Mii sí yi jwo yii á, yii aha mpyi yii ɲyɛ na Kile Saliyaŋi kurigii ɲaare mà tòro Kile Saliyaŋi cyelentiibii ná Farizhɛɛnbii na mɛ, yii sì n‑jà n‑jyè Kile Saanre e mɛ.
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 Yii à yi lógo na y'à jwo yii tulyey'á na “Ma hà sùpya bò mɛ. Shin maha shin u à sùpya bò ke, urufoo sí n‑yíbe lire na.”
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Mii wi ke, mii sí yi jwo yii á, shin maha shin u à u lùu yîrige u shinɲɛɛ taan ke, urufoo sí n‑yíbe lire na. Ŋgemu ká u shinɲɛɛ pyi “Sìɲcoŋɔ!” ke, yukyaala kuruŋke sí urufoo yíbe. Ŋgemu ká u shinɲɛɛŋi pyi “Sìcyerefoo!” ke, urufol'à yaa u wà nafugombaage e.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 Lire e ke mu aha a si sáraga wwû Kile á, ka li i ntîge mu funŋ'i na mu shinɲɛɛŋi wà à mu la wwû,
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 tíl'a sárage yaayi yaha sárayi tawwuge taan ma a núr'a sà jwo a bɛ̂ ná urufol'e, ma a nta a pa ma sárage wwû.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 Wà ha mu yyere fànhe e, ka yii i wá na ŋkɛ̀ɛge wani, mu à yaa mu u jwumabeŋɛ cya fwɔfwɔ ná urufol'e kuni na, bà u si mpyi u àha ma le yukyaaŋi cye e, uru si ma le u báarapyiŋi cye e, pi i ma le kàsuŋi i mɛ.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Sèeŋi na mii sí yi jwo mu á, mu aha mpyi mu ɲyɛ a lire pyi mɛ, mu sì n‑sìi n‑fworo wani ná mu ɲyɛ a urufoo fwooni tò feefee mà yɛ!
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 Yii à yi lógo na y'à jwo “Ma hà zínni ná wabɛrɛ cwo e mɛ.”
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Mii wi ke, mii sí yi jwo yii á, shin maha shin u à ceewe wíi fo ká tasinnage wuuni si sà ntîge urufoo funŋ'i ke, urufol'à jacwɔrɔ pyi a kwɔ̀ ná u e u zòmbilini na.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 Mu kàniŋɛ ɲyibilini ká a si mu pyi mu u kapii pyi, li wwûl'a wà tatɔɔnge e. Ɲaha na yɛ mu u mpɔ̂ɔn ma cyeere cyage kà niŋkin i, lire sí n‑pwɔ́rɔ mu á pi mu cyeere puni wà nafugombaage e.
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 Mu kàniŋɛ cyɛge ká a si mu pyi mu u kapii pyi, ku kwɔ̀n a wà tatɔɔnge e. Ɲaha na yɛ mu u mpɔ̂ɔn ma cyeere cyage kà niŋkin i, lire sí n‑pwɔ́rɔ, mu cyeere puni ti ŋkwɔ̀ a sà jyè nafugombaage e.
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 Y'à jwo mú na “Ŋgemu ká u cwoŋi nàmbage kwɔ̀ ke, urufol'à yaa u cíyaha sémɛ kan u á.”
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Ŋka mii sí yi jwo yii á, shin maha shin u à u cwoŋi nàmbage kwɔ̀, mà li ta jacwɔrɔ ɲùŋɔ taan bà u à ku kwɔ̀ mɛ, li maha mpyi mu à jwo urufol'à kuni kan u á, u a jacwɔɔre pyi. Shin maha shin u à ciyahawa lèŋɛ ke, urufoo mú à jacwɔrɔ pyi.
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 Yii mú à yi lógo na y'à jwo yii tulyey'á na “Ma hà raa ŋkâre tawage e mɛ, ŋka mu aha ɲwɔfaaga fáa Kafooŋi Kile á, mu à yaa mu u ku wwû.”
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 Ŋka mii sí yi jwo yii á, yii ɲyɛ a yaa yii a ŋkâre punɔ punɔ mɛ. Yii àha raa ŋkâre nìɲyiŋi na mɛ, ɲaha na yɛ uru u ɲyɛ Kile fànhe tatɛɛnge.
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 Yii àha raa ŋkâre ɲìŋke na mú mɛ, ɲaha na yɛ kuru ku ɲyɛ u tooyi tatahage. Yii àha ŋkwɔ̀ ŋkâa Zheruzalɛmu kànhe na mɛ, ɲaha na yɛ kuru ku ɲyɛ “Saanbwɔhe kànhe.”
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 Yii àha raa ŋkâre yii ɲùɲyi na mɛ, ɲaha na yɛ yii wà sì n‑jà u ɲùɲjuŋke kà niŋkin kɛ̂ɛnŋɛ mpyi nivyinge, lire ɲyɛ mɛ niŋgwɔhɔ mɛ.
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Kani ndemu ká mpyi “Ɔɔn” kyaa ke, yii jwo “Ɔɔn” ndemu sí ká mpyi “Ɔnhɔ” wuu ke, yii jwo “Ɔnhɔ” kàaga baa. Mpemu ká ntaha puru na ke, pur'à fworo Sitaanniŋi i.
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 Yii à yi lógo na y'à jwo “Wà ha wà ɲyii jya, urufoo wuuni mú à yaa li jya, wà ha wà ŋkyàan wwû, urufoo wuuni mú à yaa li wwû.”
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Ŋka mii sí yi jwo yii á, wà ha kawaa pyi yii na, yii àha li ŋkooŋi wwû u na mɛ. Wà ha kantawaa bwɔ̀n mu mùmpɛnge k'e, ku sanŋke kɛ̂ɛnŋɛ urufol'á.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Wà la ká mpyi si mu yyere fànhe yyére si mu vàanntinmbileni shwɔ mu na, ma vàanntinmbwɔhe kan u á mú.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Wà ha tuguro kárama a tɛ̀gɛ mu ɲuŋ'i mà sà yaha culumɛtiri niŋkin na, ti tugo mà sà yaha culumɛtirii shuunni na, ná urufol'e.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Wà ha mu ɲáare, urufoo kan. Wà ha mu cyeyaaga ɲáare si là pyi ná k'e si núru mpa ku kan mu á, ma hà ɲcyé mɛ.
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 Yii à yi lógo na y'à jwo “Mu kyal'à táan ŋgemu á ke, na ma uru kyaa táan may'á, mu kyal'à pɛn ŋgemu á ke, maa uru kyaa pɛn may'á.”
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Ŋka mii sí yi jwo yii á, yii yii zàmpɛɛnbii kyaa táan yiy'á, yii raa Kile ɲáare yii kyéregefeebil'á.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Lire e yii sí n‑pyi yii Tuŋi nìɲyi wuŋi pyìi. Ɲaha na yɛ uru u maha canŋaɲyiini pyi li i fwore shinpiibii ná shincɛnmpil'á, maa zànhe kaan shintiibii ná shintiimbaabil'á.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 Yii kyal'à táan mpiimu á ke, yii aha pire kanni kyaa táan yiy'á, sàraŋi ŋgire yii sí n‑ta lire e Kile yyére yɛ? Múnalwɔɔre shwofeebii mú ɲyɛ na lire pyi mà?
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 Yii aha a yii cìnmpyiibii kanni shɛ́ɛre, lire ɲyɛ kakyanhala kyaa la? Kilecembaabii mú ɲyɛ na lire pyi mà?
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 Lire e ke yii pyi tìgire cyaga baa, yii Tuŋi nìɲyi wuŋi fiige.
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.