Mateus 27

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ɲyɛ̀sɔɔge na, Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii puni ná Yahutuubii kacwɔnribil'à sà piye ɲya, maa jwo a bɛ̂ Yesu mbòŋi na,
1 Ao romper o dia, todos os principais sacerdotes e os anciãos do povo entraram em conselho contra Jesus, para o matarem;
2 maa u pwɔ maa ŋkàre ná u e fànhafooŋi Pilati yyére.
2 e, amarrando-o, levaram-no e o entregaram ao governador Pilatos.
3 Zhudasi u ɲyɛ Yesu lefooŋi pi cye e ke, u à pa li ɲya na pi à jwo na pi sí Yesu bò ke, ka li i mpɛn u e, ka u u wyɛ́rɛfyinŋi beɲjaaga ná kɛŋi núruŋɔ Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii na,
3 Então, Judas, o que o traiu, vendo que Jesus fora condenado, tocado de remorso, devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e aos anciãos, dizendo:
4 maa jwo: «Mii à kapii pyi, mii à sùpya kan kwùŋ'á, ŋgemu u ɲyɛ u ɲyɛ a kapii pyi mɛ.»
4 Pequei, traindo sangue inocente. Eles, porém, responderam: Que nos importa? Isso é contigo.
5 Ka Zhudasi si wyɛ́rɛfyinŋi wà Kileɲaarebage e, maa yîri pi taan mà sà uye pwɔ a bò.
5 Então, Judas, atirando para o santuário as moedas de prata, retirou-se e foi enforcar-se.
6 Ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii si uru wyɛ́rɛfyinŋi kuu maa jwo: «Mà tàanna ná wuu Saliyaŋi i, wuu ɲyɛ a yaa wuu u le Kileɲaarebage wyɛ́rɛŋi yaleŋke e mɛ, ɲaha na yɛ supyibowyɛrɛ wi.»
6 E os principais sacerdotes, tomando as moedas, disseram: Não é lícito deitá-las no cofre das ofertas, porque é preço de sangue.
7 Ka pi i jwo a bɛ̂ li na si sà coge faanrafooŋi wà kɛrɛge shwɔ ná uru wyɛ́rɛŋi i, si mpyi nàmpwuunbii fanɲya.
7 E, tendo deliberado, compraram com elas o campo do oleiro, para cemitério de forasteiros.
8 Lire na, pi à kuru kɛrɛge mɛge le: «Sishange Kɛrɛge» mà pa nɔ ná niɲjal'e.
8 Por isso, aquele campo tem sido chamado, até ao dia de hoje, Campo de Sangue.
9 Lire pyiŋkanni na, jwumpe Kile tùnntunŋi Zheremi mpyi a jwo ke, pur'à fûnŋɔ. U mpyi a jwo: «Pi à wyɛ́rɛfyinŋi tɔnmpyara beɲjaaga ná kɛ lwɔ́. Izirayɛli shiinbil'à uru tɔ̀rɔ mà yaha supyibowyɛrɛ,
9 Então, se cumpriu o que foi dito por intermédio do profeta Jeremias: Tomaram as trinta moedas de prata, preço em que foi estimado aquele a quem alguns dos filhos de Israel avaliaram;
10 maa sà coge faanrafooŋi kɛrɛge shwɔ ná ur'e, bà Kafooŋi Kile à yi jwo mii á mɛ.»
10 e as deram pelo campo do oleiro, assim como me ordenou o Senhor.
11 Ka pi i Yesu yyéeŋɛ fànhafooŋi Pilati yyaha na, ka u u u yíbe na: «Yahutuubii saanŋi u ɲyɛ mu la?» Ka Yesu si jwo: «Mu aha jwo amuni yo.»
11 Jesus estava em pé ante o governador; e este o interrogou, dizendo: És tu o rei dos judeus? Respondeu-lhe Jesus: Tu o dizes.
12 Ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii si ntîge Yesu na karii niɲyahagil'e, ŋka u ɲyɛ a yafyin jwo mɛ.
12 E, sendo acusado pelos principais sacerdotes e pelos anciãos, nada respondeu.
13 Ka Pilati si jwo: «Ɲcyii karigii pi na yu na ntare mu na ke, mu ɲyɛ na cyi núru mà?»
13 Então, lhe perguntou Pilatos: Não ouves quantas acusações te fazem?
14 Yesu ɲyɛ a sàa yafyin jwo u á mɛ, ka lire si fànhafooŋi kakyanhala sèl'e.
14 Jesus não respondeu nem uma palavra, vindo com isto a admirar-se grandemente o governador.
15 Ɲyɛ li mpyi kalyee fànhafooŋ'á, bilereŋkwoŋi kataanni n'a mpyi a nɔ, sùpyire ká kàsujyiŋi ŋgemu ɲáare u á ke, u maha uru yaha u à fworo.
15 Ora, por ocasião da festa, costumava o governador soltar ao povo um dos presos, conforme eles quisessem.
16 Lire tèni i, wà mpyi kàsuŋi i, sùpyire puni mpyi a u cè. U mɛge mpyi Barabasi.
16 Naquela ocasião, tinham eles um preso muito conhecido, chamado Barrabás.
17 — ausente —
17 Estando, pois, o povo reunido, perguntou-lhes Pilatos: A quem quereis que eu vos solte, a Barrabás ou a Jesus, chamado Cristo?
18 — ausente —
18 Porque sabia que, por inveja, o tinham entregado.
19 Ɲyɛ mà Pilati yaha yukyaalabage e, ka u cwoŋi si tùnnturo yaha a shà u á, na ŋge nàŋi u ɲyɛ ɲcɛ̀ɛgɛ cyaga baa ke, na u àha ŋkwɔ̀ u ɲwɔge le u kyal'e mɛ, ɲaha na yɛ karii niɲyahagil'à uru kànha ŋɔɔge e pìlaga u kyaa na.
19 E, estando ele no tribunal, sua mulher mandou dizer-lhe: Não te envolvas com esse justo; porque hoje, em sonho, muito sofri por seu respeito.
20 Ɲyɛ ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii si sùpyire fɔ̀ɔnŋ'a ta na ti Barabasi ɲáare, ti i Yesu yaha pi bò.
20 Mas os principais sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo a que pedisse Barrabás e fizesse morrer Jesus.
21 Ka fànhafooŋi si núr'a pi yíbe: «Mpii shiinbii shuunniŋi i, jofoo yii la ɲyɛ mii i yige yɛ?» Ka pi i jwo: «Barabasi!»
21 De novo, perguntou-lhes o governador: Qual dos dois quereis que eu vos solte? Responderam eles: Barrabás!
22 Ka Pilati si pi yíbe: «Yesu pi maha mpyi Kirisita ke, ɲaha mii sí n‑pyi uru na yɛ?» Ka pi puni si jwo: «U kwòro cige na!»
22 Replicou-lhes Pilatos: Que farei, então, de Jesus, chamado Cristo? Seja crucificado! Responderam todos.
23 Ka Pilati si núr'a pi yíbe: «Kapiini ndire u à pyi mà sà nɔ u bò yɛ?» Ka pi i wá na ŋkwúuli fànha na: «U kwòro kworokworocige na!»
23 Que mal fez ele? Perguntou Pilatos. Porém cada vez clamavam mais: Seja crucificado!
24 Pilati à li ɲya na uru jwumpe fành'à cyɛ́rɛ, tùnmpe sí i ɲyahage na ma ke, ka u u lwɔhɔ lwɔ́ a u cyeyi jyé sùpyire ɲyii na, maa jwo: «Mii à na cyeyi jyé a yige ŋge nàŋi kani i. Yii á li ɲyɛ numɛ.»
24 Vendo Pilatos que nada conseguia, antes, pelo contrário, aumentava o tumulto, mandando vir água, lavou as mãos perante o povo, dizendo: Estou inocente do sangue deste [justo]; fique o caso convosco!
25 Ka sùpyire puni si u ɲwɔ shwɔ: «U kwùŋi nùmpanŋke tugure ti pyi wuu ná wuu pyìibii woro.»
25 E o povo todo respondeu: Caia sobre nós o seu sangue e sobre nossos filhos!
26 Lire tèni i ka Pilati si Barabasi yige mà tàanna ná sùpyire ɲyii wuuni i, maa pi pyi pi à Yesu bwɔ̀n ná kàsɔrigil'e, maa u kan pi sà ŋkwòro kworokworocige na.
26 Então, Pilatos lhes soltou Barrabás; e, após haver açoitado a Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Ɲyɛ ka Pilati sòrolashiibii pìi si ŋkàre ná Yesu i pi tatɛɛnge e, maa sòrolashiibii piibɛrii yyér'a pa u kwûulo,
27 Logo a seguir, os soldados do governador, levando Jesus para o pretório, reuniram em torno dele toda a coorte.
28 maa u vàanɲyi wwû u na, maa vàanntinmbwɔhɔ niɲyɛga le u na,
28 Despojando-o das vestes, cobriram-no com um manto escarlate;
29 maa ŋguro cîn mà pyi saanra ɲùntoŋɔ mà tò u na, maa kàbii le u kàniŋɛ cyɛge e, marii niŋkure sínni u taan, marii u fwɔ́hɔre marii ŋko: «Yahutuubii Saanŋi, wuu à mu shɛ́ɛre!»Ŋgure saanre ɲùntoŋke|src="AB02861b.tif" size="col" ref="Macwo 27.29"
29 tecendo uma coroa de espinhos, puseram-lha na cabeça e, na mão direita, um caniço; e, ajoelhando-se diante dele, o escarneciam, dizendo: Salve, rei dos judeus!
30 Marii ntilwɔhe wàa u na, maa kàbiini shwɔ u na mà taha na u bwùun ɲùŋke e.
30 E, cuspindo nele, tomaram o caniço e davam-lhe com ele na cabeça.
31 Pi à u fwɔ́hɔr'a kwɔ̀ ke, maa vàanntinmbwɔhe niɲyɛge wwû u na, maa u yabiliŋi vàanɲyi le u na, maa ŋkàre ná u e si sà ŋkwòro kworokworocige na.
31 Depois de o terem escarnecido, despiram-lhe o manto e o vestiram com as suas próprias vestes. Em seguida, o levaram para ser crucificado.
32 Ɲyɛ mà sòrolashiibii yaha pi i ŋkɛ̀ɛge ná Yesu i taboŋke e, pi à círi ná Sirɛni kànhe shinŋi w'e, u mɛge mpyi Simɔ. Ɲyɛ ka pi i u kárama u à Yesu kworokworocige tugo.
32 Ao saírem, encontraram um cireneu, chamado Simão, a quem obrigaram a carregar-lhe a cruz.
33 Ɲyɛ pi à sà nɔ cyage k'e, pi maha kuru cyage mɛge pyi: «Ɲuŋkwɔɔge Cyage»
33 E, chegando a um lugar chamado Gólgota, que significa Lugar da Caveira,
34 maa yasorogo le sinm'e mà kan Yesu á, u bya bà u sɛɛge si mpyi si ɲíŋɛ mɛ. U à ku nɛ́ɛn'a wíi ke, u ɲyɛ a ɲɛn'a ku bya mɛ.
34 deram-lhe a beber vinho com fel; mas ele, provando-o, não o quis beber.
35 Sòrolashiibil'à u kwòr'a kwɔ̀ ke, maa ŋkyaanlwooni tɛ̀g'a u vàanɲyi táa piye na, bà pi puni si mpyi si pi nàzhanŋi cè mɛ.
35 Depois de o crucificarem, repartiram entre si as suas vestes, tirando a sorte.
36 Lire kàntugo maa ntɛ̀ɛn wani na u kàanmucaa.
36 E, assentados ali, o guardavam.
37 Ɲyɛ ka wà si u mbòŋi ɲùŋke sém'a taha kworokworocige na u ɲùŋke nìɲyiŋi na. Y'à sémɛ: «ŊGE U ƝYƐ YESU, YAHUTUUBII SAANŊI.»
37 Por cima da sua cabeça puseram escrita a sua acusação: Este é Jesus, o Rei dos Judeus .
38 Ɲyɛ pi mpyi a nàŋkaalii shuunni kwòro kworokworociye na Yesu taan. Wà mpyi u kàniŋke na, u sanŋi sí ɲyɛ u kàmɛni na.
38 E foram crucificados com ele dois ladrões, um à sua direita, e outro à sua esquerda.
39 Sùpyire nintorore mpyi maha u fwɔ́hɔre, marii ɲùɲyi kwòre,
39 Os que iam passando blasfemavam dele, meneando a cabeça e dizendo:
40 marii ŋko: «Mu u mpyi maha jwo na mu sí Kileɲaarebage cyán si ku faanre canmpyaa taanre e ke, mu u ɲyɛ amɛ la? Mu yabiliŋi u maye shwɔ. Kampyi Kile Jyaŋi u ɲyɛ mu, tîge kworokworocige na may'á!»
40 Ó tu que destróis o santuário e em três dias o reedificas! Salva-te a ti mesmo, se és Filho de Deus, e desce da cruz!
41 Ɲyɛ ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii ná Yahutuubii kacwɔnribii mú si wá na u fare marii ŋko:
41 De igual modo, os principais sacerdotes, com os escribas e anciãos, escarnecendo, diziam:
42 «U à pìi shwɔ, maa mpyi u ɲyɛ a jà a uye shwɔ mɛ. Kampyi uru u ɲyɛ Izirayɛli saanŋi, u tîge cige na numɛ, lire ká mpyi, wuu sí n‑dá u na.
42 Salvou os outros, a si mesmo não pode salvar-se. É rei de Israel! Desça da cruz, e creremos nele.
43 U à u cyɛge taha Kile na, maa jwo na uru ɲyɛ Kile Jyaŋi. Kampyi u kyal'à táan Kile á, Kile à yaa u u shwɔ numɛ.»
43 Confiou em Deus; pois venha livrá-lo agora, se, de fato, lhe quer bem; porque disse: Sou Filho de Deus.
44 Nàŋkaabii pi mpyi a kwòro u taan ke, ka pire mú si wá na u fare amuni.
44 E os mesmos impropérios lhe diziam também os ladrões que haviam sido crucificados com ele.
45 Ɲyɛ canŋke mpyi a nɔ ɲùŋɔ niŋi i, ka numpini si mpâl'a jyè kìni cyeyi puni i, mà tère pyi fo mà sà byanhara yàkoŋke na.
45 Desde a hora sexta até à hora nona, houve trevas sobre toda a terra.
46 Lire tèni i, ka Yesu si jwo fànha na: «Eli, Eli, lama sabakatani?» Lire ɲwɔhe ku ɲyɛ: «Mii Kileŋi, mii Kileŋi, ɲaha na mu à kàntugo wà mii á yɛ?»
46 Por volta da hora nona, clamou Jesus em alta voz, dizendo: Eli, Eli, lamá sabactâni? O que quer dizer: Deus meu, Deus meu, por que me desamparaste?
47 Mpii pi mpyi wani ke, ka pire pìi si yire lógo, maa jwo: «Yii lógo! U naha na Kile tùnntunŋi Eli yiri, na u pa uru tɛ̀gɛ.»
47 E alguns dos que ali estavam, ouvindo isto, diziam: Ele chama por Elias.
48 Lire tèenuuni i, ka pi wà si fê a sà sìcogo fyinmɛ lùtanhage k'e, maa ku nɔ́rɔ kàbii na, mà yaha Yesu ɲwɔge taan, u u ku ta a shwɔɔnrɔ.
48 E, logo, um deles correu a buscar uma esponja e, tendo-a embebido de vinagre e colocado na ponta de um caniço, deu-lhe a beber.
49 Ka pi sanmpii si jwo: «Wuu a u wíi kampyi Eli sí n‑pa u shwɔ.»
49 Os outros, porém, diziam: Deixa, vejamos se Elias vem salvá-lo.
50 Ka Yesu si núr'a jwo fànha na, maa u múnaani kan Kile á.
50 E Jesus, clamando outra vez com grande voz, entregou o espírito.
51 Lire tèni i, ka Kileɲaarebage táataa vàanŋke si ntíl'a cwɔn niŋke e, mà lwɔ́ nìɲyiŋi na fo ɲwɔh'i. Ka ɲìŋke si ɲcyɛ̂ɛnnɛ, ka kafaabwoyi si jya.
51 Eis que o véu do santuário se rasgou em duas partes de alto a baixo; tremeu a terra, fenderam-se as rochas;
52 Ka fanɲyi si múgo. Kile wuubii pi mpyi a kwû ke, ka pire pìi niɲyahara si ɲɛ̀,
52 abriram-se os sepulcros, e muitos corpos de santos, que dormiam, ressuscitaram;
53 maa fworo fanɲyi i. (Ɲyɛ Yesu à pa ɲɛ̀ ke, ka pi i jyè Zheruzalɛmu kànhe e mà piye cyêe shinɲyahara na.)
53 e, saindo dos sepulcros depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Ɲyɛ Ɔrɔmu sòrolashiibii yyaha yyére shinŋi ná mpii pi mpyi na Yesu kàanmucaa ná u e ke, tèni i pir'à ɲìŋke ɲya k'à cyɛ̂ɛnnɛ, karigii cyi à pyi ke, maa cyire ɲya ke, ka pi i fyá sèe sèl'e, maa jwo: «Nàkaana baa, ŋge nàŋi mpyi Kile Jyaŋi.»
54 O centurião e os que com ele guardavam a Jesus, vendo o terremoto e tudo o que se passava, ficaram possuídos de grande temor e disseram: Verdadeiramente este era Filho de Deus.
55 Cyee niɲyahamii mpyi a yyére tatɔɔnge e marii wíi. Pire cyeebii mpyi a taha Yesu fye e mà yîri Galile kùluni i, marii u tɛ̀re.
55 Estavam ali muitas mulheres, observando de longe; eram as que vinham seguindo a Jesus desde a Galileia, para o servirem;
56 Mariyama u mpyi na yîri Magidala kànhe e ke, ná Mariyama u ɲyɛ Yakuba ná Yusufu nuŋi ke, ná Zebede jyaabii nuŋi mpyi pi e.
56 entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e de José, e a mulher de Zebedeu.
57 Yàkoŋk'à nɔ ke, ka nàfuufooŋi wà si mpa, u mɛge mpyi Yusufu, Arimati kànhe shin u mpyi u wi. U mú na mpyi Yesu cyelempya.
57 Caindo a tarde, veio um homem rico de Arimateia, chamado José, que era também discípulo de Jesus.
58 Ka u u nɔ Pilati na, maa sà Yesu buwuŋi ɲáare u á. Ka Pilati si pi pyi pi u kan u á.
58 Este foi ter com Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus. Então, Pilatos mandou que lho fosse entregue.
59 Ka Yusufu si Yesu buwuŋi lwɔ́ a sà mpwɔ vàanntofɔnŋi w'e,
59 E José, tomando o corpo, envolveu-o num pano limpo de linho
60 maa u le fanŋke e, kuru mpyi a tùgo kafaaga ɲuŋ'i, u mpyi a ku kwɔ̀n a yaha uye mɛɛ na, bu mpyi na sàha ŋkwɔ̀ a tò k'e mà ɲya mɛ. Ka u u kafaabwɔhɔ kùuŋkul'a pa ntò fanŋke ɲwɔge na, maa ŋkàre.
60 e o depositou no seu túmulo novo, que fizera abrir na rocha; e, rolando uma grande pedra para a entrada do sepulcro, se retirou.
61 Ɲyɛ Magidala Mariyama ná Mariyamaŋi sanŋi mpyi a tɛ̀nn'a yyaha kan fanŋk'á.
61 Achavam-se ali, sentadas em frente da sepultura, Maria Madalena e a outra Maria.
62 Kuru canŋa nùmpanŋa mpyi canŋɔŋke, ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Farizhɛɛnbii si ŋkàre siɲcyan Pilati yyére
62 No dia seguinte, que é o dia depois da preparação, reuniram-se os principais sacerdotes e os fariseus e, dirigindo-se a Pilatos,
63 maa jwo: «Ɲùŋufooŋi, l'à tîge wuu funŋ'i na ŋge kafiniviniŋi, mà u yaha ɲyii na, u mpyi maha jwo uru ká ŋkwû, canmpyaa taanre uru sí ɲɛ̀.
63 disseram-lhe: Senhor, lembramo-nos de que aquele embusteiro, enquanto vivia, disse: Depois de três dias ressuscitarei.
64 Kuru cyage e, mu à yaa mu u pìi yaha pi a fanŋke kàanmucaa fo canɲyi taanreŋi ká mpa fûnŋɔ. Lire ká mpyi li ɲyɛ a pyi mɛ, u cyelempyiibii sí n‑jà n‑pa u buŋi yû, si jwo na u à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i. Tire kafinare kàntuge sí n‑waha si ntòro niɲcyiire na.»
64 Ordena, pois, que o sepulcro seja guardado com segurança até ao terceiro dia, para não suceder que, vindo os discípulos, o roubem e depois digam ao povo: Ressuscitou dos mortos; e será o último embuste pior que o primeiro.
65 Ka Pilati si pi ɲwɔ shwɔ: «Kàanmucyafeebii na ɲyɛ wani, yii a sì, yii i sà pi pyi, pi a ku kàanmucaa pyiŋkanni l'à táan yii á ke.»
65 Disse-lhes Pilatos: Aí tendes uma escolta; ide e guardai o sepulcro como bem vos parecer.
66 Ka pi i ŋkàr'a sà fanŋke yal'a tò, maa fyè bwɔ̀n kafaage na, maa kàanmucyafeebii tìŋɛ wani.Fanŋke kàanmucyafeebii|src="CN01849b.tif" size="span" ref="Macwo 27.66"
66 Indo eles, montaram guarda ao sepulcro, selando a pedra e deixando ali a escolta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.