Mateus 20
KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs ACF
1 «Ɲyɛ Kile Saanre à fworo nde kani kurugo: kɛrɛge fooŋi wà à yîri ɲyɛ̀sɔɔge na maa ŋkàr'à sà a báarapyii caa u ɛrɛzɛn cikɔɔge báaraŋi mɛɛ na.
1 Porque o reino dos céus é semelhante a um homem, pai de família, que saiu de madrugada a assalariar trabalhadores para a sua vinha.
2 Báarapyiibii kɛrɛge fol'à ta ke, u ná pir'à bɛ̂ canmpuŋke sàraŋi na. Ɲyɛ ka u u pi yaha a kàre cikɔɔge e.
2 E, ajustando com os trabalhadores a um dinheiro por dia, mandou-os para a sua vinha.
3 Canŋk'à pa nɔ cyage e ke, ka kɛrɛge foo si sà sùpyire tà ta kàfuge na pi à tɛ̀ɛn là mpyimbaa.
3 E, saindo perto da hora terceira, viu outros que estavam ociosos na praça,
4 Ka u u pi pyi “Yii yîri mú, yii a sì na ɛrɛzɛn cikɔɔge e, yii i sà a báaraŋi pyi, yii ná sàraŋi u à yaa ke, mii sí uru kan yii á.”
4 E disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e dar-vos-ei o que for justo. E eles foram.
5 Ka pire si ŋkàre cikɔɔge e. Ɲyɛ ka cikɔɔge foo si núr'a fworo canvwuge na, maa pìi ta. Canvyinge laage e, maa núr'a pìi ta, maa pire puni pyi pi à kàre kɛrɛge e.
5 Saindo outra vez, perto da hora sexta e nona, fez o mesmo.
6 Yàkoŋke laage e u à pa fworo sahaŋki, mà sà pìi ta pi i yyéreli cyage k'e, ka u u jwo pir'á “Ɲaha na yii à yyérel'a canŋke kwɔ̀ là mpyimbaa yɛ?”
6 E, saindo perto da hora undécima, encontrou outros que estavam ociosos, e perguntou- lhes: Por que estais ociosos todo o dia?
7 Ka pire si u pyi “Mu aha li ɲya amuni, wà ɲyɛ a wuu lwɔ́ báaraŋi na niɲjaa mɛ.” Ka u u jwo “Yii a sì na ɛrɛzɛn cikɔɔge e.”
7 Disseram-lhe eles: Porque ninguém nos assalariou. Diz-lhes ele: Ide vós também para a vinha, e recebereis o que for justo.
8 Ɲyɛ yàkoŋk'à pa nɔ ke, ka cikɔɔge foo si jwo u pyɛnge kacwɔnrɔŋ'á “Báarapyiibii yyere ma a pi sàraŋi kan pi á, ŋka báarapyiibii pi à pa kàntugo ke, ku sìi pire na, ma a sì niɲcyiibil'á.”
8 E, aproximando-se a noite, diz o senhor da vinha ao seu mordomo: Chama os trabalhadores, e paga-lhes o jornal, começando pelos derradeiros, até aos primeiros.
9 Mpii pi à pa yàkoŋke ke, pir'à canmpuŋke sàraŋi ta.
9 E, chegando os que tinham ido perto da hora undécima, receberam um dinheiro cada um.
10 Ɲyɛ ka báarapyiibii niɲcyiibii si file, maa sɔ̂nŋi na pire u nintaŋi si ɲyaha, ŋka yaaga ɲyɛ a bâra u na mɛ, pi shin maha shin à canmpuŋke sàraŋi ta mú.
10 Vindo, porém, os primeiros, cuidaram que haviam de receber mais; mas do mesmo modo receberam um dinheiro cada um.
11 Ɲyɛ wyɛ́rɛŋi kanŋkwooni kàntugo pi á, ka pi i wá na cikɔɔge foo ɲùŋke tare maa ŋko
11 E, recebendo-o, murmuravam contra o pai de família,
12 “Mpii pi à pa yàkoŋke ke, tère nimbilere kanna báara pir'à pyi, ka mu u wuu ná pire u sàraŋi pyi niŋkin, mà li ta wuu à canmpuni pyi báaraŋi na, canŋke kafuge e.”
12 Dizendo: Estes derradeiros trabalharam só uma hora, e tu os igualaste conosco, que suportamos a fadiga e a calma do dia.
13 Ka cikɔɔge foo si jwumpe lwɔ́ maa jwo pi wà niŋkin á “Na cevoo, mii ɲyɛ a cwo mu na mɛ. Taha canmpuŋke sàraŋi na bà mii ná mu mpyi a bɛ̂ mɛ?
13 Mas ele, respondendo, disse a um deles: Amigo, não te faço agravo; não ajustaste tu comigo um dinheiro?
14 Ma sàraŋi shwɔ maa yîri naha. Ŋge u à kan mu á ke, l'à táan mii á mii i uru ninuŋi kan kàntugo yyére shinpaŋ'á.
14 Toma o que é teu, e retira-te; eu quero dar a este derradeiro tanto como a ti.
15 Lire sanni i, taha mii wu bà u ɲyɛ na wyɛ́rɛŋi mɛ? Kacɛnni mii à pyi ke, taha lire yiɲcyɛge ku ɲyɛ mu i?”
15 Ou não me é lícito fazer o que quiser do que é meu? Ou é mau o teu olho porque eu sou bom?
16 Amuni li mú ɲyɛ, kàntugo yyére shiin niɲyahamii sí n‑pyi yyahe yyére shiin, yyahe yyére shiin niɲyahamii mú sí n‑pyi kàntugo yyére shiin.»
16 Assim os derradeiros serão primeiros, e os primeiros derradeiros; porque muitos são chamados, mas poucos escolhidos.
17 Ɲyɛ mà Yesu niŋkareŋi yaha Zheruzalɛmu kànhe e, u à u cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi yyere pi mɛgɛ cyage e kuni na maa jwo:
17 E, subindo Jesus a Jerusalém, chamou à parte os seus doze discípulos, e no caminho disse-lhes:
18 «Wuu niŋkaribii pi mpii Zheruzalɛmu i, wani pi sí Supyaŋi Jyaŋi le Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii cye e. Pire sí n‑jwo na u à yaa u bò,
18 Eis que vamos para Jerusalém, e o Filho do homem será entregue aos príncipes dos sacerdotes, e aos escribas, e condená-lo-ão à morte.
19 si u le Kilecembaabii cye e, pire sí u fwɔ́hɔrɔ, si u bwɔ̀n ná tiripaanni i, si u kwòro cige na si mbò. Ŋka u kwùŋi canmpyitanrewuuni, u sí ɲɛ̀.»
19 E o entregarão aos gentios para que dele escarneçam, e o açoitem e crucifiquem, e ao terceiro dia ressuscitará.
20 Ɲyɛ ka Zebede cwoŋi si file Yesu na ná u jyaabil'e, maa niŋkure sín, maa u ɲáare.
20 Então se aproximou dele a mãe dos filhos de Zebedeu, com seus filhos, adorando-o, e fazendo-lhe um pedido.
21 Ka Yesu si u yíbe: «Ɲaha shi la ku wá mu na yɛ?» Ka u u jwo: «Mii jyaabii pi mpii ke, mu aha mpa ntɛ̀ɛn ma saanre e tèni ndemu i ke, ma a wà yaha u tɛ̀ɛn ma kàniŋke na, ma a u sanŋi yaha ma kàmɛni na.»
21 E ele diz-lhe: Que queres? Ela respondeu: Dize que estes meus dois filhos se assentem, um à tua direita e outro à tua esquerda, no teu reino.
22 Ka Yesu si pi pyi: «Yaage yii na ɲáare mii á ke, yii ɲyɛ a ku shi cè mɛ. Kyaage lwɔhe mii sí n‑bya ke, yii sí n‑jà kuru bya la?» Ka pi i u pyi: «Ɔɔn, wuu sí n‑jà.»
22 Jesus, porém, respondendo, disse: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu hei de beber, e ser batizados com o batismo com que eu sou batizado? Dizem-lhe eles: Podemos.
23 Ka u u pi pyi: «Yii sí kyaage lwɔhe bya mii fiige. Ŋka mà tɛ̀ɛn mii kàniŋke ná mii kàmɛni na, mii bà u ɲyɛ yire kanvooŋi mɛ. Mii Tuŋi à yire tatɛɛnyi bégele sùpyire ntemu mɛɛ na ke, u sí yi kan tir'á.»
23 E diz-lhes ele: Na verdade bebereis o meu cálice e sereis batizados com o batismo com que eu sou batizado, mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não me pertence dá-lo, mas é para aqueles para quem meu Pai o tem preparado.
24 Ɲyɛ Yesu cyelempyiibii kɛŋi sanŋ'à puru jwumpe lógo ke, ka pire lùgigii si yîri mpii cìnmpyiibii shuunniŋi taan.
24 E, quando os dez ouviram isto, indignaram-se contra os dois irmãos.
25 Yesu à pa kuru cyage wíl'a ɲya ke, maa yi jwo u cyelempyiibii pun'á: «Yii a núru, yii à cè naha ɲìŋke na, kìni ɲùŋufeebii maha ntɛ̀ɛn kìni sùpyire ɲuŋ'i fànhe e, kìni shinbwoobil'a sì wá na pi fànhe cyáan kìni sùpyire na.
25 Então Jesus, chamando-os para junto de si, disse: Bem sabeis que pelos príncipes dos gentios são estes dominados, e que os grandes exercem autoridade sobre eles.
26 Li ɲyɛ a yaa li pyi amuni yii shwɔhɔl'e mɛ. Ŋgemu la ku ɲyɛ si mpyi shinbwo yii shwɔhɔl'e ke, urufol'à yaa u uye pyi yii sanmpii báarapyi.
26 Não será assim entre vós; mas todo aquele que quiser entre vós fazer-se grande seja vosso serviçal;
27 Ŋgemu la ku ɲyɛ si mpyi yii yyaha yyére shinŋi ke, urufol'à yaa u uye pyi yii sanmpii biliwe.
27 E, qualquer que entre vós quiser ser o primeiro, seja vosso servo;
28 Ɲaha kurugo yɛ Supyaŋi Jyaŋi ɲyɛ a pa diɲyɛŋi i sùpyire si mpa mpyi u báarapyii mɛ. U à pa si mpa uye pyi sùpyire báarapyi, si uye kan pi bò, si mpyi shinɲyahara kapegigii shwɔshwɔ lwɔrɔ.»
28 Bem como o Filho do homem não veio para ser servido, mas para servir, e para dar a sua vida em resgate de muitos.
29 Yesu ná u cyelempyiibii nivworobii Zheriko kànhe e, supyikurumbwɔhɔ mpyi a taha u fye e.
29 E, saindo eles de Jericó, seguiu-o grande multidão.
30 Fyinmii shuunni mpyi a tɛ̀ɛn kuni ɲwɔge na, pir'à pa lógo na Yesu u ɲyɛ na ntùuli ke, ka pi i wá na yu fànha na: «Kafooŋi! Dawuda Tuluge Shinŋi! Ɲùɲaara ta wuu na.»
30 E eis que dois cegos, assentados junto do caminho, ouvindo que Jesus passava, clamaram, dizendo: Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós!
31 Ka sùpyire si pi faha na pi fyâha. Ŋka pi ɲyɛ a ɲɛn'a fyâha mɛ, maa là bâra pi sɛ̀ɛge na: «Kafooŋi! Dawuda Tuluge Shinŋi! Ɲùɲaara ta wuu na!»
31 E a multidão os repreendia, para que se calassem; eles, porém, cada vez clamavam mais, dizendo: Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós!
32 Ka Yesu si yyére maa pi yyere maa pi yíbe: «Ɲaha yii la ɲyɛ mii u pyi yii á yɛ?»
32 E Jesus, parando, chamou-os, e disse: Que quereis que vos faça?
33 Ka pi i jwo: «Kafooŋi, wuu ɲyiigii múgo, wuu raa ɲaa.»
33 Disseram-lhe eles: Senhor, que os nossos olhos sejam abertos.
34 Ɲyɛ ka pi ɲùɲaare si u ta sèl'e, ka u u bwɔ̀n pi ɲyiigii na. Lire tèni mujye e, ka pi i ntìi na ɲaa, maa ntaha u fye e.
34 Então Jesus, movido de íntima compaixão, tocou-lhes nos olhos, e logo seus olhos viram; e eles o seguiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.