Marcos 8

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Canŋka shinɲyahara à pa bínni Yesu taan sahaŋki, yalyire sí ɲyɛ a mpyi pi á mɛ, ka Yesu si u cyelempyiibii yyere maa jwo:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 «Ŋke supyikuruŋke ɲùɲaare naha mii na sèe sèl'e, pi canŋke taanre woge ku ɲyɛ naha mii taan, yalyire ɲyɛ pi á mɛ.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Mii aha pi katege wuubii yaha a kàre pi kànyi na, pi fànhe sí n‑kwɔ̀ kuni na, ɲaha na yɛ pi pìi tayiriy'à tɔɔn.»
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ka u cyelempyiibii si u yíbe: «Taa nte sùpyire puni tìntin yalyire sí n‑ta naha ŋke síwage e ke?»
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Ka Yesu si pi yíbe: «Bwúuru ɲùnyɔ jùuli yi wá yii á yɛ?» Ka pi i jwo: «Baashuunni.»
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ka u u sùpyire pyi t'à tɛ̀ɛn ɲìŋke na. Maa bwúuru ɲùɲyi baashuunniŋi lwɔ́, maa fwù kan Kile á yi kyaa na, maa yi kwɔ̀n kwɔ̀n mà kan u cyelempyiibil'á pi táa sùpyire na, ka pire si u táa pi na.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Fyapyire mú na mpyi wani, ka Yesu si tire lwɔ́, maa fwù kan Kile á ti kyaa na, maa tire mú kan u cyelempyiibil'á pi táa sùpyire na.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Kuru supyikuruŋk'à lyî a tìn, ka pi i ŋkwɔ̀ maa saanya baashuunni ɲî ɲjyìpaanyi na.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Pi mpyi a shiin kampwɔhii sicyɛɛre (4.000) kwɔ̀. Lire kàntugo ka Yesu si pi yaha a kàre.Yesu à supyiɲyahara ɲwɔ cya|src="BA03022bw.tif" size="span" ref="Marika 8.9"
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 Ka Yesu ná u cyelempyiibii si ntíl'a jyè bakwɔɔge k'e mà kàre Dalimanuta kùluni i.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Pi à nɔ ke, ka Farizhɛɛnbii pìi si mpa Yesu ɲwɔge waha. Pi à jwo na u kani là pyi u cyêe pire na ndemu l'à li cyêe u à fworo Kile e ke. Kànhaŋa pi mpyi a cyán Yesu na.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Lir'à pɛn u e ke, ka u u ŋɔ̀ a kùuŋɔ fànhe na, maa jwo: «Ɲaha na nte sùpyire ɲyɛ na kacyeele caa mii á yɛ? Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, là sì n‑cyêe ti na mɛ.»
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ka u ná u cyelempyiibii si yîri pi taan mà jyè bakwɔɔge e, maa baŋi jyiile.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Ka u cyelempyiibii funŋɔ si wwɔ̀ yalyire na, bwúuru ɲùŋɔ niŋkin kanna ku mpyi pi á bakwɔɔge e.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Ka Yesu si yi jwo a waha pi á: «Yii a yiye kàanmucaa Farizhɛɛnbii ná Erɔdi bwúuruŋi yîrigeyirige yaani na.»
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Ka u cyelempyiibii si pi funɲyi cya puru jwumpe na, maa jwo piye shwɔhɔl'e: «Bà wuu à pyi wuu ɲyɛ a pa ná bwúuru i mɛ, lire e u à mpe jwo bɛ?»
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Ɲyɛ Yesu à pa pi kunuŋke ɲwɔhe cè ke, maa jwo: «Ɲaha kurugo bwúuruŋi wuun'à yii funŋɔ wwòoŋɔ yɛ? Ali numɛ yii yákilibii sàha ŋkwɔ̀ a múgo mà? Yii funɲyi saha à tò la?
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Ɲyiigii na ɲyɛ yii á, yii ɲyɛ na ɲaa mà? Niŋgyigigii na ɲyɛ yii á, yii ɲyɛ na núru mà? Yii funɲyi ɲyɛ na ɲcwu kyaa na mà?
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 Canŋke mii à bwúuru ɲùɲyi kaŋkuruŋi kwɔ̀n kwɔ̀n mà kan shiin kampwɔhii kaŋkuruŋ'á (5.000) ke, pi lyìŋkwooni kàntugo, shàhigii jùuli yii à ɲî bwúuru kwɔɔnre na yɛ?» Ka pi i jwo: «Kɛ ná shuunni.»
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 «Lire kàntugo canŋke mii à bwúuru ɲùɲyi baashuunniŋi tɛ̀g'a shiin kampwɔhii sicyɛɛreŋi (4.000) ɲwɔ cya à de? Pi lyìŋkwooni kàntugo, saanyi jùuli yii à ɲî bwúuru kwɔɔnre na yɛ?» Ka pi i jwo: «Baashuunni.»
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Ka Yesu si pi pyi: «Ali numɛ, yii funɲyi sàha ŋkwɔ̀ a múgo mà?»
21 Então Jesus perguntou:
22 Puru ɲwɔhɔ na, Yesu ná u cyelempyiibil'à kàre Bɛtisayida kànhe e. Pi à nɔ wani ke, ka pi i mpa ná fyinnaŋi w'e, maa Yesu ɲáare na u bwɔ̀n u na.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ka Yesu si u cû cyɛge na, maa ŋkàre kànhe kàntugo, maa sà u ntilwɔhe tɛ̀g'a u ɲyiigii cwuugo, maa cyeyi cyígile cyi na. U à pa cyeyi láha tèni ndemu i ke, maa u yíbe: «Mu wá na yaaga ɲaa la?»
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Ka nàŋi si ɲyiigii múgo maa jwo: «Mii naha na sùpyire ɲaa, ŋka ti naha mu à jwo cire ti ɲaare.»
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Ka Yesu si núr'a cyeyi cyígile u ɲyiigii na, tèni i u à pa yi láha ke, ka nàŋi si uye ta u à cùuŋɔ, fo u na ɲaa na ɲcwúu.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ka Yesu si u pyi u núru, u a sì pyɛngɛ, u sàha bú ntòro kànhe e mɛ.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Yesu ná u cyelempyiibil'à wá na ŋkɛ̀ɛge Sezare Filipi kùluni kànyi na. Mà pi yaha kuni na, ka u u pi yíbe: «Sùpyire na mii sɔ̂nŋi jofoo yɛ?»
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Ka pi i u pyi: «Pìi wá na ŋko Yuhana Batizelipyiŋi u ɲyɛ mu, pìi sí i ŋko na Kile tùnntunŋi Eli u ɲyɛ mu, pìi mú sí i ŋko na Kile tùnntunmpii sanmpii pi à tòro ke, na uru wà u ɲyɛ mu.»
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Ka Yesu si pi pyi: «Yii de? Jofoo yii ɲyɛ na mii sɔ̂nŋi yɛ?» Ka Pyɛri si u pyi: «Kile Niɲcwɔnrɔŋi u ɲyɛ mu.»
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Ka Yesu si yi jwo a waha pi á, na pi àha ŋkwɔ̀ yire jwo sùpya á uru kyaa na mɛ.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Cyire karigii kàntugo, ka Yesu si wá na u cyelempyiibii kâlali, maa jwo: «L'à pyi fànha kyaa Supyaŋi Jyaŋi u kyaala sèl'e. Kacwɔnribii ná Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii sí n‑cyé u na, si u bò. Ŋka u kwùŋi canmpyitanrewuuni u sí ɲɛ̀.»
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Yesu à cyire karigii jwo a fíniŋɛ pi ɲyii na. Ka Pyɛri si u yyer'a fɛ̂ɛn ŋkere na, maa u cɛ̂ɛgɛ u jwumpe kurugo.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Ka Yesu si yyahe kɛ̂ɛnŋ'a u cyelempyiibii wíi, maa Pyɛri faha: «Yîri na taan, Sitaanna wà we! Mu ɲyɛ na sɔ̂nŋi Kile ɲyii wuuni na mɛ, fo sùpyire ɲyii wuuni!»
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Lire kàntugo ka Yesu si u cyelempyiibii ná shinɲyahara yyere, maa yi jwo pi á: «Ŋgemu la ká mpyi si ntaha mii fye e ke, urufol'à yaa u cyé u yabiliŋi ɲyii karigii na, u u ntɛ̀ɛn kyaage taan u u ntaha mii fye e, pi mɛ́ɛ ká mpyi na sí urufoo bò kworokworocige na.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Ɲaha na yɛ ŋgemu la ká mpyi si u niɲjaaŋi yaa ɲwɔ ke, urufoo sì nùmpanŋa ta mɛ, ŋka ŋgemu ká kàntugo wà u niɲjaaŋ'á mii ná Jwumpe Nintanmpe kurugo ke, urufoo sí nùmpanŋa ta.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Ɲaha li sí ɲwɔ sùpyaŋ'á mà ma ɲyii yaayi puni ta ŋge diɲyɛŋi i niɲjaa, mu nùmpanŋke si sà ŋkɛ̀ɛge yɛ?
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Sùpya sì n‑jà yafyin tɛ̀gɛ u múnaani ɲùŋɔ wwû nùmpanŋa mɛ.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Lire kurugo ŋgemu u na ɲcyíge Supyaŋi Jyaŋi ná u jwumpe na sùpyire ɲyii na, nte ti na kapegigii pyi maa kàntugo wà Kile á ke, Supyaŋi Jyaŋi ká bú mpa ná u Tuŋi sìnampe ná Kile mɛ̀lɛkɛɛbil'e canŋke ŋkemu i ke, u sí n‑cyé urufoo na.
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.