Marcos 6

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Lire kàntugo Yesu à núr'a kàre u tukanhe Nazarɛti i, u cyelempyiibii mpyi u fye e.
1 Jesus deixou essa região e voltou com seus discípulos para Nazaré, cidade onde tinha morado.
2 Canŋɔŋk'à pa nɔ ke, ka u u wá na sùpyire kâlali Kile Jwumpe kàlambage e. Lir'à u lógofeebii niɲyahamii kàkyanhala, ka pi i wá na ŋko: «Nte yákilifente ti ɲyɛ u á ke, ná ɲcyii kakyanhala karigii u na mpyi ke, taa u à jà a cyire puni ta ke?
2 No sábado seguinte, começou a ensinar na sinagoga, e muitos dos que o ouviam se admiraram e perguntavam: “De onde vem tanta sabedoria e poder para realizar esses milagres?
3 Taha cíkyangaŋi bà u ɲyɛ u wi mɛ? Mariyama pyìibii pi ɲyɛ Yakuba ná Zhoze ná Zhude ná Simɔ ná pùcɛribii pi ɲyɛ naha kànhe e ke, pire mpii yyaha wuŋi bàl'à?» Ɲyɛ tire sɔ̀nŋɔr'à nâara a pi pyi pi a ɲùŋɔ tugo Yesu na.
3 Não é esse o carpinteiro, filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? Suas irmãs moram aqui, entre nós”. E sentiam-se muito ofendidos.
4 Ka Yesu si jwumpe lwɔ́ maa jwo pi á: «Kile tùnntunŋɔ maha le ɲjire e cyeyi puni i, fo u cìnmpyiibii ná u tukanhe ná u tupyɛnge yɛ.»
4 Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre seus parentes e sua própria família”.
5 Pi ɲyɛ a dá Yesu na mɛ, lir'à u sige u ɲyɛ a kakyanhala karii niɲyahagii pyi wani mɛ. U à u cyeyi taha yamii niŋkin niŋkin na, maa pire cùuŋɔ.
5 Por isso, não pôde realizar milagres ali, exceto pôr as mãos sobre alguns enfermos e curá-los.
6 Pi dánabaare Yesu na, lir'à u kàkyanhala. Ka u u wá na kàlaŋi pyi na ntùuli kuru kàmpanŋke kànyi na.
6 E ficou admirado com a incredulidade daquele povo. Então Jesus percorreu diversos povoados, ensinando a seus moradores.
7 Lire kàntugo ka Yesu si u cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi yyere na ntunni shuunni shuunni pi sà a Kile jwumpe yu. Maa fànhe kan pi á mú, pi a jínabii kɔ̀re pi a yige pifeebil'e.
7 Reuniu os Doze e começou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos impuros.
8 Maa yi jwo pi á: «Fo kàbii bà mɛ, yii àha yaage kabɛrɛ lwɔ́ raa ŋkɛ̀ɛge kuni i mɛ, yii àha yalyire lwɔ́ mɛ, yii àha boro lwɔ́ mɛ, yii àha wyɛ́rɛ lwɔ́ nde dufaabil'e mɛ.
8 Instruiu-os a não levar coisa alguma na viagem, exceto um cajado. Não poderiam levar alimento, nem bolsa de viagem, nem dinheiro.
9 Yii tanhanya lwɔ́, ŋka yii àha vàanntinɲyi shuunni lwɔ́ mɛ.»
9 Poderiam calçar sandálias, mas não levar uma muda de roupa extra.
10 U à kwɔ̀ maa pi pyi: «Yii aha ŋkàre kànha maha kànha na, ka wà si ɲɛɛ yii sunmbage na ke, yii à yaa yii pi tɛ̀ɛn wani fo mà sà yaa ná yii tèekani i.
10 Disse ele: “Onde quer que forem, fiquem na mesma casa até partirem da cidade.
11 Ŋka yii aha ŋkàre cyage k'e, ka pi i yii sunmbage cyé, maa mpyi pi ɲyɛ a ɲɛn'a yii jwumpe lógo mɛ, yii nivworobii kuru kànhe e, yii yii tooyi bambaŋi kwòro kwòr'a wu wani, lir'à kajwuu kwɔ̀ kuru kànhe shiin na.»
11 Mas, se algum povoado se recusar a recebê-los ou a ouvi-los, ao saírem, sacudam a poeira dos pés como sinal de reprovação”.
12 Ka pi i ŋkàr'a sà a Kile jwumpe yu sùpyir'á, na pi pi toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ.
12 Então eles partiram, dizendo a todos que encontravam que se arrependessem.
13 Marii jínacyaanbii niɲyahamii jínahii kɔ̀re na yige pi e, marii yamii niɲyahamii tìri ná sìnmpe e marii Kile ɲáare, ka pi i wá na ɲcùuŋi.
13 Expulsaram muitos demônios e curaram muitos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Lire tèni i, Yesu mɛg'à fworo cyeyi puni i, ka saanŋi Erɔdi si u kyaa lógo. Pìi mpyi na ŋko: «Yuhana Batizelipyiŋi u à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i, lire kurugo u à jà na kakyanhala karigii pyi amɛ.»
14 Logo o rei Herodes ouviu falar de Jesus, pois todos comentavam a seu respeito. Alguns diziam: “João Batista ressuscitou dos mortos. Por isso tem poder para fazer esses milagres”.
15 Pìi sí i ŋko na Kile tùnntunŋiEli u à núr'a pa, pìi mú sí i ŋko na tèecyiini Kile tùnntunŋi wà u à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i.
15 Outros diziam: “É Elias”. Ainda outros diziam: “É um profeta, como os profetas de antigamente”.
16 Erɔdi à cyire karigii lógo ke, maa jwo: «Yuhana Batizelipyiŋi ɲùŋke mii à pyi pi à kwɔ̀n ke, uru u à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i.»
16 Quando Herodes ouviu falar de Jesus, disse: “João, o homem a quem decapitei, voltou dos mortos!”.
17 — ausente —
17 O rei havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias. Ela era esposa de seu irmão, Filipe, mas Herodes tinha se casado com ela.
18 — ausente —
18 João dizia a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com a esposa de seu irmão”.
19 Ka Erɔdiyadi lùuni mú si yîri, maa wá na boŋkanni caa Yuhana na. Ŋka u yabiliŋi mpyi na sì n‑jà mɛ.
19 Por isso Herodias guardava rancor de João e queria matá-lo, mas não podia fazê-lo,
20 Erɔdi mpyi na fyáge Yuhana na, ɲaha na yɛ u mpyi a cè na Yuhana à tíi maa mpyi Kile sùpya. Lire kurugo u mpyi a yaha u na. Erɔdi n'a mpyi a u mɛjwuuni lógo, u funŋke mpyi maha mpɛn. Lire ná li wuuni mú i, Yuhana jwumpe mpyi maha ntáan u á.
20 pois Herodes o respeitava e o protegia, sabendo que ele era um homem justo e santo. Herodes ficava muito perturbado sempre que falava com João, mas mesmo assim gostava de ouvi-lo.
21 Ɲyɛ Erɔdi canzeg'à pa mâhana a nɔ lire yyeeni ke, ka u u kataan bégele u wwoɲɛɛbii ná sòrolashiibii ɲùŋufeebii ná Galile kùluni shinbwoobii mɛɛ na. Kuru canŋke Erɔdiyadi sí u nimpyiini pyi Yuhana na.
21 Finalmente, no aniversário de Herodes, Herodias teve a oportunidade que procurava. Ele deu uma festa para os membros do alto escalão do governo, para seus oficiais militares e para os cidadãos mais importantes da Galileia.
22 Erɔdiyadi mpyi a nàmbage lèŋɛ saanŋ'á ná pùceebilini ndemu i ke, mà sùpyire yaha kataanni na, lir'à jyè na ŋkwɔ̂hɔli, ka li kyaa si ntíl'a táan Erɔdi ná u shinyyerebil'á. Ka saanŋi si jwo pùceebilin'á: «Yaage na mu na ɲcáa ke, ku cyêe, mii sí ku kan mu á.»
22 Sua filha, também chamada Herodias, entrou e apresentou uma dança que agradou muito Herodes e seus convidados. “Peça-me qualquer coisa que deseje, e eu lhe darei”, disse o rei à moça.
23 Maa ŋkâa pùceebilin'á, na u aha yaaga maha yaaga ɲáare ur'á ke, uru sí ku kan u á, ali u niɲarege mɛ́ɛ k'à bɛ̂ uru kìni taaga niŋkin na.
23 E prometeu, sob juramento: “Eu lhe darei o que pedir, até metade do meu reino!”.
24 Ka pùceebilini si fworo ntàani na, maa u nuŋi yíbe: «Ɲaha mii à yaa mii u ɲáare yɛ?» Ka nufooŋi si u pyi: «Yi jwo u á na u Yuhana Batizelipyiŋi ɲùŋke kan ma á.»
24 Ela saiu e perguntou à mãe: “O que devo pedir?”. A mãe lhe disse: “Peça a cabeça de João Batista!”.
25 Kuru cyage mujye e, pùceebilin'à fyâl'a jyè saanŋi yyére maa yi jwo u á: «Mii la ɲyɛ mà Yuhana Batizelipyiŋi ɲùŋke kwɔ̀n a le ŋkunan'i mà kan na á numɛ.»
25 A moça voltou depressa ao rei e disse: “Quero a cabeça de João Batista agora mesmo num prato!”.
26 Puru jwump'à saanŋi yyahe tanha sèl'e, ŋka mà u yaha u à kâa pùcwoŋ'á u shinyyerebii ɲyii na, u la sàha mpyi si ɲcyé mɛ.
26 O rei muito se entristeceu com isso, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde negar o pedido.
27 Kuru tanuge e, ka u u sòrolashiŋi wà tun u sà Yuhana ɲùŋke kwɔ̀n, u a ma. Ka uru si ŋkàre kasubage e mà sà Yuhana ɲùŋke kwɔ̀n,
27 Assim, enviou no mesmo instante um carrasco com ordens de cortar a cabeça de João e trazê-la. Ele decapitou João na prisão,
28 mà le ŋkunan'i mà pa ŋkan pùceebilin'á, ka uru sà ŋkan u nuŋ'á.
28 trouxe a cabeça num prato e a entregou à moça, que a levou à sua mãe.
29 U cyelempyiibil'à u mbòŋi kyaa lógo ke, maa mpa u lwɔ́ a sà ntò.
29 Quando os discípulos de João souberam o que havia acontecido, foram buscar o corpo e o colocaram numa sepultura.
30 Ɲyɛ Yesu tùnntunmpil'à piye bínni u taan, maa pi kapyiiŋkii puni ná pi kàlaŋi nimpyiŋi puni jwo u á.
30 Os apóstolos voltaram de sua missão e contaram a Jesus tudo que tinham feito e ensinado.
31 Sùpyiibii nimpaampii ná niŋkaribii mpyi a ɲyaha a tòro, fo mà Yesu ná u cyelempyiibii sige yalyire na, ka u u yi jwo pi á: «Yii a wá wuu yîri naha, wuu raa sì wuu mɛge cyage sige e, yii i sà ŋɔ̀ wani.»
31 Jesus lhes disse: “Vamos sozinhos até um lugar tranquilo para descansar um pouco”, pois tanta gente ia e vinha que eles não tinham tempo nem para comer.
32 Ka pi i bakwɔɔge lwɔ́ mà kàre pi mɛge cyage e sige e.
32 Então saíram de barco para um lugar isolado, a fim de ficarem a sós.
33 Shinɲyahara à pi niŋkaribii ɲya mà pi cè. Ka kuru cyage kàmpanɲyi kànyi shinɲyahara si fê à núr'a sà pi caanra sige e.
33 Contudo, muitos os reconheceram e os viram partir, e pessoas de várias cidades correram e chegaram antes deles.
34 Yesu à fworo bakwɔɔge e mà pi ɲya pi à ɲyaha sèl'e ke, ka pi ɲùɲaare si u ta sèl'e, ɲaha na yɛ pi mpyi mu à jwo mpàa pi ɲyɛ piye ɲùŋɔ kurugo. Ka u u wá na pi kâlali karii niɲyahagii na.
34 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão e teve compaixão dela, pois eram como ovelhas sem pastor. Então começou a lhes ensinar muitas coisas.
35 U cyelempyiibil'à tèni ɲya li i ntùuli ke, ka pi i file u na maa jwo: «Cyelentuŋi! Sige funŋke e wuu ɲyɛ, canŋke s'à kwɔ̀ a kwɔ̀.
35 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está tarde.
36 Sùpyire cye yaha t'a sì sishwɔnbugure ná kànyi na, ti sà yalyire cya a shwɔ.»
36 Mande as multidões embora, para que possam ir aos campos e povoados vizinhos e comprar algo para comer”.
37 Ka Yesu si pi pyi: «Yii yabilimpii pi pi kan pi lyî.» Ka pi i u pyi: «Wuu mɛ́ɛ ká ŋkàr'a sà shin niŋkin canmpyaa ŋkwuu shuunni (200) báara sàra tɛ̀g'a bwúuru shwɔ mà pa ŋkan pi á, uru sí n‑jà pi ta la?»
37 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Precisaríamos de muito dinheiro
38 Ka Yesu si núr'a pi yíbe: «Yii sà wíi! Bwúuru ɲùɲyi jùuli yi wá yii á yɛ?» Ka pi i sà kàanmucyaga pyi, maa mpa Yesu pyi na bwúuru ɲùnyɔ kaŋkuro ná fyapyaa shuunni yi wá wani.
38 “Quantos pães vocês têm?”, perguntou ele. “Vão verificar.” Eles voltaram e informaram: “Cinco pães e dois peixes”.
39 Ɲyɛ ka Yesu si u cyelempyiibii pyi na pi sùpyire tìŋɛ tìŋɛ, kuruyo kuruyo ɲyɛ̀puruge ɲuŋ'i.
39 Então Jesus ordenou que fizessem a multidão sentar-se em grupos na grama verde.
40 Ka pi i ntɛ̀ɛn shiin ŋkuu ŋkuu (100) ná shiin beeshuunni ná kɛ kɛ kuruɲyi i.
40 Assim, eles se sentaram em grupos de cinquenta e de cem.
41 Ka Yesu si bwúuru ɲùɲyi kaŋkuruŋi ná fyapyaagii shuunniŋi lwɔ́ u cyeyi i, maa yyahe yîrige nìɲyiŋi i maa fwù kan Kile á yi kyaa na. U à kwɔ̀ ke, maa bwúuruŋi ná fyapyaagii kwɔ̀n kwɔ̀n mà kan u cyelempyiibil'á pi à táa sùpyire na.
41 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, à medida que ia partindo os pães, entregava-os aos discípulos para que os distribuíssem ao povo. Também dividiu os peixes para que todos recebessem uma porção.
42 Sùpyire ti mpyi wani ke, tire pun'à lyî a tìn.
42 Todos comeram à vontade,
43 Bwúuruŋi ná fyaabii paanyi y'à kwôro ke, yire mpyi a shàhii kɛ ná shuunni ɲî.
43 e os discípulos recolheram doze cestos com os pães e peixes que sobraram.
44 Mpii pi à lyî ke, pire nàmbaabii kanni mpyi shiin kampwɔhii kaŋkuro (5.000).
44 Os que comeram foram cinco mil homens.
45 Ɲyɛ lire ɲwɔhɔ na, mà Yesu yaha u u sùpyire cye yare, u à u cyelempyiibii pyi pi à jyè bakwɔɔge e, maa baŋi jyiile u yyaha na, Bɛtisayida kànhe yyére.
45 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem o mar até Betsaida, enquanto ele mandava o povo para casa.
46 Yesu à ti cye yaha ke, maa ŋkàr'a sà Kile ɲáare ɲaŋke kà na.
46 Depois de se despedir de todos, subiu sozinho ao monte para orar.
47 Numpilag'à wwɔ̀ mà u cyelempyiibii ta bakwɔɔge e baŋi niŋke e, uru kanni u mpyi ɲìŋke na.
47 Durante a noite, os discípulos estavam no barco, no meio do mar, e Jesus, sozinho em terra.
48 Numpilyage na, kafɛɛge mpyi na pi bêni, ka Yesu si li ɲya na pi à kànha bakwɔɔge mpuruŋi taan. Pi sàha mpyi na jìn'a ku pyi ku u ŋkɛ̀ɛge fwɔfwɔ mɛ. Ka Yesu si yîri na ɲaare na ŋkɛ̀ɛge pi fye e lwɔhe ɲuŋ'i. U à byanhara pi na ke, ka u la si mpyi s'a ntùuli pi ŋkere na.
48 Ele viu que estavam em apuros, remando com força e lutando contra o vento e as ondas. Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles caminhando sobre o mar. Sua intenção era passar por eles,
49 Ŋka pi à u nimpaŋi ɲya lwɔhe ɲuŋ'i ke, pi mpyi na sɔ̂nŋi na buŋi wà fwɔ̀ɔngɔ ki, ka pi i yîri na kwuugii wàa,
49 mas, quando o avistaram caminhando sobre as águas, gritaram de pavor, pensando que fosse um fantasma.
50 ɲaha na yɛ pi puni ɲyii mpyi u na, pi puni zòompii mpyi a kwɔ̀n. Ka Yesu si ntíl'a jwumpe lwɔ́ maa pi pyi: «Yii yákilibii tìŋɛ, yii àha vyá mɛ, mii wi.»
50 Ficaram todos aterrorizados ao vê-lo. Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
51 Ka u u jyè bakwɔɔge e pi fye e, ka kafɛɛge si ntíl'a yyére. Lir'à pi puni kàkyanhala fo pi funŋɔ jwump'à kwɔ̀.
51 Em seguida, subiu no barco e o vento parou. Os discípulos ficaram admirados,
52 Pi ɲyɛ a mpyi a cè supyishiŋi u ɲyɛ Yesu mɛ. Kakyanhani u à pyi mà bwúuruɲyahage kan sùpyir'á ke, lir'à pyi pi ɲyii na, ŋka pi funɲyi mpyi a múgo mɛ.
52 pois ainda não tinham entendido o milagre dos pães. O coração deles estava endurecido.
53 Ɲyɛ Yesu ná u cyelempyiibil'à baŋi jyiile ke, maa nɔ Zhenɛzarɛti kùluni i, maa bakwɔɔge yyéeŋɛ baŋi ɲwɔge na.
53 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré. Levaram o barco até a margem
54 Pi à fworo bakwɔɔge e ke, ka sùpyire si Yesu ɲya a cè,
54 e desceram. As pessoas reconheceram Jesus assim que o viram.
55 maa ŋkàre cyeyi puni i mà sà a Yesu mpaŋi kyaa yu. Cyaga maha cyag'e pi mpyi a u kyaa lógo ke, pi mpyi maha ma ná yampil'e na yîri kàmpanɲyi puni na, pi yasinniɲyi ɲuŋ'i.
55 Quando ouviam que Jesus estava em algum lugar, corriam por toda a região, levando os enfermos em macas para onde sabiam que ele estava.
56 Yesu n'a mpyi a nɔ cyaga maha cyag'e ke, kànbwɔhɔ yo, kànbilere yo, sishwɔn bùguro yo, sùpyire mpyi maha mpa ná yampil'e maha mpa yaha tafage e, marii u ɲáare na u pi yaha pi a bwùun u vàanntinŋke zhwɔ̀ɔre na kanna. Yampii pi mpyi maha bwùun u na ke, pire puni mpyi maha ɲcùuŋi.
56 Aonde quer que ele fosse — aos povoados, às cidades ou aos campos ao redor —, levavam os enfermos para as praças. Suplicavam que ele os deixasse pelo menos tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.