Marcos 15
KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NAA
1 Kuru canŋke ɲyɛ̀sɔɔge na, ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii ná yukyaala kuruŋke shiinbii sanmpii puni si piye bínni, maa wwɔ̀ a jwo, maa Yesu cû a pwɔ maa ŋkàre ná u e fànhafooŋi Pilati á.
1 Logo pela manhã, os principais sacerdotes entraram em conselho com os anciãos, os escribas e todo o Sinédrio; e, amarrando Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Ka Pilati si u yíbe: «Yahutuubii Saanŋi u ɲyɛ mu la?» Ka Yesu si u pyi: «Mu aha jwo amuni yo.»
2 Pilatos perguntou: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
3 Ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii si tìgire niɲyahara cyán Yesu na.
3 E os principais sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Ka Pilati si núr'a u yíbe: «Tìgire pi à cyán mu na ke, mu ɲyɛ a pà cè a jwo tire e mà?»
4 Então Pilatos tornou a perguntar: — Você não vai responder nada? Veja quantas acusações fazem contra você!
5 Yesu saha ɲyɛ a jwo mɛ. Ka lire si Pilati kàkyanhala sèl'e.
5 Jesus, porém, não disse mais nada, a ponto de Pilatos muito se admirar.
6 Yyee maha yyee Yahutuubii bilereŋkwoŋi kataanni n'a mpyi a nɔ, Pilati mpyi maha kàsujyi niŋkin yaha, ŋge sùpyire mpyi maha ɲáare u á ke.
6 Ora, por ocasião da festa, era costume soltar ao povo um dos presos, aquele que eles pedissem.
7 Nàŋi wà, ná u mɛge na mpyi Barabasi, uru mpyi a le kàsuŋi i, ɲaha na yɛ u ná u wwoɲɛɛbii mpyi a cânra Ɔrɔmu shiinbil'á, fo mà booro pyi.
7 Havia um, chamado Barrabás, preso com rebeldes, os quais em um tumulto haviam cometido homicídio.
8 Ka sùpyire si file Pilati na, maa u ɲáare na nde u maha mpyi pir'á yyee maha yyee ke, na u lire pyi.
8 Vindo a multidão, começou a pedir que Pilatos lhes fizesse como de costume.
9 Ka Pilati si pi yíbe: «Li sí n‑bɛ̂ yii á, mii u Yahutuubii Saanŋi yige kàsuŋi i la?»
9 E Pilatos lhes respondeu, dizendo: — Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
10 U mpyi a cè na yiɲcyɛge na Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebil'à Yesu le cye e.
10 Pois ele bem percebia que era por inveja que os principais sacerdotes lhe haviam entregado Jesus.
11 Ŋka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebil'à sùpyire sɔ̀n na ti Pilati ɲáare u Barabasi yige kàsuŋi i, u u Yesu yaha wani.
11 Mas os principais sacerdotes incitaram a multidão no sentido de que lhes soltasse, de preferência, Barrabás.
12 Ka Pilati si núr'a pi yíbe: «Ŋge yii na mpyi Yahutuubii Saanŋi ke, ɲaha yii ɲyɛ na sɔ̂nŋi mii i mpyi uru na yɛ?»
12 E Pilatos lhes perguntou: — O que, então, vocês querem que eu faça com este a quem vocês chamam de rei dos judeus?
13 Ka pi i jwo fànha na: «U kwòro cige na!»
13 Eles gritaram: — Crucifique-o!
14 Ka Pilati si núr'a pi yíbe: «Kapiini ndire u à pyi mà sà nɔ u bò yɛ?» Ŋka pi saha na kwuugii wàa fànha na, marii ŋko: «U kwòro cige na!»
14 Mas Pilatos lhes disse: — Que mal fez ele? Porém eles gritavam cada vez mais: — Crucifique-o!
15 Pilati la mpyi si sùpyire ɲyii wuuni pyi, maa Barabasi yige kàsuŋi i, maa pi pyi pi à Yesu bwɔ̀n ná kàsɔrigil'e, maa u kan pi sà ŋkwòro kworokworocige na.
15 Então Pilatos, querendo contentar a multidão, lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
16 Ka sòrolashiibii si ŋkàre ná Yesu i pi tatɛɛnge e, maa sòrolashiibii sanmpii yyer'a pa,
16 Então os soldados levaram Jesus para dentro do palácio, que é o Pretório, e reuniram toda a tropa.
17 maa vàanntinmbwɔhɔ niɲyɛga le u na, maa ŋguro cîn mà pyi saanra ɲùntoŋɔ mà tò u na.
17 Vestiram Jesus com um manto púrpura e, tecendo uma coroa de espinhos, a puseram na cabeça dele.
18 Lire kàntugo ka pi i wá na u fwɔ́hɔre, marii ŋko: «Yahutuubii Saanŋi, wuu à mu shɛ́ɛre!»
18 E o saudavam, dizendo: — Salve, rei dos judeus!
19 Marii u bwùun ɲùŋke e ná kàbiini i, marii ntilwɔhe wàa u na, marii niŋkure sínni u taan, maa piye pyi mu à jwo pi na u pêre.
19 Batiam na cabeça dele com um caniço, cuspiam nele e, pondo-se de joelhos, o adoravam.
20 Pi à u fwɔ́hɔr'a kwɔ̀ ke, maa vàanntinmbwɔhe niɲyɛge wwû u na, maa u yabiliŋi vàanɲyi le u na, maa ŋkàre ná u e si sà ŋkwòro kworokworocige na.
20 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto púrpura e o vestiram com as suas próprias roupas. Então conduziram Jesus para fora a fim de o crucificarem.
21 Ɲyɛ mà sòrolashiibii yaha pi i ŋkɛ̀ɛge ná Yesu i taboŋke e, pi à círi ná nàŋi w'e u à yîri sige e, u mɛge mpyi Simɔ, Sirɛni kànhe shin u mpyi u wi. Alɛzandiri ná Urufusi yii tuŋi u mpyi u wi. Ɲyɛ ka pi i u kárama u à Yesu kworokworocige tugo.
21 E obrigaram Simão Cireneu, que passava, vindo do campo, pai de Alexandre e de Rufo, a carregar a cruz de Jesus.
22 Ka pi i ŋkàre ná u e cyage mɛge ku ɲyɛ Gɔlikota ke, lire ɲwɔhe ku ɲyɛ: «Ɲuŋkwɔɔge Cyage.»
22 E levaram Jesus para o Gólgota, que quer dizer “Lugar da Caveira”.
23 Pi à nɔ wani ke, maa wyɛɛre tà le sinmpe e mà kan Yesu á u bya, ŋka u ɲyɛ a ɲɛn'a ti bya mɛ.
23 Quiseram dar-lhe para beber vinho misturado com mirra, mas Jesus não aceitou.
24 Sòrolashiibil'à Yesu kwòr'a kwɔ̀ ke, maa ŋkyaanlwooni tɛ̀g'a u vàanɲyi táa piye na, bà pi puni si mpyi si pi nàzhanŋi cè mɛ.
24 Então o crucificaram e repartiram entre si as roupas dele, tirando a sorte, para ver o que cada um levaria.
25 U à kwòro cige na ɲyɛ̀ge tèni baacyɛɛre wuuni na.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 U à bò ɲùŋke ŋkemu na ke, cikwooni na pi mpyi na sí kuru sémɛ ke, pi à li sémɛ kuru cyage e: «YAHUTUUBII SAANŊI».
26 E a inscrição com a acusação contra ele dizia: “ O Rei dos Judeus ”.
27 Nàŋkaalii shuunni mpyi a kwòro ná Yesu i. Wà mpyi u kàniŋke na, u sanŋi sí ɲyɛ u kàmɛni na. [
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda.
28 Lire pyiŋkanni na, mpe p'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i u kyaa na ke, pur'à fûnŋɔ:
28 [E cumpriu-se a Escritura que diz: “Com malfeitores foi contado.” ]
29 Sùpyire nintorore mpyi maha u fwɔ́hɔre, marii ɲùɲyi kwòre, marii ŋko: «Mu u mpyi maha jwo na mu sí Kileɲaarebage cyán si ku faanre canmpyaa taanre e ke, mu u ɲyɛ amɛ la?
29 Os que iam passando blasfemavam contra ele, balançando a cabeça e dizendo: — Ah! Você que destrói o santuário e em três dias o reedifica!
30 Mu yabiliŋi u maye shwɔ, maa ntîge kworokworocige na.»
30 Salve a si mesmo, descendo da cruz!
31 Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii mpyi na u fare, marii ŋko piy'á: «U à pìi shwɔ, maa mpyi u ɲyɛ a jà uye shwɔ mɛ.
31 De igual modo, os principais sacerdotes com os escribas, zombando, diziam entre si: — Salvou os outros, a si mesmo não pode salvar.
32 Kile Niɲcwɔnrɔŋi! Izirayɛli Saanŋi! Mu aha jà a tîge ŋke cige na may'á, wuu sí n‑dá mu na!» Mpii pi mpyi a kwòro u taan ke, pire mú mpyi na u fare.
32 Que o Cristo, o rei de Israel, desça agora da cruz para que vejamos e creiamos. Também os que com ele foram crucificados o insultavam.
33 Ɲyɛ canŋke mpyi a nɔ ɲùŋɔ niŋi i, ka numpini si mpâl'a jyè kìni cyeyi puni i, mà tère pyi fo mà sà byanhara yàkoŋke na.
33 Chegado o meio-dia, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
34 Lire tèni i, ka Yesu si jwo fànha na: «Eloyi, Eloyi, lama sabakatani?» Lire ɲwɔhe ku ɲyɛ: «Mii Kileŋi, mii Kileŋi, ɲaha na mu à kàntugo wà mii á yɛ?»
34 E às três horas, Jesus clamou em alta voz:
35 Mpii pi mpyi wani ke, ka pire pìi si yire lógo, maa jwo: «Yii lógo! U naha na Kile tùnntunŋiEli yiri na u pa uru tɛ̀gɛ.»
35 E alguns dos que estavam ali, ouvindo isto, diziam: — Vejam! Ele chama por Elias!
36 Ka pire wà niŋkin si fê a sà sìcogo fyinmɛ lùtanhage k'e, maa ku nɔ́rɔ kàbii na, mà yaha Yesu ɲwɔge taan, u u ku ta a shwɔɔnrɔ. Maa jwo: «Yii u yaha wani, wuu a wíi kampyi Eli sí n‑pa u tîrige ŋke cige na.»
36 E um deles correu para embeber uma esponja em vinagre e, colocando-a na ponta de um caniço, deu-lhe de beber, dizendo: — Esperem! Vejamos se Elias vem tirá-lo!
37 Ka Yesu si núr'a sêe fànha na, ka u múnaani si fworo u e.
37 Mas Jesus, dando um forte grito, expirou.
38 Ɲyɛ ka Kileɲaarebage táataa vàanŋke si ɲcwɔn niŋke e, mà lwɔ́ nìɲyiŋi na fo ɲwɔh'i.
38 E o véu do santuário se rasgou em duas partes, de alto a baixo.
39 Ɲyɛ Ɔrɔmu sòrolashiibii yyaha yyére shinŋi u mpyi a yyére Yesu yyaha na ke, u à ta naha u kwùŋkanni ɲya ke, ka u u jwo: «Nàkaana baa, ŋge nàŋi mpyi Kile Jyaŋi.»
39 O centurião que estava em frente de Jesus, vendo que assim havia expirado, disse: — Verdadeiramente este homem era o Filho de Deus.
40 Cyee kuruŋɔ mpyi a yyére laage e, marii wíi. Mariyama u mpyi na yîri Magidala kànhe e ke, ná Mariyama, u ɲyɛ Yakuba bilere ná Zhoze nuŋi ke, ná Salomɛ mpyi pi e.
40 Estavam também ali algumas mulheres, observando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o Menor, e de José, e ainda Salomé.
41 Pire cyeebii pi mpyi a taha Yesu fye e mà u yaha Galile kùluni i marii u tɛ̀re. Cyee niɲyahamii mú mpyi wani, pi mpyi a taha u fye e mà kàre Zheruzalɛmu kànhe e.
41 Quando Jesus estava na Galileia, essas mulheres o acompanhavam e serviam. E, além destas, havia muitas outras que tinham ido com ele para Jerusalém.
42 Ɲyɛ yàkoŋke mpyi a nɔ a kwɔ̀, ka pi i wá na canŋɔŋke bégeli, lire ɲwɔhe ku ɲyɛ: kuru canŋa nùmpanŋa mpyi canŋɔŋke.
42 Ao cair da tarde, por ser o dia da preparação, isto é, a véspera do sábado,
43 Arimati kànhe shinŋi Yusufu, uru na mpyi yukyaala kuruŋke sèe shinŋi wà. U cyɛge mpyi a taha Kile Saanre tèepani na. Ka uru si ɲùŋɔ waha maa ŋkàre Pilati yyére si Yesu buwuŋi ɲáare u á.
43 José de Arimateia, ilustre membro do Sinédrio, que também esperava o Reino de Deus, dirigiu-se ousadamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Pilati à Yesu kwùŋi lógo ke, l'à u pâa, ka u u sòrolashiibii yyaha yyére shinŋi yyer'a pa yíbe kampyi u tèekwuun'à mɔ.
44 Mas Pilatos admirou-se de que ele já tivesse morrido. E, tendo chamado o centurião, perguntou-lhe se havia muito que Jesus tinha morrido.
45 Tèni i sòrolashiibii yyaha yyére shinŋ'à Pilati pyi na Yesu à kwû ke, ka u u kuni kan Yusufu á na u sà u tîrige kworokworocige na.
45 Após certificar-se, pela informação do comandante, cedeu o corpo a José.
46 Ka Yusufu si vàanvyinge shwɔ, maa Yesu buwuŋi tîrige kworokworocige na, mà le k'e, mà sà ntò fanŋke e. Kuru fanŋke mpyi a tùgo kafaaga na. Ka u u kafaabwɔhɔ kùuŋkul'à pa ntò fanŋke ɲwɔge na.
46 Este, baixando o corpo da cruz, envolveu-o num lençol que tinha comprado e o depositou num túmulo que tinha sido aberto numa rocha; e rolou uma pedra para a entrada do túmulo.
47 Magidala Mariyama ná Zhoze nuŋi Mariyama mpyi na Yesu buwuŋi tasinnage wíi.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, observaram onde ele foi posto.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.