Lucas 5

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ɲyɛ canŋka mà Yesu niɲjyereŋi yaha Zhenɛzarɛti baŋi ɲwɔge na, sùpyire mpyi a yyér'a u kwûulo Kile jwumpe ndògoŋi kurugo, fo na piye ŋɔɔŋi kàmpanɲyi puni na, na u fɛnre.
1 Estando Jesus um dia à margem do lago de Genesaré, o povo se comprimia em redor dele para ouvir a palavra de Deus.
2 Ka u u mpa wíl'a bakwooyo shuunni ɲya baŋi ɲwɔge na. Fyácyaabii mpyi a fworo yire bakwooyi i na pi cwòobii jyìi.
2 Vendo duas barcas estacionadas à beira do lago, - pois os pescadores haviam descido delas para consertar as redes -,
3 Ka Yesu si sà jyè kuru bakwɔɔge k'e, Simɔ woge ku mpyi ku ki, maa yi jwo Simɔ á: «Bakwɔɔge lwɔ́ baŋi ɲwɔge na mà file yyaha yyére dooni.» Simɔ à lire pyi ke, ka Yesu si ntɛ̀ɛn bakwɔɔge funŋke e, maa Kile jwumpe yu sùpyir'á.
3 subiu a uma das barcas que era de Simão e pediu-lhe que a afastasse um pouco da terra; e sentado, ensinava da barca o povo.
4 Ɲyɛ tèni i u à pa ŋkwɔ̀ Kile jwumpe ɲjwuŋi na ke, maa jwo Simɔ á: «Bakwɔɔge file lwɔhe tacuguŋke e, yii i yii cwòobii wà, yii i fyaabii pìi cya.»
4 Quando acabou de falar, disse a Simão: Faze-te ao largo, e lançai as vossas redes para pescar.
5 Ka Simɔ si u pyi: «Cyelentuŋi, wuu à numpilage puni pyi fyácyaani na, wuu ɲyɛ a yafyin ta mɛ, ŋka ná mu s'à jwo amuni, mii sí cwòŋi wà sahaŋki.»
5 Simão respondeu-lhe: Mestre, trabalhamos a noite inteira e nada apanhamos; mas por causa de tua palavra, lançarei a rede.
6 Ɲyɛ pi à cwòobii wà ke, ka pi i fyaa niɲyahamii cû fo cwòobii na ŋkwùun.
6 Feito isto, apanharam peixes em tanta quantidade, que a rede se lhes rompia.
7 Ɲyɛ pi shɛ̀rɛfeebii pi mpyi bakwɔɔge sanŋke e ke, ka pi i pire yyere na pi pa pire tɛ̀gɛ. Ka pi i bakwooyi shuunniŋi ɲî fyaabii na, fo bakwooyi mpyi na ŋko raa ntîri lwɔhe ɲwɔh'i.
7 Acenaram aos companheiros, que estavam na outra barca, para que viessem ajudar. Eles vieram e encheram ambas as barcas, de modo que quase iam ao fundo.
8 Simɔ Pyɛri à lire ɲya ke, maa niŋkure sín Yesu fere e, maa jwo: «Kafooŋi, laaga tɔɔn na na, ɲaha na yɛ mii ɲyɛ kapimpyiŋɛ.»
8 Vendo isso, Simão Pedro caiu aos pés de Jesus e exclamou: Retira-te de mim, Senhor, porque sou um homem pecador.
9 Fyaabii pi mpyi a cû ke, Simɔ ná u shɛ̀rɛfeebii mpyi a fyá pi ɲyahaŋkanni na.
9 É que tanto ele como seus companheiros estavam assombrados por causa da pesca que haviam feito.
10 Zebede jyaabii pi mpyi ná Pyɛri e, ná pire pi ɲyɛ Yakuba ná Yuhana ke, pire mpyi a fyá mú. Ka Yesu si Simɔ pyi: «Ma hà vyá mɛ. Mà lwɔ́ numɛ na, bà mu mpyi na fyaabii caa na ɲcwôre mɛ, amuni mu sí raa sùpyire caa t'a bârali mii na.»
10 O mesmo acontecera a Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram seus companheiros. Então Jesus disse a Simão: Não temas; doravante serás pescador de homens.
11 Ɲyɛ ka pi i núr'a pa baŋi ɲwɔge na, maa kàntugo wà bakwooyi ná yi funŋɔ yaayi puni na, maa ntaha Yesu fye e.
11 E atracando as barcas à terra, deixaram tudo e o seguiram.
12 Mà Yesu yaha lire kùluni kànhe kà na, tògofooŋi wà na mpyi wani, tòge mpyi a u tɛgɛlɛ ta sèl'e. Tèni i u à Yesu ɲya ke, ka u u niŋkure sín u fere e, maa yyahe cyígile, maa u ɲáare: «Kafooŋi, mu aha ɲɛɛ, mu sí n‑jà mii tòge láha mii na si mii fíniŋɛ.»
12 Estando ele numa cidade, apareceu um homem cheio de lepra. Vendo Jesus, lançou-se com o rosto por terra e lhe suplicou: Senhor, se queres, podes limpar-me.
13 Ɲyɛ Yesu à yire lógo ke, maa cyɛge sànha maa bwɔ̀n u na, maa jwo: «Mii à ɲɛɛ, tòge ku láha ma na!» Ka tòge si ntíl'a láha u na.
13 Jesus estendeu a mão, tocou-o e disse: Eu quero; sê purificado! No mesmo instante desapareceu dele a lepra.
14 Ka Yesu si u pyi: «Cû ma ɲwɔge na, ma hà yaaga jwo sùpya á mɛ. Ŋka ta sì, maa sà maye cyêe sáragawwuŋi na u u ma kàanmucya, sárage kyaa Kile tùnntunŋiMusa à jwo tògofeebii ɲcùuŋɔŋi kyaa na ke, maa kuru wwû. Lire li sí li cyêe pi na na mu à cùuŋɔ.»
14 Ordenou-lhe Jesus que o não contasse a ninguém, dizendo-lhe, porém: Vai e mostra-te ao sacerdote, e oferece pela tua purificação o que Moisés prescreveu, para lhes servir de testemunho.
15 Ɲyɛ ka Yesu mɛge si li ɲwɔ cû na fwore sèl'e. Shinɲyahara mpyi maha mpa a bínnini u taan, maa u jwumpe núru, u a sì wá na pi cùuŋi.
15 Entretanto, espalhava-se mais e mais a sua fama e concorriam grandes multidões para o ouvir e ser curadas das suas enfermidades.
16 Ŋka Yesu mpyi maha ŋkwɔ̀ a yîri pi taan, maa sà Kile ɲáare síwage funŋke e.
16 Mas ele costumava retirar-se a lugares solitários para orar.
17 Canŋka mà Yesu yaha Kile jwumpe ɲjwuŋi na, Farizhɛɛnbii pìi ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii pìi mpyi wani. Pire mpyi a yîri Galile kùluni ná Zhude kùluni kànyi puni ná Zheruzalɛmu kànhe na. Ka Yesu si wá na yampii cùuŋi ná Kafooŋi Kile sífente e.
17 Um dia estava ele ensinando. Ao seu derredor estavam sentados fariseus e doutores da lei, vindos de todas as localidades da Galiléia, da Judéia e de Jerusalém. E o poder do Senhor fazia-o realizar várias curas.
18 Ka sùpyire tà si yaŋi wà tug'a pa u yasinniŋke e, uru nàŋi mpyi a mûruŋɔ. Pi la mpyi si jyè bage e si u file Yesu na.
18 Apareceram algumas pessoas trazendo num leito um homem paralítico; e procuravam introduzi-lo na casa e pô-lo diante dele.
19 Ŋka sùpyire ɲyahaŋi kurugo, pi ɲyɛ a jà a tajyige ta ná u e mɛ; ka pi i dùgo bage kàtanŋke na, maa kuru fûru, maa supyimuruŋke ná ku yasinniŋke le a tîrige kuru wyige e Yesu fere e sùpyire shwɔhɔl'e.
19 Mas não achando por onde o introduzir, por causa da multidão, subiram ao telhado e por entre as telhas o arriaram com o leito ao meio da assembléia, diante de Jesus.
20 Yesu à li ɲya na mpii nàmpil'à dá uru na ke, ka u u jwo supyimuruŋk'á: «Nà wà we, mu kapegigil'à yàfa mu na.»
20 Vendo a fé que tinham, disse Jesus: Meu amigo, os teus pecados te são perdoados.
21 Kile Saliyaŋi cyelentiibii ná Farizhɛɛnbii pi mpyi wani ke, ka pire si wá na ŋkunni maa jwo: «Ɲaha na ŋge nàŋi ɲyɛ na Kile mɛge kɛ̀ɛge yɛ? Fo Kile kanni bà mɛ, wà sì n‑jà sùpya kapegigii yàfa u na mɛ!»
21 Então os escribas e os fariseus começaram a pensar e a dizer consigo mesmos: Quem é este homem que profere blasfêmias? Quem pode perdoar pecados senão unicamente Deus?
22 Ɲyɛ Yesu à pa pi kunuŋke ɲùŋke cè ke, maa pi pyi: «Ɲaha na tire nte sɔ̀nŋɔre shiŋi ɲyɛ yii funɲyi i yɛ?
22 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, replicou-lhes: Que pensais nos vossos corações?
23 Mà jwo “Mu kapegigil'à yàfa mu na” ná “Yîri, maa ɲaare” yii ɲyii na, cyire kapyaagii mú shuunni i ndire jwumɔ p'à táan yɛ?
23 Que é mais fácil dizer: Perdoados te são os pecados; ou dizer: Levanta-te e anda?
24 Ŋka yii pi li cè na síŋi na ɲyɛ Supyaŋi Jyaŋi á naha ɲìŋke na, u wà kapegii yàfa u na.» Lire e u à jwo supyimuruŋk'á: «Ta núru na ɲwɔ na. Yîri maa ma yasinniŋke lwɔ́ maa sì pyɛngɛ.»
24 Ora, para que saibais que o Filho do Homem tem na terra poder de perdoar pecados {disse ele ao paralítico}, eu te ordeno: levanta-te, toma o teu leito e vai para tua casa.
25 Lire tèenuuni i, ka nàŋi si yîri maa u yasinniŋke lwɔ́ a fworo sùpyire ɲyii na, na Kile kêre, na ŋkɛ̀ɛge pyɛngɛ.
25 No mesmo instante, levantou-se ele à vista deles, tomou o leito e partiu para casa, glorificando a Deus.
26 Ka li i pi puni bilibili. Pi mpyi na Kile kêre, maa ŋko: «Ei! Wuu à kakyanhala karii ɲya niɲjaa dɛ!»
26 Todos ficaram transportados de entusiasmo e glorificavam a Deus; e tomados de temor, diziam: Hoje vimos coisas maravilhosas.
27 Lire kàntugo ka Yesu si fworo ntàani na, maa wíl'a múnalwɔɔre shwofooŋi wà ɲya u à tɛ̀ɛn u báaraŋi tapyige e. U mɛge mpyi Levi. Ka Yesu si yi jwo u á: «Yîr'a taha na fye e.»Múnalwɔɔre shwofooŋi|src="LB00309b.tif" size="col" ref="Luka 5.27"
27 Depois disso, ele saiu e viu sentado ao balcão um coletor de impostos, por nome Levi, e disse-lhe: Segue-me.
28 Ka Levi si báaraŋi puni ɲwɔ yaha maa ntaha Yesu fye e.
28 Deixando ele tudo, levantou-se e o seguiu.
29 Lire kàntugo Levi à kataan nimbwoo pyi Yesu mɛɛ na u pyɛnge e. Shinɲyahara mpyi na lyî ná pi e siɲcyan. Pire shwɔhɔl'e, múnalwɔɔre shwofeebii mpyi a ɲyaha.
29 Levi deu-lhe um grande banquete em sua casa; vários desses fiscais e outras pessoas estavam sentados à mesa com eles.
30 Farizhɛɛnbii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii pìl'à lire ɲya ke, maa Yesu cyelempyiibii yíbe: «Ɲaha na yii ɲyɛ na lyî marii byii ná múnalwɔɔre shwofeebii ná mɛpɛngɛ shiinbii piibɛril'e yɛ?»
30 Os fariseus e os seus escribas puseram-se a criticar e a perguntar aos discípulos: Por que comeis e bebeis com os publicanos e pessoas de má vida?
31 Ka Yesu si pi pyi: «Mpii pi à cùuŋɔ ke, wempyiŋi kyaa ɲyɛ pire na mɛ, mpii pi na yà ke, pire na u kani ɲyɛ.
31 Respondeu-lhes Jesus: Não são os homens de boa saúde que necessitam de médico, mas sim os enfermos.
32 Mpii pi ɲyɛ na piye sɔ̂nŋi na pir'à tíi ke, mii ɲyɛ a pa ɲìŋke na pire tayyerege e mɛ. Ŋka mpii pi à li cè na pire ɲyɛ a tíi mɛ, pire tayyerege e mii à pa, bà pi si mpyi si pi toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ mɛ.»
32 Não vim chamar à conversão os justos, mas sim os pecadores.
33 Ka pi i u pyi: «Tèrii niɲyahagil'e Yuhana Batizelipyiŋi cyelempyiibii ná Farizhɛɛnbii wuubii maha súnŋi leni marii Kile ɲáare, mu wuubii sí maha lyî marii byii canŋa maha canŋa.»
33 Eles então lhe disseram: Os discípulos de João e os discípulos dos fariseus jejuam com freqüência e fazem longas orações, mas os teus comem e bebem...
34 Ka Yesu si pi pyi: «Yii na sɔ̂nŋi na yii sí n‑jà fànha cyán cifɔnŋi pooŋi ceveebii na, pi i súnŋi le mà cipooŋi yaha ná pi e la?
34 Jesus respondeu-lhes: Porventura podeis vós obrigar a jejuar os amigos do esposo, enquanto o esposo está com eles?
35 Ŋka tèni là na ma, cipooŋi sí n‑pa n-yige pi shwɔhɔl'e. Lire tèni i pi sí n‑ta raa súnŋi leni.»
35 Virão dias em que o esposo lhes será tirado; então jejuarão.
36 Ka Yesu si tàanlini là jwo pi á na: «Wà ɲyɛ na vàanvɔnŋɔ kwùnn'a tɛ̀g'a vàanɲjyɛga tacwɔngɔ jwooli mɛ. Lire ká mpyi, mu maha vàanvɔnŋke kɛ̀ɛge, vàanvɔnŋke kwɔnge ná vàanɲjyɛge sí ɲyɛ na jìn'a yiye lwɔ́ mɛ.
36 Propôs-lhes também esta comparação: Ninguém rasga um pedaço de roupa nova para remendar uma roupa velha, porque assim estragaria uma roupa nova. Além disso, o remendo novo não assentaria bem na roupa velha.
37 Wà mú sí ɲyɛ na sinmpurugo leni seeye boolyɛgil'e mɛ. Lire baare e p'aha mpa ntanha, pu maha pu yaleŋke jya, maa wu, yaleŋk'a sì ŋkɛ̀ɛge.
37 Também ninguém põe vinho novo em odres velhos; do contrário, o vinho novo arrebentará os odres e entornar-se-á, e perder-se-ão os odres;
38 Sinmpurug'à yaa k'a leni seeyi boofɔnŋkil'e.
38 mas o vinho novo deve-se pôr em odres novos, e assim ambos se conservam.
39 Lire ná li wuuni mú i, sùpya ɲyɛ a sìi na sinntanhaga byii maa núr'a yyaha yige sinmpurugo kurugo mɛ. Ɲaha kurugo yɛ u maha jwo na nintanhage k'à táan.»
39 Demais, ninguém que bebeu do vinho velho quer já do novo, porque diz: O vinho velho é melhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.