Lucas 23

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ɲyɛ ka pi puni si yîri siɲcyan, maa ŋkàre ná Yesu i fànhafooŋi Pilati yyére.
1 Levantando-se toda a assembleia, levaram Jesus a Pilatos.
2 Pi à sà nɔ wani ke, maa fin'a taha Yesu na Pilati á na: «Wuu à sà ŋge nàŋi ta u u sùpyire ɲùŋɔ kyánge, na pi ɲyɛ a yaa pi a múnalwɔɔre kaan saanbwɔhe Sezari á mɛ. U à jwo na uru u ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi, na uru na ɲyɛ saanwa.»
2 E ali passaram a acusá-lo, dizendo: Encontramos este homem pervertendo a nossa nação, vedando pagar tributo a César e afirmando ser ele o Cristo, o Rei.
3 Ka Pilati si Yesu yíbe: «Yahutuubii saanŋi u ɲyɛ mu la?» Ka Yesu si u pyi: «Mu aha jwo amuni yo.»
3 Então, lhe perguntou Pilatos: És tu o rei dos judeus? Respondeu Jesus: Tu o dizes.
4 Ka Pilati si jwo Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná sùpyire sannt'á: «Mii nàha tìgire cyaga ta ŋge nàŋi na, ŋkemu ku sí n‑pa ná l'e u bò mɛ.»
4 Disse Pilatos aos principais sacerdotes e às multidões: Não vejo neste homem crime algum.
5 Ka pi i núr'a yi jwo a waha Pilati á: «U wá na sùpyire ɲùŋɔ kyánge ná u jwumpe e Yahutuubii kùluni puni i, mà lwɔ́ Galile kùluni na, fo mà pa nɔ naha wuu na.»
5 Insistiam, porém, cada vez mais, dizendo: Ele alvoroça o povo, ensinando por toda a Judeia, desde a Galileia, onde começou, até aqui.
6 Tèni i Pilati à yire lógo ke, maa pi yíbe na Galile kùluni shin u ɲyɛ ŋge nàŋi la.
6 Tendo Pilatos ouvido isto, perguntou se aquele homem era galileu.
7 Ka pi i u pyi: «Ɔɔn.» Ka Pilati si pi pyi: «Yii a sì ná u e, saanŋi Erɔdi yyére, ɲaha na yɛ uru u ɲyɛ Galile kùluni ɲùŋɔ na, ŋka u ɲyɛ Zheruzalɛmu kànhe e ɲcyii canmpyaagil'e.»
7 Ao saber que era da jurisdição de Herodes, estando este, naqueles dias, em Jerusalém, lho remeteu.
8 Ɲyɛ pi à sà nɔ ná Yesu i saanŋi Erɔdi yyére ke, ka li i ntáan Erɔdi i sèl'e, ɲaha na yɛ u mpyi a Yesu kyaa lógo tèemɔni i, u la mpyi Yesu si kakyanhala kani là pyi uru ɲyii na.
8 Herodes, vendo a Jesus, sobremaneira se alegrou, pois havia muito queria vê-lo, por ter ouvido falar a seu respeito; esperava também vê-lo fazer algum sinal.
9 Lire kurugo Erɔdi à yibiyi niɲyahaya pyi u na. Ŋka u ɲyɛ a yafyin jwo mɛ.
9 E de muitos modos o interrogava; Jesus, porém, nada lhe respondia.
10 Ɲyɛ lir'à Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibii mú ta pi à kàre wani Erɔdi yyére. Ka pire si wá na sêre Yesu na, maa kafinare shiŋi puni fini u na.
10 Os principais sacerdotes e os escribas ali presentes o acusavam com grande veemência.
11 Ka Erɔdi ná u sòrolashiibii si Yesu fwɔ́hɔrɔ maa u faha sèl'e. Maa vàanntinŋɛ nisinaŋa le u na, maa pi pyi pi à núr'a kàre ná u e Pilati yyére.
11 Mas Herodes, juntamente com os da sua guarda, tratou-o com desprezo, e, escarnecendo dele, fê-lo vestir-se de um manto aparatoso, e o devolveu a Pilatos.
12 Pilati ná Erɔdi mpyi a bêni mɛ. Ŋka mà lwɔ́ kuru canŋke na, pi à pyi cevee.
12 Naquele mesmo dia, Herodes e Pilatos se reconciliaram, pois, antes, viviam inimizados um com o outro.
13 Pi à núr'a sà nɔ ná Yesu i Pilati yyére ke, ka Pilati si bínn'a tɛ̀ɛn ná Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii yyaha yyére shiinbii ná Yahutuubii sanmpil'e,
13 Então, reunindo Pilatos os principais sacerdotes, as autoridades e o povo,
14 maa jwo: «Yii à pa ná ŋge nàŋi i naha mii yyére, maa jwo na u wá na sùpyire ɲùŋɔ kyánge. Ŋka mii à u yíbe yii puni ɲyii na, yaaga maha yaaga yii à jwo a taha u na ke, mii ɲyɛ a kuru kà zò ta u na mɛ.
14 disse-lhes: Apresentastes-me este homem como agitador do povo; mas, tendo-o interrogado na vossa presença, nada verifiquei contra ele dos crimes de que o acusais.
15 Erɔdi mú sí ɲyɛ a tìgire cyaga ta u na mɛ, lire kurugo u à u núruŋ'a tùugo naha wuu á. Mii á, ŋge nàŋi kɔni ɲyɛ a kyaa pyi ndemu li sí n‑pa ná l'e u bò mɛ.
15 Nem tampouco Herodes, pois no-lo tornou a enviar. É, pois, claro que nada contra ele se verificou digno de morte.
16 Lire kurugo mii sí na sòrolashiibii pyi, pi u bwɔ̀n si u cye yaha.»
16 Portanto, após castigá-lo, soltá-lo-ei.
17 Ɲyɛ yyee maha yyee, Yahutuubii bilereŋkwoŋi kataanni i, Pilati mpyi maha kàsujyiŋi wà cye yaha, lire na mpyi kalyee.]
17 [E era-lhe forçoso soltar-lhes um detento por ocasião da festa.]
18 Ka sùpyire puni si bínn'a jwo fànha na: «Ŋge nàŋi bò, maa Barabasi cye yaha!»
18 Toda a multidão, porém, gritava: Fora com este! Solta-nos Barrabás!
19 Mà li ta, Barabasi mpyi a ɲyàhaŋguruguŋi wà pyi kànhe e, maa booro pyi, lire kurugo pi mpyi a u cû a tò kàsuŋi i.
19 Barrabás estava no cárcere por causa de uma sedição na cidade e também por homicídio.
20 Pilati la mpyi si Yesu cye yaha, lire e u à núr'a pi yíbe.
20 Desejando Pilatos soltar a Jesus, insistiu ainda.
21 Ka pi i sêe maa jwo: «U kwòro cige na! U kwòro cige na!»
21 Eles, porém, mais gritavam: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Ka Pilati si núr'a jwumpe lwɔ́ tontanrewogo maa jwo: «Kapiini ndire ŋge nàŋ'à sàa pyi bɛ? Mii nàha à ɲùŋɔ ta ŋkemu ku sí u pyi u bò mɛ. Lire e ke mii sí sòrolashiibii pyi pi u bwɔ̀n si u cye yaha.»
22 Então, pela terceira vez, lhes perguntou: Que mal fez este? De fato, nada achei contra ele para condená-lo à morte; portanto, depois de o castigar, soltá-lo-ei.
23 Ka pi i núr'a sêe fànha na: «U kwòro cige na!» Ɲyɛ pi màhaŋ'à pa Pilati yyaha jà ke,
23 Mas eles instavam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E o seu clamor prevaleceu.
24 ka u u ɲɛɛ maa pi ɲyii wuuni pyi.
24 Então, Pilatos decidiu atender-lhes o pedido.
25 Pi mpyi a Pilati ɲáare na u nàŋi ŋgemu cye yaha, mà li ta uru nàŋi mpyi a ɲyàhaŋguruguŋi ná boore pyi ke, ka Pilati sí uru cye yaha. Nde pi à cya u á Yesu kyaa na ke, maa lire pyi pi á.
25 Soltou aquele que estava encarcerado por causa da sedição e do homicídio, a quem eles pediam; e, quanto a Jesus, entregou-o à vontade deles.
26 Mà sòrolashiibii yaha pi i ŋkɛ̀ɛge ná Yesu i taboŋke e, pi à círi ná nàŋi w'e u à yîri sige e, u mɛge mpyi Simɔ, Sirɛni kànhe shin u mpyi u wi. Ka pi i Yesu kworokworocige kárama a tɛ̀gɛ u ɲuŋ'i, maa u pyi u à taha Yesu fye e.
26 E, como o conduzissem, constrangendo um cireneu, chamado Simão, que vinha do campo, puseram-lhe a cruz sobre os ombros, para que a levasse após Jesus.
27 Supyikuruŋɔ nimbwɔhɔ mpyi a taha pi fye e na ŋkɛ̀ɛge mú. Cyeebii pìi na mpyi pi e, nàvunŋke mpyi a pire pyi pi i myahii súu Yesu kurugo.
27 Seguia-o numerosa multidão de povo, e também mulheres que batiam no peito e o lamentavam.
28 Ka Yesu si yyaha kɛ̂ɛnŋɛ maa pire cyeebii wíi maa jwo: «Zheruzalɛmu kànhe cyeebii, yii àha raa mɛɛ súu mii kurugo mɛ. Yii a mɛɛ súu yii ná yii pyìibii kurugo.
28 Porém Jesus, voltando-se para elas, disse: Filhas de Jerusalém, não choreis por mim; chorai, antes, por vós mesmas e por vossos filhos!
29 Ɲaha kurugo yɛ cijiriɲyi yi ɲyɛ yi sàha pyìi si mà ɲya nta raa ŋko mà pyìi kan pi à ŋwɔr'a ɲya mɛ, tèni là na ma, sùpyire sí n‑pa raa ŋko, pire wuun'à ɲwɔ.
29 Porque dias virão em que se dirá: Bem-aventuradas as estéreis, que não geraram, nem amamentaram.
30 Lire tèni i, sùpyire sí raa ŋko ɲaɲy'á “Yii cwo wuu ɲuŋ'i!” s'a ŋko mpògogil'á “Yii cɛɛg'à wuu ɲwɔ tò!”
30 Nesses dias, dirão aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Ɲaha kurugo yɛ pi aha ɲcyii karigii shiŋi pyi cipuruge na, ɲaha pi sí n‑pyi cíwage na yɛ?»
31 Porque, se em lenho verde fazem isto, que será no lenho seco?
32 Pi mpyi na ŋkɛ̀ɛge ná kapimpyimii shuunni i si zà bò ná Yesu i mú.
32 E também eram levados outros dois, que eram malfeitores, para serem executados com ele.
33 Ɲyɛ pi à sà nɔ cyage k'e, pi maha kuru cyage mɛge pyi: «Ɲuŋkwɔɔge Cyage» maa Yesu ná pire kapimpyiibii shuunniŋi kwòro ciyi na wani. Wà mpyi u kàniŋke na, u sanŋi sí ɲyɛ u kàmɛni na.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, bem como aos malfeitores, um à direita, outro à esquerda.
34 Ka Yesu si jwo: «Tufooŋi, yàfa pi na, ɲaha na yɛ nde pi à pyi ke, pi ɲyɛ a li kapii cè mɛ.»
34 Contudo, Jesus dizia: Pai, perdoa-lhes, porque não sabem o que fazem. Então, repartindo as vestes dele, lançaram sortes.
35 Shinɲyahara mpyi a yyére wani marii wíi. Ka Yahutuubii yyaha yyére shiinbii si wá na Yesu fwɔ́hɔre na: «U à sùpyire tà shwɔ, u uye shwɔ numɛ kɛ! Lire e wuu sí n‑sìi n‑cè na uru u ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi.»
35 O povo estava ali e a tudo observava. Também as autoridades zombavam e diziam: Salvou os outros; a si mesmo se salve, se é, de fato, o Cristo de Deus, o escolhido.
36 Ka sòrolashiibii mú si file u na ná lùtanhage e maa u fwɔ́hɔrɔ
36 Igualmente os soldados o escarneciam e, aproximando-se, trouxeram-lhe vinagre, dizendo:
37 maa jwo: «Kampyi mu u ɲyɛ Yahutuubii saanŋi, maye shwɔ.»
37 Se tu és o rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Pi mpyi a yi sém'a tàra Yesu kworokworocige nìɲyiŋi na na «YAHUTUUBII SAANŊI U ƝYƐ ŊGE.»
38 Também sobre ele estava esta epígrafe [em letras gregas, romanas e hebraicas]: Este é o Rei dos Judeus .
39 Ɲyɛ kapimpyiibii pi mpyi a kwòro ná Yesu i ke, ka uru wà si u faha maa jwo: «Mu ɲyɛ a jwo na mu u ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi mà? Maye shwɔ, maa wuu shwɔ mú!»
39 Um dos malfeitores crucificados blasfemava contra ele, dizendo: Não és tu o Cristo? Salva-te a ti mesmo e a nós também.
40 Ka kapimpyiŋi sanŋi si u shɛ̀rɛfooŋi cɛ̂ɛge maa jwo: «Mu ɲyɛ na fyáge Kile na mà? Ko kuru yyefuge ninuge e mu ná uru ɲyɛ!
40 Respondendo-lhe, porém, o outro, repreendeu-o, dizendo: Nem ao menos temes a Deus, estando sob igual sentença?
41 Wuu pi ke, ŋke yyefuge ɲyɛ wuu niɲcyaga, ɲaha na yɛ kapiini wuu à pyi ke, lire l'à ku nɔ wuu na. Ŋka ŋge nàŋi wi ke, u ɲyɛ a kapii pyi mɛ.»
41 Nós, na verdade, com justiça, porque recebemos o castigo que os nossos atos merecem; mas este nenhum mal fez.
42 U à puru jwo ke, maa Yesu ɲáare na: «Yesu, mu aha mpa ntɛ̀ɛn ma saanre tatɛɛnge e tèni ndemu i ke, ma a yákili yaha na na.»
42 E acrescentou: Jesus, lembra-te de mim quando vieres no teu reino.
43 Ka Yesu si u pyi: «Sèeŋi na mii sí yi jwo mu á, niɲjaa mu sí n‑pyi ná mii i Arijinaŋi i.»
43 Jesus lhe respondeu: Em verdade te digo que hoje estarás comigo no paraíso.
44 Canŋke mpyi a nɔ ɲùŋɔ niŋi i, ka numpini si mpâl'a jyè kìni cyeyi puni i, mà tère pyi fo mà nɔ canvyinge na.
44 Já era quase a hora sexta, e, escurecendo-se o sol, houve trevas sobre toda a terra até à hora nona.
45 Vàanŋke k'à tɛ̀g'a Kileɲaarebage táa mà pyi shuunni ke, ka kuru si ɲcwɔn niŋke e.
45 E rasgou-se pelo meio o véu do santuário.
46 Ka Yesu si jwo fànha na: «Tufooŋi, mii sí na múnaani yaha mu cye e!» U à yire jwo ke, ka u múnaani si fworo u e.
46 Então, Jesus clamou em alta voz: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito! E, dito isto, expirou.
47 Ɔrɔmu sòrolashiibii yyaha yyére shinŋi u mpyi wani tayyérege e ke, ur'à lire ɲya ke, ka u u Kile pêe maa jwo: «Sèeŋi na, ŋge nàŋi mpyi a tíi!»Sòrolashiŋi na Yesu wíi takwuge e|src="CN01844b.tif" size="col" ref="Luka 23.47"
47 Vendo o centurião o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: Verdadeiramente, este homem era justo.
48 Sùpyire ti mpyi a pa cyire karigii tawiige e ke, ka pire puni nàvunŋɔ wuubii si núru na ŋkɛ̀ɛge pi pyɛnyi i maa myahigii súu.
48 E todas as multidões reunidas para este espetáculo, vendo o que havia acontecido, retiraram-se a lamentar, batendo nos peitos.
49 Yesu ceveebii ná cyeebii pi mpyi a taha Yesu fye e mà yîri Galile kùluni i ke, pire puni mpyi a yyére tatɔɔnge e, maa ɲcyii karigii wíi tapyige e.
49 Entretanto, todos os conhecidos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia permaneceram a contemplar de longe estas coisas.
50 — ausente —
50 E eis que certo homem, chamado José, membro do Sinédrio, homem bom e justo
51 — ausente —
51 (que não tinha concordado com o desígnio e ação dos outros), natural de Arimateia, cidade dos judeus, e que esperava o reino de Deus,
52 Maa ŋkàr'a sà Yesu buwuŋi ɲáare Pilati á, si sà ntò.
52 tendo procurado a Pilatos, pediu-lhe o corpo de Jesus,
53 Pilati à ɲɛɛ ke, ka Yusufu si ŋkàr'a sà Yesu buwuŋi tîrige kworokworocige na, maa u pwɔ vàanntoŋi w'e, mà sà ntò. Fanŋke e u à sà Yesu tò ke, kuru mpyi a tùgo kafaaga ɲuŋ'i, bu mpyi na sàha ŋkwɔ̀ a tò kur'e mà ɲya mɛ.
53 e, tirando-o do madeiro, envolveu-o num lençol de linho, e o depositou num túmulo aberto em rocha, onde ainda ninguém havia sido sepultado.
54 Kuru canŋa nùmpanŋa mpyi na sí n‑pyi canŋɔŋke.
54 Era o dia da preparação, e começava o sábado.
55 Cyeebii pi mpyi a Yesu tùug'a yîri fo Galile kùluni i mà pa ke, ka pire si ŋkàre ná Yusufu e fanŋke na si sà Yesu buwuŋi sínniŋkanni ɲya fanŋke funŋke e.
55 As mulheres que tinham vindo da Galileia com Jesus, seguindo, viram o túmulo e como o corpo fora ali depositado.
56 Lire kàntugo ka pi i núr'a kàre pyɛngɛ, maa sà sìnmɛ nùguntanga wumɔ ná wusuna yaa mà yaha. Canŋɔŋk'à nɔ ke, mà tàanna ná Yahutuubii Saliyaŋi i, ka pi i ŋɔ̀.
56 Então, se retiraram para preparar aromas e bálsamos. E, no sábado, descansaram, segundo o mandamento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.