Lucas 18

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ka Yesu si bàtaaga jwo u cyelempyiibil'á maa li cyêe pi na na pi à yaa pi kwôro Kileɲarege na tèrigii puni i, pi àha sàa le mɛ.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 U à jwo pi á: «Yukyaaŋi wà u mpyi kànhe kà na, u mpyi na fyáge Kile na mɛ, u kuro mú sí mpyi sùpya e mɛ.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Leŋkwucwoŋi wà mú na mpyi kuru kànhe e, sùpyaŋi wà mpyi a u mùmpɛnmɛ pyi. Uru leŋkwucwoŋi mpyi maha sì uru yukyaaŋi yyére tèrigii puni i, bà u si mpyi si u ná uru nàŋi láha piye na mɛ.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Ceeŋ'à mɔ uru zhà maa nùruŋi i, ɲaha na yɛ yukyaaŋi la mpyi sì lire pyi mɛ. Ka ceeŋi si li wyɛ̀ɛŋɛ u ɲwɔh'i, fo u à pa jwo uye funŋ'i “Mii mɛ́ɛ ɲyɛ mii ɲyɛ na fyáge Kile na mɛ, maa mpyi mii kuro ɲyɛ sùpya e mɛ,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 ná ŋge leŋkwucwoŋi s'à mii yyaha fwɔ́hɔrɔ mà nɔ ŋke cyage e, mii sí u ná uru nàŋi láha piye na. Ná lire ɲyɛ a pyi mɛ, mii sì yyeɲiŋɛ ta u ɲyii na mɛ.”»
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Puru jwuŋkwooni kàntugo, ka Kafooŋi Yesu si u cyelempyiibii yíbe: «Yii à uru yukyaaŋi nintiimbaaŋi jwumpe lógo kɛ!
6 E o Senhor continuou:
7 Ɲyɛ ná u s'à uru ceeŋi tànga kan, Kile niɲcwɔnribii pi ɲyɛ Kile ɲwɔh'i marii u ɲáare pìlaga bâra canŋa na ke, Kile sí n‑sìi pire tànga kan. Yii li cè u à lùuni bò ná pi e.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Mii sí yi jwo yii á, Kile sí tànga kan pir'á wahawaha. Ŋka lire ná li wuuni mú i, Supyaŋi Jyaŋi cannuruge ká nɔ ɲìŋke na, tá u ɲyɛ a yaa u pa dánafee ta ku na mɛ?»
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Lire kàntugo ka Yesu si núr'a bàtaage kabɛrɛ jwo mà yyaha tíi ná sùpyiibii pìl'e, mpiimu pi ɲyɛ na piye sɔ̂nŋi na pir'à tíi maa piye pwɔ́ɔŋɔ sùpyire sannte na ke. U à jwo:
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 «Shiin shuunni pi ná ŋkàre Kileɲaarebage e zà Kile ɲáare. Wà na mpyi Farizhɛn, u sanŋi sí ɲyɛ múnalwɔɔre shwofoo.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Mà pi yaha Kileɲaarebage e, ka Farizhɛnŋi sí yîr'a yyére u mɛge cyage e, maa Kile ɲáare na “Kile, mii à fwù kan mu á, ɲaha na yɛ mii à pwɔ́rɔ sùpyire sannte na, mpiimu pi ɲyɛ na nàŋkaage pyi, marii jacwɔɔre pyi, mà bâra kapegigii sanŋkii shiŋi puni na ke. Mii à pwɔ́rɔ ŋge múnalwɔɔre shwofooŋi na mú.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Cibilaaga maha cibilaaga, mii maha canmpyaa shuunni sún le. Yaaga maha yaaga mii à ta ke, mii maha yire puni yáhaŋi wwû.”
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Múnalwɔɔre shwofooŋi wi ke, ka uru si yîr'a yyére tatɔɔnge e Kileɲaarebage funŋke e, maa ɲùŋke sôgo, maa mɛjwuuni tîrige maa jwo “Kile, mii na mu ɲáare, maa lùɲiŋɛ wà ma lùuni na, ɲaha na yɛ mii ɲyɛ kapimpyiŋɛ.”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Ɲyɛ mii sí yi jwo yii á, Kile à múnalwɔɔre shwofooŋi kapegigii yàfa u na, ka u u núr'a kàre pyɛngɛ. Ŋka Farizhɛnŋi wi ke, uru u kapegigii ɲyɛ a yàfa u na mɛ. Yii li cè na shin maha shin u à uye pêe ke, Kile sí urufoo tîrige. Ŋgemu u à uye tîrige ke, Kile sí urufoo dùrugo.»
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Lire kàntugo ka pi i mpa ná pyìibii pìl'e Yesu yyére, bà u si mpyi si cyeyi taha pi na, si jwó le pi á mɛ. Cyelempyiibil'à lire ɲya ke, mpii pi à pa ná pyìibil'e ke, ka pi i pire faha.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ka Yesu si pyìibii file uye na, maa jwo: «Yii àha pi sige na na mɛ. Yii li cè na sùpyiibii pi ɲyɛ mpii pyìibii fiige ke, Kile Saanre ɲyɛ pire woro.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, ŋgemu ká mpyi u ɲyɛ a ɲɛn'a uye tîrige pyà fiige mɛ, urufoo sì n‑sìi n‑jà n‑jyè Kile Saanre e mɛ.»
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Ɲyɛ canŋka, Yahutuubii yyaha yyére shinŋi wà à Yesu yíbe: «Cyelentuŋi niɲcɛnŋi, ɲaha shi mii à yaa mii u pyi si shìŋi niŋkwombaaŋi ta bɛ?»
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Ka Yesu si u pyi: «Ɲaha na mu ɲyɛ na mii yiri niɲcɛnŋi yɛ? Kile kanni baare e, sùpya ɲyɛ a ɲwɔ mɛ. Mu à sɔ̂nŋɔ lire na la?
19 Jesus respondeu:
20 Mu à Kile Saliyaŋi kurigii cè mà kwɔ̀ “Ma hà zínni ná wabɛrɛ cwo e mɛ, ma hà sùpya bò mɛ, ma hà nàŋkaaga pyi mɛ, ma hà vini ntaha wà na mɛ, ma tuŋi ná ma nuŋi pêe.”»
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Ka nàŋi si Yesu pyi: «Cyelentuŋi, mii na cyire karigii puni pyi fo mà mii yaha nàŋkocyɛɛre e.»
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Ɲyɛ uru nàŋ'à puru jwo ke, ka Yesu si u pyi: «Yaaga niŋkin saha à mu fô, ta sì ma a sà ma cyeyaayi puni pɛ́rɛ, ma a yi wyɛ́rɛŋi táa táa fòŋɔfeebii na. Lire ká mpyi, mu sí nàfuu ta Kile yyére. Ma a nta a pa ntaha na fye e.»
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Tèni i uru nàŋ'à puru jwumpe lógo ke, ka li i mpɛn u e, ɲaha na yɛ nàfuubwɔhɔ foo u mpyi u wi.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesu à u ɲya u à yyahe tanha ke, maa jwo u á: «Nàfuufeebii jyìm'à sàa pɛn Kile Saanre e.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Ɲwɔhɔŋi jyìm'à táan músɛnnɛŋi wyiini i mà tòro nàfuufooŋi u jyè Kile Saanre e.»
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ɲyɛ mpii pi à puru jwumpe lógo ke, ka pire si jwo: «Lire sanni i ke, jofoo u sí n‑jà nùmpanŋa ta bɛ?»
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Ka Yesu si pi pyi: «Kani l'à sùpyire jà ke, lire ɲyɛ na Kile jìni mɛ.»
27 Jesus respondeu:
28 Ka Pyɛri si jwumpe lwɔ́ maa Yesu pyi: «Wuu de? Wuu à kàntugo wà wuu karigii puni na, maa ntaha mu fye e.»
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Ka Yesu si pi pyi: «Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, shin maha shin u à ɲɛn'a kàntugo wà u pyɛnge, lire ɲyɛ mɛ u cwoŋi, lire ɲyɛ mɛ u cìnmpyiibii, lire ɲyɛ mɛ u sifeebii, lire ɲyɛ mɛ u pyìibii na Kile Saanre kurugo ke,
29 Jesus respondeu:
30 urufoo sí pire fiigii niɲyahamii ta mà u yaha naha diɲyɛŋi i, sí shìŋi niŋkwombaaŋi ta diɲyɛŋi nimpaŋi i.»
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Lire kàntugo ka Yesu si u cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi yyére maa yi jwo pi á: «Wuu niŋkaribii pi mpii Zheruzalɛmu kànhe e. Kyaa maha kyaa Kile tùnntunmpil'à sémɛ Supyaŋi Jyaŋi kyaa na ke, cyire puni sí n‑tòro cyi jwuŋkanni na.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 U sí n‑le Kilecembaabii cye e, pire sí raa u fwɔ́hɔre, s'a u cyere, s'a ntilwɔhe wàa u na,
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 si u bwɔ̀n ná kàsɔrigil'e, si u bò. Ŋka u kwùŋi canmpyitanrewuuni, u sí ɲɛ̀.»
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Cyelempyiibil'à puru jwumpe lógo, ŋka pi mpyi a jà a pu ɲwɔhe cè mɛ, ɲaha na yɛ pu ɲwɔhe mpyi a ŋwɔhɔ pi na.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ɲyɛ Yesu ná u cyelempyiibii niŋkaribii Zheruzalɛmu kànhe e, pi à sà byanhara Zheriko kànhe na ke, ka pi i fyinnaŋi wà ta u à tɛ̀ɛn kuni ɲwɔge na na sùpyire ɲáare.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Sùpyire màhaŋ'à jyè u niŋgyigigil'e ke, ka u u yíbe: «Ɲaha na sùpyire ɲyɛ na ŋge màhaŋi pyi amɛ yɛ?»
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Ka pi i yi jwo u á na Nazarɛti kànhe shinŋi Yesu u ɲyɛ na ntùuli.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Fyinnaŋ'à puru lógo ke, maa jwo fànha na: «Dawuda Tuluge Shinŋi Yesu, ɲùɲaara ta na na!»
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Mpii pi mpyi yyaha yyére ke, ka pire si u faha na u fyâha. Ŋka u ɲyɛ a ɲɛn'a fyâha mɛ, maa là bâra u jwuŋkanni na: «Dawuda Tuluge Shinŋi, ɲùɲaara ta na na!»
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Ka Yesu si yyére, maa pi pyi pi u cû a pa. Pi à pa ná u e ke, ka Yesu si u yíbe:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 «Ɲaha mu la ɲyɛ mii u pyi mu á yɛ?» Ka fyinŋi si u pyi: «Kafooŋi, mii la ɲyɛ si núru s'a ɲaa.»
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Ka Yesu si u pyi: «Ta ɲaa, mu dániyaŋ'à mu cùuŋɔ.»
42 Então Jesus disse:
43 Lire tèenuuni i, ka fyinŋi si ntíi na ɲaa, maa ntaha u fye e, maa Kile kêe. Sùpyir'à lire ɲya ke, maa Kile kêe mú.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.