Lucas 13
KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NTLH
1 Ɲyɛ mà Yesu yaha puru jwumpe na, ka sùpyire tà si mpa Galile kùluni shiinbii pìi mbò jwo u á. Fànhafooŋi Pilati u mpyi a pìi tun pi à sà pire bò Kileɲaarebage e mà pi yaha pi i sárayi wwû.
1 Naquela mesma ocasião algumas pessoas chegaram e começaram a comentar com Jesus como Pilatos havia mandado matar vários galileus, no momento em que eles ofereciam sacrifícios a Deus.
2 Ka Yesu si pi pyi: «Nte sùpyire ti nte pi à bò amɛ ke, yii na sɔ̂nŋi na pire kapegigii nimpyiiŋkii cyi mpyi a ɲyaha mà tòro Galile kùluni shiinbii sanmpii wogigii na bɛ?
2 Então Jesus disse:
3 Lire bà mɛ, ŋka mii sí yi jwo yii á, ná yii ɲyɛ a yii toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ mɛ, yii puni mú sí n‑kwû.
3 De modo nenhum! Eu afirmo a vocês que, se não se arrependerem dos seus pecados, todos vocês vão morrer como eles morreram.
4 Silowe batɔɔnge k'à keb'a cwo Zheruzalɛmu kànhe shiinbii kɛ ná baataanreŋi mpiimu ɲuŋ'i mà bò ke, yii na sɔ̂nŋi na pire kapegigii nimpyiiŋkii cyi à ɲyaha mà tòro Zheruzalɛmu kànhe shiinbii sanmpii wogigii na bɛ?
4 E lembrem daqueles dezoito, do bairro de Siloé, que foram mortos quando a torre caiu em cima deles. Vocês pensam que eles eram piores do que os outros que moravam em Jerusalém?
5 Lire bà mɛ, ŋka mii sí yi jwo yii á, ná yii ɲyɛ a yii toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ mɛ, yii puni mú sí n-kwû.»
5 De modo nenhum! Eu afirmo a vocês que, se não se arrependerem dos seus pecados, todos vocês vão morrer como eles morreram.
6 Ɲyɛ ka Yesu si bàtaaga jwo pi á na: «Nàŋi wà na mpyi ná ɛrɛzɛn cikɔɔge e. Ɛrɛzɛn cire shwɔhɔl'e fizhiye cige na mpyi wani. Cikɔɔge foo mpyi maha sì na kuru cige kàanmucaa u aha ŋkwɔ̀ a yasɛrɛ ta ku na. Ŋka u shèe maha shèe, u mpyi maha sà yafyin ta ku na mɛ.
6 Então Jesus contou esta parábola :
7 Ka u u yi jwo u báarapyiŋ'á “Wíi, cyi yyee taanre cyi ɲyɛ ɲcyii, mii na ma na ŋke cige kàanmucaa kampyi k'à yasɛrɛ yaa, mii sí sì tà ta ku na mɛ. Ku kwɔ̀n à wà, ɲaha na yɛ ku ɲyɛ cikɔɔge cire sannte shwɔhɔl'e kaɲwɔɔ baa.”
7 Aí disse ao homem que tomava conta da plantação: “Olhe! Já faz três anos seguidos que venho buscar figos nesta figueira e não encontro nenhum. Corte esta figueira! Por que deixá-la continuar tirando a força da terra sem produzir nada?”
8 Ka báarapyiŋi si u pyi “Mii ɲùŋufooŋi, mii na li caa mu á, maa ku yaha ku niɲjyee pyi, mii sí ku ɲùŋke tùgo n‑kwûulo si ŋkyàra le ku taan.
8 Mas o empregado respondeu: “Patrão, deixe a figueira ficar mais este ano. Eu vou afofar a terra em volta dela e pôr bastante adubo.
9 Lire ká mpyi, ka ku u yasɛrɛ pyi yyeela, ku sí n‑yaha wani. Ŋka k'aha mpyi ku ɲyɛ a yasɛrɛ pyi mɛ, maa nta a ku kwɔ̀n.”»
9 Se no ano que vem ela der figos, muito bem. Se não der, então mande cortá-la.”
10 Ɲyɛ Yahutuubiicanŋɔŋke k'e, Yesu mpyi na sùpyire kâlali Kile Jwumpe kàlambage k'e.
10 Certo sábado, Jesus estava ensinando numa sinagoga .
11 Sùpyire shwɔhɔl'e ceeŋi wà na mpyi wani, jínaŋi wà mpyi u e, uru jínaŋi mpyi a yyee kɛ ná baataanre pyi u e, maa dàŋi yampe yaha u na, fo mà u pyi u saha ɲyɛ na jà a tíl'a yyére mɛ.Dàfoo|src="AB02876b.tif" size="col" ref="Luka 13.11"
11 E chegou ali uma mulher que fazia dezoito anos que estava doente, por causa de um espírito mau. Ela andava encurvada e não conseguia se endireitar.
12 Ɲyɛ Yesu à u ɲya ke, maa u yyere maa jwo u á: «Ceewe, mu yamp'à láha mu na niɲjaa.»
12 Quando Jesus a viu, ele a chamou e disse:
13 U à puru jwo ke, maa u cyeyi taha u na, lire tèenuuni i, ka ceeŋi tùbuŋi si ntíl'a sànhana, ka u u Kile kêe.
13 Aí pôs as mãos sobre ela, e ela logo se endireitou e começou a louvar a Deus.
14 Ɲyɛ tèni i Kile Jwumpe kàlambage ɲùŋufooŋ'à Yesu ɲya u à ceeŋi cùuŋɔ canŋɔŋke e ke, ka li i u lùuni yîrige sèl'e, ka u u jwumpe lwɔ́ maa jwo sùpyir'á: «Cibilaage e, yii à yaa yii a báaraŋi pyi canmpyaa baani funŋ'i, lire e ke yii a ma, yii a cicuumpe caa cyire canmpyaagil'e, ŋka canŋɔŋke e bà mɛ!»
14 Mas o chefe da sinagoga ficou zangado porque Jesus havia feito uma cura no sábado. Por isso disse ao povo: — Há seis dias para trabalhar. Pois venham nesses dias para serem curados, mas, no sábado, não!
15 Ka Kafooŋi Yesu si u pyi: «Yii pi à fyìnmɛ tò wwomɔ na ke, jofoo u ɲyɛ yii shwɔhɔl'e ŋgemu u ɲyɛ u ɲyɛ na u nìiyi, lire ɲyɛ mɛ u dùfaanɲyi sànre canŋɔŋke e maa yi kan y'à bya mà yɛ?
15 Então o Senhor respondeu:
16 Ná yii maha jà a lire pyi, ŋge ceeŋi sí u ɲyɛ Ibirayima tùluge shin ke, ka Sitaanniŋi si u cû a pwɔ, fo yyee kɛ ná baataanre e, ka ɲaha si li ta tire pwɔɔre kà ɲjà zànha ndáha uru ceeŋi na canŋɔŋke e mà yɛ?»
16 E agora está aqui uma descendente de Abraão que Satanás prendeu durante dezoito anos. Por que é que no sábado ela não devia ficar livre dessa doença?
17 Ɲyɛ Yesu à puru jwo ke, ka u zàmpɛɛnbii puni si silege. Ŋka sùpyire sannte puni mpyi funntange e Yesu kabwɔhigii nimpyiiŋkii puni kurugo.
17 Os inimigos de Jesus ficaram envergonhados com essa resposta, mas toda a multidão ficou alegre com as coisas maravilhosas que ele fazia.
18 Ɲyɛ ka Yesu si núr'a kàlaŋi sogo maa jwo: «Kile Saanre ɲyɛ mu à jwo ɲaha bɛ? Ná ɲaha shi i mii sí ti tàanna bɛ?
18 Jesus disse:
19 Ti na ɲyɛ mu à jwo mutaridi cige yasɛrɛ, nàŋi wà a sà ntemu nûgo u cikɔɔge e ke. Kuru cige pyàŋi maha yîlege, ŋka u aha fyîn, cige maha lyɛge fo maha mpa mpyi cibwɔhɔ, saɲcyɛɛnr'a sì wá na ti shèere yaa ku ŋkéɲyi i.»
19 Ele é como uma semente de mostarda que um homem pega e planta na sua horta. A planta cresce e fica uma árvore, e os passarinhos fazem ninhos nos seus ramos.
20 «Ná ɲaha shi i mii sí Kile Saanre tàanna sahaŋki yɛ?
20 Jesus continuou:
21 Ti na ɲyɛ bwúuruŋi yîrigeyirige yaani fiige. Ceewe ká li nimbilere le farini mbyìmɛ niɲyaham'i mà cwɔ̀nhɔ, li maha puru mbyìmpe niɲcwɔnhɔmpe puni yîrige.»
21 Ele é como o fermento que uma mulher pega e mistura em três medidas de farinha, até que ele se espalhe por toda a massa.
22 Ɲyɛ lire kàntugo ka Yesu si ntòro ná ɲani i, na ŋkɛ̀ɛge Zheruzalɛmu kànhe kàmpanŋke na. U niŋkareŋi mpyi na Kile jwumpe yu sùpyir'á kànbwoyi ná kànpyɛɛre na.
22 Jesus atravessava cidades e povoados, ensinando na sua viagem para Jerusalém.
23 Ka nàŋi wà si u pyi: «Kafooŋi, tá nùmpanŋa tafeebii sí ɲyaha bɛ?» Ka Yesu si pi pyi:
23 Alguém perguntou: — Senhor, são poucos os que vão ser salvos? Jesus respondeu:
24 «Yii fànha le yii i jyè tajyiɲwɔge nimbileni i, ɲaha na yɛ mii sí yi jwo yii á, tèni là na ma shinɲyahara la sí n‑pa n‑pyi si jyè kuru tajyiɲwɔge e, ŋka pi sì n‑pa jà mɛ.
24 — Façam tudo para entrar pela porta estreita. Pois eu afirmo a vocês que muitos vão querer entrar, mas não poderão.
25 Tèni i bage foo sí n‑pa n-yîri si bage tò si ku shwɔ̂hɔ ke, lire ká yii ta cyíinŋi na, yii sí raa bage kúuli s'a ŋko “Kafooŋi! Ɲwɔge múgo wuu á.” Lire ká mpyi, Kafooŋi sí n‑jwo yii á na uru ɲyɛ a yii cè mɛ.
25 — O dono da casa vai se levantar e fechar a porta. Então vocês ficarão do lado de fora, batendo na porta e dizendo: “Senhor, nos deixe entrar!” E ele responderá: “Não sei de onde são vocês.”
26 Lire tèni i, yii sí raa ŋko “Ko wuu ná mu à têl'a lyî maa bya siɲcyan kɛ! Mu mú s'à Kile jwumpe jwo wuu á wuu kànhe pyɛnkuuŋi i, ka mu u núr'a jwo na mu ɲyɛ a wuu cè mà?”
26 Aí vocês dirão: “Nós comemos e bebemos com o senhor. O senhor ensinou na nossa cidade.”
27 Yii aha puru jwo, u sí núru yi taha yii á na uru ɲyɛ a yii cè mɛ, na yii yîri uru taan, yii kapimpyiibii.
27 Mas ele responderá: “Não sei de onde são vocês. Afastem-se de mim, vocês que só fazem o mal.”
28 Ɲyɛ mà yii yaha cyíinŋi na, yii aha mpa yii tulyeyi Ibirayima ná Ishaka ná Yakuba ná Kile tùnntunmpii puni ɲya Kile Saanre e tèni ndemu i ke, yii nàvunŋɔ wuubii sí raa myahigii súu s'a ŋkyànhigii kùru.
28 Quando vocês virem Abraão, Isaque, Jacó e todos os
29 Sùpyire tà mú sí raa yîri diɲyɛŋi ɲùɲyi sicyɛɛreŋi na, si mpa jyè Kile Saanre e, si lyî.
29 Muitos virão do Leste e do Oeste, do Norte e do Sul e vão sentar-se à mesa no Reino de Deus.
30 Lire tèni i, sùpyire ti ɲyɛ numɛ kàntugo yyére ke, tire tà sí n‑pa n‑pyi yyaha yyére. Mpii pi ɲyɛ numɛ yyaha yyére ke, pire pìi mú sí n‑pa n‑pyi kàntugo yyére.»
30 E os que agora são os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos.
31 Ɲyɛ lire tèni yabiliŋi i, ka Farizhɛɛnbii pìi si file Yesu na, maa yi jwo u á: «Mu à yaa mu u fworo nde kùluni i feefee, ma a sì cyage kabɛr'e, ɲaha na yɛ saanŋi Erɔdi wá na mu caa raa bùu.»
31 Naquele momento alguns fariseus chegaram perto de Jesus e disseram: — Vá embora daqui, porque Herodes quer matá-lo.
32 Ka Yesu si pi pyi: «Yii a sì, yii i sà yi jwo Erɔdi cwofooŋ'á, na mii naha na jínabii kɔ̀re na yige pifeebil'e marii yampii cùuŋi ɲcyii canmpyaagii shuunniŋi i, cyire ká ntòro, canntanrewoge e mii báaraŋi sí n‑kwɔ̀.
32 Jesus respondeu:
33 Mii à yaa mii u cyire canmpyaagii taanreŋi pyi si sà na báaraŋi fûnŋɔ Zheruzalɛmu kànhe e. Ɲaha kurugo yɛ Kile tùnntunŋi wà tufiige ɲyɛ a yaa u bò cyage kabɛr'e Zheruzalɛmu kàntugo mɛ.»
33 E Jesus continuou:
34 Ka Yesu sí núr'a jwo: «Ei! Zheruzalɛmu shiinbii, yii Zheruzalɛmu kànhe shiinbii, yii pi maha Kile tùnntunmpii wà ná kafaayi i maha bùu ke, y'à tooyo niɲyahaya kwɔ̀, mii la mpyi si yii bínni yiye e, s'a yii kàanmucaa, bà ŋkùnuŋi maha u pyìre bínni tiye e maa bûru ti ɲuŋ'i mɛ. Ŋka yii ɲyɛ a ɲɛɛ lire e mɛ.
34 — Jerusalém, Jerusalém, que mata os profetas e apedreja os mensageiros que Deus lhe manda! Quantas vezes eu quis abraçar todo o seu povo, assim como a galinha ajunta os seus pintinhos debaixo das suas asas, mas vocês não quiseram!
35 Ku ke numɛ! Kile sí cye wwû yii kànhe taan si yii yaha yiye kanna na. Mii sí yi jwo yii á, yii ɲyiini saha sì n‑tɛ̀gɛ mii na mɛ, fo canŋke yii sí n‑pa raa ŋko “Ŋgemu u ɲyɛ na ma Kafooŋi Kile mɛgɛ na ke, Kile u jwó le ur'á.”»
35 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada. Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.