Lucas 11
KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NTLH
1 Canŋka Yesu mpyi na Kile ɲáare cyage k'e. U à kwɔ̀ Kileɲarege na ke, ka u cyelempyaŋi wà si u pyi: «Kafooŋi, wuu taanna Kileɲarege pyiŋkanni na, bà Yuhana a u cyelempyiibii taanna ku na mɛ.»
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Ka Yesu si u pyi: «Yii aha a si raa Kile ɲáare, yii jwo:
2 Jesus respondeu:
3 Wuu canŋa maha canŋa ɲjyìŋi kan wuu á.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Wuu kapegigii yàfa wuu na,
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Ɲyɛ maa núr'a pi pyi: «L'aha mpyi mu à jwo cevoo na ɲyɛ yii wà á, ka urufoo si yîr'a kàre ɲìɲiŋke na uru cevooŋi yyére, maa sà u bage kúu mà jwo “Na cevoo, bwúuru ɲùɲyi taanre kan na á,
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 ɲaha na yɛ mii à nàmpɔnŋɔ ta, yalyire sí naha mii u kan u á mɛ.”
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Yii na sɔ̂nŋi na uru cevooŋi sí n‑tɛ̀ɛn bage funŋke e si jwo “Ma hà zìi mpa na yyaha fwɔ́hɔrɔ mɛ. Mii à bage tò a kwɔ̀, mii ná na pyìibii naha a sínn'a kwɔ̀, mii saha naha na sì n-jà n-yîri bwúuru kan mu á mɛ” la?
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Mii sí yi jwo yii á, u mɛ́ɛ ká mpyi u ɲyɛ a yîr'a bwúuruŋi kan mu á yii cempe kurugo mɛ, u mɛkɛgere yyaha na, yaaga maha yaaga mu ɲyɛ na ɲcaa ke, u sí n‑yîri kuru kan mu á.
8 Jesus disse:
9 Mii sí yi jwo yii á, yii a Kile ɲáare, u sí yii kan, yii a ɲcaa, yii sí n‑ta, yii a bàrage kúuli, ku sí múgo yii á.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Ɲaha kurugo yɛ shin maha shin u ɲyɛ na Kile ɲáare ke, Kile sí urufoo kan.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 Jofoo u ɲyɛ yii shwɔhɔl'e, ŋgemu u sí ɲɛɛ wwò kan u pyàŋ'á mà li ta fya u à ɲáare u á yɛ?
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Lire ɲyɛ mɛ, mà nɔ́ŋgyaa lwɔ́ a kan u á, mà li ta ŋkùcere u à ɲáare yɛ?
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Ɲyɛ yii sùpyiibii pi à pi ke, cyage e yii maha jà a yacɛnɲyɛ kan yii pyìibil'á ke, yii ɲyɛ a cè a jwo na yii Tuŋi u ɲyɛ nìɲyiŋi na ke, na ur'à bégel'a tòro yii taan si u Munaani le u ɲáarafeebil'e mà?»
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Canŋka Yesu mpyi na jínaŋi wà kɔ̀re na yige nàŋi w'e, uru jínaŋi mpyi a nàŋi pyi búbu. Tèni i jínaŋ'à pa fworo u e ke, ka uru nàŋi si li ɲwɔ cû na yu. Sùpyire ti mpyi wani ke, ka li i pi puni kàkyanhala.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Ŋka pìl'à jwo sùpyire shwɔhɔl'e, na jínabii ɲùŋufooŋi Bɛlizebuli u à síŋi kan Yesu á, u u jínabii kɔ̀re na yige pifeebil'e.
15 mas alguns disseram: — É
16 Pìi la na mpyi si Yesu pɛrɛ ɲcû, maa jwo na u kani là pyi ndemu li sí li cyêe pire na na u à fworo Kile e ke.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Ŋka Yesu mpyi a pi funzɔnŋɔre cè maa yi jwo pi á: «Kìre maha kìre li ɲyɛ na liye tùnni ke, lire maha mpa jya. Pyɛngɛ maha pyɛngɛ shiin ká yîri piye kurugo ke, kuru maha mpa jya mú.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Ná yii na sɔ̂nŋi na jínabii ɲùŋufooŋi Bɛlizebuli fànhe cye kurugo mii ɲyɛ na jínabii kɔ̀re na yige sùpyire e, ɲyɛ Sitaanniŋi báarapyiibii ká ntáa maa piye tùnni, pi saanre sì n‑kwɔ̀ mà?
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Yii aha jwo na mii na jínabii kɔ̀re na yige pifeebil'e ná Bɛlizebuli fànhe e, lire sanni i ke, yii shiinbii pi ɲyɛ na pi kɔ̀re ke, ná jofoo u fànhe e pire maha pi kɔ̀re yɛ? Yii shiinbii yabilimpii pi sí jwumpe pyi pu cwo yii ɲuŋ'i.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Ŋka mii aha a jínabii kɔ̀re na yige pifeebil'e ná Kile fànhe e, lir'à li cyêe na Kile Saanre à nɔ yii na mà kwɔ̀.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 Yii li cè na fànhaɲyahagafoo ká kàshikwɔnyaaya lwɔ́ a tɛ̀ɛn u pyɛnge ɲwɔge na marii ku saɲcwɔnŋi sigili, sùpya sì n‑jà u yaage kà lwɔ́ mɛ.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Ŋka wabɛrɛ ká mpa ɲcwo pyɛngefoo na, ŋgemu u à fànha tò u na, maa jà u na ke, pyɛngefoo cyɛge mpyi a taha kàshikwɔnyaayi ɲjemu na ke, urufoo sí yire shwɔ u na, si u cyeyaayi cyán zhwɔ u na, si ntáa.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Shinŋi u ɲyɛ u ɲyɛ ná mii i mɛ, urufoo ɲyɛ mii zàmpɛn, ŋgemu u ɲyɛ u ɲyɛ na mii tɛ̀re na sùpyire wàa tiye na mɛ, urufoo na ti ɲùŋɔ kyánge.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Jína ká fworo sùpya e, u maha sà ɲaara síwage yyaha kurugo, maa tatɛɛngɛ cya. U aha mpyi u ɲyɛ a kà ta mɛ, u maha jwo “Mii sí núru raa wà na tayirige e.”
24 Jesus continuou:
25 Ɲyɛ u aha núr'a pa urufoo ta baga fiige ŋkemu k'à pwɔ́ maa ku funŋke bégel'a ɲwɔ ke,
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 u maha núr'a kàr'a sà jínahii baashuunni lwɔ́ a bâra uye na, mpii pi à pi mà tòro u yabiliŋi na ke, maha mpa jyè urufol'e. Lire ká mpyi, urufoo pyiŋkanni nivɔnn'a sì nâara a pi mà tòro niɲjyeeni na.»
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Ɲyɛ mà Yesu yaha puru jwumpe na, ka ceeŋi wà si jwumpe lwɔ́ sùpyire shwɔhɔl'e maa jwo u á: «Ceeŋi u à mu si maa mu byé ke, uru wuun'à ɲwɔ dɛ!»
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Ka Yesu si ceeŋi pyi: «Ŋgemu u ɲyɛ na Kile jwumpe núru, marii pu kurigii ɲaare ke, urufoo wuun'à sàa ɲwɔ.»
28 Mas Jesus respondeu:
29 Sùpyir'à pa bínni mà Yesu kwûulo ke, ka u u jwo: «Nte sùpyir'à pi. Ti la na ɲyɛ mii u kakyanhala kani là pyi si ɲcyêe ti na ndemu l'à li cyêe na mii à fworo Kile e ke. Ŋka nde l'à pyi Kile tùnntunŋi Zhonasi na ke, lire baare e kakyanhala kyaa saha sì n‑pyi n‑cyêe ti na mɛ.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Nde l'à pyi Zhonasi na ke, lir'à li cyêe Ninive kànhe shiinbii na na Kile u mpyi a u tun. Lire pyiŋkanni na, nde li sí n‑pa Supyaŋi Jyaŋi ta ke, lire li sí li cyêe nte sùpyire na na Kile u à u tun.
30 Assim como o
31 Canŋke Kile sí sùpyire puni sâra si ntàanna ná ti kapyiiŋkil'e ke, saancwoŋi u mpyi Sheba kìni ɲùŋɔ na ke, uru sí n‑pa n‑yîri n‑yyére, si nte sùpyire cɛ̂ɛgɛ, ɲaha na yɛ uru saancwoŋi mpyi a yîri diɲyɛŋi ɲùŋke kà na, mà sà saanŋi Solomani yákilifente jwumpe lógo. Mà li ta wà na ɲyɛ naha, ŋgemu u yákili u à pêe Solomani wuŋi na ke, ti sí ɲyɛ a ɲɛn'a lógo uru ɲwɔ na mɛ.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Kuru canŋke, Ninive shiinbii mú sí n‑pa n‑yîri n‑yyére, si nte sùpyire cɛ̂ɛgɛ, ɲaha na yɛ Zhonasi mpyi a sà Kile jwumpe jwo Ninive shiinbil'á ke, pi à pi toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ. Mà li ta wà na ɲyɛ naha, ŋgemu u tayyérege k'à fànha tò Zhonasi woge na ke, nte sùpyire sí ɲyɛ a ɲɛn'a ti toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ mɛ.»
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 Ka Yesu si núr'a jwo: «Wà ɲyɛ na fùkina mîni si u le ɲcyígile cere ɲwɔh'i mɛ. Ŋka u maha dùrugo yaage kà ɲuŋ'i, bà u si mpyi s'a bɛ̀ɛnmpe yige bage jyifeebil'á mɛ.
33 Jesus continuou:
34 Sùpyaŋi ɲyiigii cyi ɲyɛ u bɛ̀ɛnmpe. Ŋgemu u ɲyii cyi à ɲwɔ ke, urufoo puni maha mpyi bɛ̀ɛnmpe e mú. Ŋgemu wogigii sí cyi à kɛ̀ɛge ke, urufoo puni mú maha mpyi numpini i.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Lire e ke yii yiye kàanmucya a wíi, yii bɛ̀ɛnmpe kà bú ŋkwɔ̀ nta numpire mɛ.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Yii ɲyiigii ká ɲwɔ sèe sèl'e, làmpaŋi bɛ̀ɛnmpe sí yii pyi yii a ɲaa yii a ɲcwúu kuni i.»
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Mà Yesu yaha puru jwumpe na, ka Farizhɛnŋi wà si sà u yyere na u pa lyî uru yyére, ka u u ɲɛɛ. Tèni i pi à ɲjyìŋi kwûulo si raa lyî ke,
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 ka li i Farizhɛnŋi kàkyanhala, ɲaha na yɛ u à li kàanmucya mà li ɲya na Yesu ɲyɛ a u cyeyi jyè mà tàanna ná Yahutuubii làdaabil'e, maa nta na lyî mɛ.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Kafooŋi Yesu à li ɲya l'à Farizhɛnŋi kàkyanhala ke, maa pi pyi: «Yii Farizhɛɛnbii pi ke, yii maha yii yajigiyi kàntuyi jyíi na fíniŋi, mà li ta yii funɲy'à ɲî nàŋkaage ná pege karigii na.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Yii na ɲyɛ sìɲconyɔ! Kileŋi u à yaage kàntuge yaa ke, uru mú bà u à ku funŋke yaa mà?
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Yii nàŋkaage ná pege yaha, yii raa yii cyeyaayi kaan fòŋɔfeebil'á. Lire ká mpyi, yii sí n‑pyi fyìnmɛ sùpyii.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 Yii Farizhɛɛnbii pi ke, yii wuun'à kɛ̀ɛge! Ɲaha na yɛ yii maha yii nànayeŋi ná kaɲyɛyi yafwɔhɔfwɔhɔre sannte puni yáhaŋi wwû, yii sí ɲyɛ na katiigii pyi, maa Kile kyaa táan yiy'á mɛ. Mà li ta lire l'à yaa li pyi yii kapyiini niɲcyiini, yii i nta a cyi sanŋkii bâra lire na.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 Yii Farizhɛɛnbii pi ke, yii wuun'à kɛ̀ɛge! Ɲaha na yɛ yii aha ŋkàre Kile Jwumpe kàlambayi i, bwompe tatɛɛnyi yii maha ɲcaa. Sùpyire tabinniyi i yii la maha mpyi sùpyire s'a yii pêre s'a yii shɛ́ɛre.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Yii wuun'à kɛ̀ɛge! Yii na ɲyɛ mu à jwo fanɲjyeye, sùpyire maha ɲaare na ntùuli ɲjemu ɲuŋ'i piye pàama ke.»
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Mà Yesu yaha puru jwumpe na, ka Kile Saliyaŋi cyelentuŋi wà si jwo: «Cyelentuŋi, mpe jwumpe saha ɲyɛ Farizhɛɛnbii kanni wumɔ mà dɛ! Mu na wuu cyere mú dɛ!»
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Ka Yesu si u pyi: «Yii Kile Saliyaŋi cyelentiibii wuun'à kɛ̀ɛge mú, ɲaha na yɛ yii à Kile Saliyaŋi pyi tuguro sùpyire ɲuŋ'i, pi sì n‑jà ntemu lwɔ́ mɛ. Yii yabilimpii mú sí ɲyɛ na ɲɛɛg'a pi tɛ̀gɛ ti ɲjwòŋi na, ali nimbilere mɛ.
46 Jesus respondeu:
47 Yii wuun'à kɛ̀ɛge! Ɲaha na yɛ yii tulyey'à Kile tùnntunmpii mpiimu bò tèecyiini i ke, yii à pire kwɔ̀nhigii yaa na faanre.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Lire l'à li cyêe na kapegigii yii tulyey'à pyi ke, na cyir'à bɛ̂ yii á, ɲaha na yɛ pir'à Kile tùnntunmpii bò. Ŋka yii pi ke, yii na pi kwɔ̀nhigii faanre.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Kile à tɛ̀ɛn u yákilifente e maa jwo “Mii sí raa na tùnntunmpii pìi tunni pi á, pi sí pìi bò si pi sanmpii kyérege.”
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Lire kurugo Kile tùnntunmpii pi à bò mà lwɔ́ fo tèecyiini i ke, Kile sí n‑pa yii ná yii tulyeyi cɛ̂ɛgɛ pire kyaa na,
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 mà lwɔ́ Abɛli mbòŋi na, fo mà sà nɔ Kile tùnntunŋi Zakari mbòŋi na, Zakari pi à bò Kileɲaarebage sèecyage ná sárayi tawwuge shwɔhɔl'e ke. Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, Kile sí yii ná yii tulyeyi cɛ̂ɛgɛ tire boore puni kurugo.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Yii Kile Saliyaŋi cyelentiibii, yii wuun'à kɛ̀ɛge! Ɲaha kurugo yɛ kuni li maha sùpyire pyi t'à Kile jwumpe cè ke, yii à para pi yaha lire kuni i. Yii yabilimpii ɲyɛ na lire kuni ɲaare mɛ, mpii la ku ɲyɛ s'a li ɲaare ke, maa pire tɛgɛlɛ kwɔ̀n.»
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Ɲyɛ puru jwumpe puni kàntugo, ka Yesu si fworo uru Farizhɛnŋi bage e na ŋkɛ̀ɛge. Ka Saliyaŋi cyelentiibii ná Farizhɛɛnbii lùyiri wuubii si yibiyi shiŋi puni taha u na.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Pi mpyi na lire pyi si nta u pɛrɛ ɲcû u ɲwɔshwɔɔre cye kurugo.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.