Lucas 10
KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs ARC
1 Lire kàntugo Kafooŋi Yesu à núr'a shiin beetaanre ná kɛ ná shuunni cwɔɔnrɔ u fyèɲwɔhɔshiinbil'e, mà tun shiin shuunni shuunni uye yyaha na, kànyi puni ná cyeyi puni i u mpyi a yaa u tòro ke.
1 E, depois disso, designou o Senhor ainda outros setenta e mandou-os adiante da sua face, de dois em dois, a todas as cidades e lugares aonde ele havia de ir.
2 Maa yi jwo pi á: «Sùmakɔɔg'à pêe, ŋka sùmakwɔɔnbil'à cyɛ́rɛ. Lire e ke yii kɛrɛge foo ɲáare, u u pìi bâra sùmakwɔɔnbii na.
2 E dizia-lhes: Grande
3 Mii à yii tun, yii a sì. Yii sí n‑pyi sùpyire shwɔhɔl'e, mu à jwo mpàa pi ɲyɛ sige yaaya shwɔhɔl'e.
3 Ide; eis que vos mando como cordeiros ao meio de lobos.
4 Yii àha wyɛ́rɛ lwɔ́ nde yiye ɲuŋ'i mɛ, yii àha boro lwɔ́ mɛ, yii àha tanhaɲyi yabɛrɛ lwɔ́ mbâra yii tooyi wuyi na mɛ. Mà yii niŋkaribii yaha, yii àha raa yyéreli kuni na s'a fwù pyi mɛ.
4 E não leveis bolsa, nem alforje, nem sandálias; e a ninguém saudeis pelo caminho.
5 Yii aha jyè pyɛngɛ maha pyɛng'e ke, yii jwumpe niɲcyiimpe pu pyi “Kile u yyeɲiŋke kan yii á.”
5 E, em qualquer casa onde entrardes, dizei primeiro: Paz
6 Ɲyɛ sùpya ká nta kuru pyɛnge e, ŋgemu u ɲyɛ na ɲcáa yyeɲiŋke na ke, urufoo sí kuru yyeɲiŋke dùbabii ta. Ŋka l'aha nta uru sùpya ɲyɛ kuru pyɛnge e mɛ, pire dùbabii sí n‑kwôro yii á.
6 E, se ali houver algum filho de paz, repousará sobre ele a vossa paz; e, se não, voltará para vós.
7 Pyɛnge ŋkemu ká ɲɛɛ yii sunmbage na ke, yii tɛ̀ɛn wani. Pi aha yalyire ná yabyɛɛre ntemu kan yii á ke, yii raa tire lyî, ɲaha na yɛ báarapyiŋi sàraŋ'à yaa u kan u á. Yii àha raa sunmbage kɛ̂ɛnŋi raa mâre mɛ.
7 E ficai na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem, pois digno é o obreiro de seu salário. Não andeis de casa em casa.
8 Yii aha ŋkàre kànha maha kànha na, ka pi i ɲɛɛ yii na, maa yalyire ntemu kan yii á ke, yii i tire lyî.
8 E, em qualquer cidade em que entrardes e vos receberem, comei do que vos puserem diante.
9 Yii i kuru kànhe yampii cùuŋɔ, yii i yi jwo kànhe shiinbil'á na Kile Saanre à byanhara pi na.
9 E curai os enfermos que nela houver e dizei-lhes: É chegado a vós o Reino de Deus.
10 Ŋka yii aha ŋkàre kànha maha kànha na, ka pi i yii sunmbage cyé ke, yii jyè kuru kànhe pyɛnkuuŋi i, yii i yi jwo pi á
10 Mas, em qualquer cidade em que entrardes e vos não receberem, saindo por suas ruas, dizei:
11 “Ali yii kànhe bambaŋi u à ta wuu tooyi na ke, wuu sí uru kwòro kwòro n‑yaha yii na. Ŋka lire ná li wuuni mú i, yii li cè na Kile Saanre à byanhara yii na.”
11 Até o pó que da vossa cidade se nos pegou sacudimos sobre vós. Sabei, contudo, isto:
12 Mii sí yi jwo yii á, diɲyɛŋi canŋkwɔge, nde li sí kuru kànhe shiinbii ta ke, lire sí n‑waha mà tòro nde li sí n‑pyi Sɔdɔmu kànhe shiinbii na ke.»
12 E digo-vos que mais tolerância haverá naquele dia para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Ka Yesu si núr'a jwo: «Yii Korazɛn kànhe shiinbii, yii wuun'à kɛ̀ɛge! Yii Bɛtisayida kànhe shiinbii, yii wuun'à kɛ̀ɛge! Ɲaha na yɛ kakyanhala karigii cyi à pyi wani yii yyére ke, kampyi Tiri kànhe ná Sidɔn kànhe e cyire mpyi a pyi, numɛ mpyi na sí pi ta pi à pi toroŋkanni kɛ̂ɛnŋɛ maa láha kapegigii na fo tèemɔni i, maa cafubɔrigii le mà pyi pi vàanɲyi, maa cwɔɔnre wu piye na.
13 Ai de ti, Corazim, ai de ti, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se fizessem as maravilhas que em vós foram feitas, já há muito, assentadas em saco de pano grosseiro e cinza, se teriam arrependido.
14 Lire l'à li ta, canŋke Kile sí sùpyire puni sâra si ntàanna ná ti kapyiiŋkil'e ke, nde li sí yii ta ke, lire sí n‑waha mà tòro Tiri ná Sidɔn kànyi wuuni na.
14 Portanto, para Tiro e Sidom haverá menos rigor no Dia do Juízo do que para vós.
15 Yii Kapɛrɛnamu kànhe shiinbii pi ke, yii na sɔ̂nŋi na yii sí n‑kàre Kile yyére nìɲyiŋi na bɛ? Lire mpyi ɲyɛ mɛ, yii sí n‑sìi n‑tîrige fo ɲìŋke ɲwɔhɔ shiinbii cyage e.»
15 E tu, Cafarnaum, serás levantada até ao céu? Até ao inferno serás abatida.
16 Lire kàntugo ka Yesu si núr'a jwo u tùnntunmpil'á: «Ŋgemu ká ɲɛn'a lógo yii ɲwɔ na ke, l'à pyi mu à jwo mii ɲwɔ na urufol'à lógo. Ŋgemu ká yii cyé ke, l'à pyi mu à jwo mii urufol'à cyé mú. Ŋgemu sí u à mii cyé ke, l'à pyi mu à jwo mii tunvooŋi urufol'à cyé mú.»
16 Quem vos ouve a vós a mim me ouve; e quem vos rejeita a vós a mim me rejeita; e quem a mim me rejeita rejeita aquele que me enviou.
17 Ɲyɛ ka pire tùnntunmpii beetaanre ná kɛ ná shuunniŋi si ŋkàre mà sà tère pyi, ka pi funntanga wuubii si núr'a pa, maa jwo: «Kafooŋi, mu mɛge cye kurugo, ali jínabil'à kúu wuu á.»
17 E voltaram os setenta com alegria, dizendo: Senhor, pelo teu nome, até os demônios se nos sujeitam.
18 Ka Yesu si pi pyi: «Mii à Sitaanniŋi ɲya, u à yîri nìɲyiŋi na ɲyaa niŋkin, kileɲini fiige, mà pa ɲcwo ɲìŋke na.
18 E disse-lhes: Eu via Satanás, como raio, cair do céu.
19 Ɲyɛ mii à li síŋi kan yii á, yii a ɲaare wwòobii ná nɔ́ŋgyahigii ɲuŋ'i, yii i wuu zàmpɛnŋi fànhe fwòoŋɔ yiye tooy'e, yafyin sì n‑jà kapii pyi yii na mɛ.
19 Eis que vos dou poder para pisar serpentes, e escorpiões, e toda a força do Inimigo, e nada vos fará dano algum.
20 Lire ná li wuuni mú i, yii àha funɲyi táan na jínabil'à kúu yii á mɛ, ŋka yii pyi funntange e, ɲaha kurugo yɛ yii mɛy'à sémɛ Arijinaŋi i.»
20 Mas não vos alegreis porque se vos sujeitem os espíritos; alegrai-vos, antes, por estar o vosso nome escrito nos céus.
21 Lire tèenuuni i, ka Kile Munaani si Yesu funŋke pyi k'à táan sèl'e, ka u u Kile kêe maa jwo: «Tufooŋi Kile, nìɲyiŋi ná ɲìŋke Kafooŋi, mii fwù ɲyɛ mu na, ɲaha na yɛ kani mu à ŋwɔhɔ yákilifeebii ná kaceempii na ke, mu à lire cyêe nàŋkopyire na. Sèe wi, Tufooŋi, mu à lire pyi mà tàanna ná ma ɲyii wuuni i.»
21 Naquela mesma hora, se alegrou Jesus no Espírito Santo e disse: Graças te dou, ó Pai, Senhor do céu e da terra, porque escondeste essas
22 Lire kàntugo ka u u jwo sùpyir'á: «Mii Tuŋi à karigii puni le mii cye e. Sùpya ɲyɛ a Jyafooŋi cè Tufooŋi baare e mɛ. Sùpya mú ɲyɛ a Tufooŋi cè Jyafooŋi baare e mɛ, fo Jyafooŋi la ká mpyi si u cyêe ŋgemu na ke.»
22 Tudo por meu Pai me foi entregue; e ninguém conhece quem é o Filho, senão o Pai, nem quem é o Pai, senão o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Lire kàntugo ka Yesu si yyaha kɛ̂ɛnŋɛ u cyelempyiibii kann'á maa yi jwo pi á: «Karigii yii na ɲaa ke, mpii pi na cyire ɲaa ke, pire wuun'à ɲwɔ.
23 E, voltando-se para os discípulos, disse- lhes em particular: Bem-aventurados os olhos que veem o que vós vedes,
24 Mii sí yi jwo yii á, nde yii à ɲya maa ndemu lógo ke, Kile tùnntunmii niɲyahamii ná saanlii niɲyahamii la mpyi si lire ɲya, si li lógo. Ŋka pi ɲyɛ a jà a li ɲya maa li lógo mɛ.»
24 pois vos digo que muitos profetas e reis desejaram ver o que vós vedes e não o viram; e ouvir o que ouvis e não o ouviram.
25 Canŋka Kile Saliyaŋi cyelentuŋi wà à yîr'a yyére si Yesu pɛrɛ ɲcû maa jwo: «Wuu cyelentuŋi, ɲaha mii à yaa mii u pyi si shìŋi niŋkwombaaŋi ta yɛ?»
25 E eis que se levantou um certo doutor da lei, tentando-o e dizendo: Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Ka Yesu si u pyi: «Nde l'à sémɛ Kile Saliyaŋi Semɛŋi i ke, ɲaha mu à cè lire e yɛ?»
26 E ele lhe disse: Que está escrito na lei? Como lês?
27 Ka u u Yesu pyi: «Y'à sémɛ Saliyaŋi Semɛŋi i na “Ma Kafooŋi Kile kyaa táan may'á ná ma zòmbilini puni ná ma múnaani puni ná ma fànhe puni ná ma sɔ̀nŋɔre puni i. Mà bâra lire na, ma supyiɲɛɛŋi kyaa táan may'á bà mu kyal'à táan may'á mɛ.”»
27 E, respondendo ele, disse: Amarás ao Senhor, teu Deus, de todo o teu coração, e de toda a tua alma, e de todas as tuas forças, e de todo o teu entendimento e ao teu próximo como a ti mesmo.
28 Ka Yesu si u pyi: «Mu ɲwɔshwɔɔr'à ɲwɔ. Mu aha jà na lire pyi, mu sí shìŋi niŋkwombaaŋi ta.»
28 E disse-lhe: Respondeste bem; faze isso e viverás.
29 Ŋka nàŋi la mpyi si tànga kan uy'á maa jwo: «Jofoo u ɲyɛ mii supyiɲɛɛŋi yɛ?»
29 Ele, porém, querendo justificar-se a si mesmo, disse a Jesus: E quem é o meu próximo?
30 Ka Yesu si u ɲwɔ shwɔ ná bàtaag'e na:
30 E, respondendo Jesus, disse: Descia um homem de Jerusalém para Jericó, e caiu nas mãos dos salteadores, os quais o despojaram e, espancando-o, se retiraram, deixando-
31 Lir'à bɛ̂ ná Kile sáragawwuŋi w'e u u ma lire kuni i, ur'à pa nɔ nàŋi niɲcwuŋi na ke, maa fɛ̂nn'a tòro u taan.
31 E, ocasionalmente, descia pelo mesmo caminho certo sacerdote; e, vendo-o, passou de largo.
32 Ɲyɛ ka Kileɲaarebage báarapyiŋi wà si mpa a ntùuli lire kuni ninuuni i, uru na mpyi Levi tùluge shin, uru mú à pa nɔ nàŋi niɲcwuŋi na ke, maa fɛ̂nn'a tòro u taan.
32 E, de igual modo, também um levita, chegando àquele lugar e vendo-
33 Lire kàntugo ka Samari shinŋi wà kùshe wu si wá na ma lire kuni i mú. Ur'à pa nɔ nàŋi niɲcwuŋi na ke, ka u ɲùɲaare si u ta.Samari shinŋ'à nàŋi niɲcwuŋi ɲùɲaara ta|src="CN01749b.tif" size="span" ref="Luka 10.33"
33 Mas um samaritano que ia de viagem chegou ao pé dele e, vendo-o, moveu-se de íntima compaixão.
34 Ka u u file u na, maa u nɔɔyi wyɛrɛ yal'a pyi, maa u lwɔ́ a dùrugo u dùfaanŋke ɲuŋ'i, maa ŋkàre ná u e nàmpwuunbii tatirige bage k'e, maa yaha u na.
34 E, aproximando-se, atou-lhe as feridas, aplicando-lhes azeite e vinho; e, pondo-o sobre a sua cavalgadura, levou-o para uma estalagem e cuidou dele;
35 Kuru canŋa nùmpanŋa, maa bage sàraŋi wwû uye ɲuŋ'i mà kan bage fooŋ'á, maa yi jwo u á “Yaha ŋge nàŋi na, mu aha wyɛ́rɛ maha wyɛ́rɛ wwû u ɲùŋɔ taan ke, mii aha núr'a pa, mii sí uru puni núruŋɔ mu na.”»
35 E, partindo ao outro dia, tirou dois dinheiros, e deu-
36 Ɲyɛ Yesu à puru jwo ke, maa uru Saliyaŋi cyelentuŋi pyi: «Mpii shiin taanreŋi i, mu á, ŋgi u à ŋge nàŋi nimbannaŋi pyi u supyiɲɛɛŋi yɛ?»
36 Qual, pois, destes três te parece que foi o próximo daquele que caiu nas mãos dos salteadores?
37 Ka u u Yesu pyi: «Nàŋi u à u ɲùɲaara ta ke, uru u ɲyɛ u supyiɲɛɛŋi.» Ka Yesu si u pyi: «Ta sì, maa sà lire fiige pyi.»
37 E ele disse: O que usou de misericórdia para com ele. Disse, pois, Jesus: Vai e faze da mesma maneira.
38 Mà Yesu ná u cyelempyiibii yaha ɲani na na ŋkɛ̀ɛge Zheruzalɛmu kànhe e, pi à sà nɔ kànhe kà na, maa sunmbage lèŋɛ ceeŋi wà yyére. Uru ceeŋi mɛge na mpyi Marita.
38 E aconteceu que, indo eles de caminho, entrou numa aldeia; e certa mulher, por nome Marta, o recebeu em sua casa.
39 Marita kàntugo wuŋi wà na mpyi wani, uru mɛge mpyi Mariyama, ka uru si ntɛ̀ɛn Kafooŋi Yesu taan marii u jwumpe núru.
39 E tinha esta uma irmã, chamada Maria, a qual, assentando-se também aos pés de Jesus, ouvia a sua palavra.
40 Lir'à Marita cyɛge ta k'à cwɔ̂nrɔ sushwɔhɔbaaraŋi na, ka u u file Yesu na maa jwo: «Kafooŋi, taha mu bá u à mii cɔɔnŋi ɲya u à tɛ̀ɛn, maa mii kanni yaha mii i báaraŋi pyi mɛ? U pyi u yîr'a na tɛ̀gɛ kɛ!»
40 Marta, porém, andava distraída em muitos serviços e, aproximando-se, disse: Senhor, não te importas que minha irmã me deixe servir só? Dize-lhe, pois, que me ajude.
41 Ka Kafooŋi si u pyi: «Marita, Marita, mu yyah'à wyɛ̀rɛ ná karii niɲyahagil'e maa cyi tɛ̀g'a maye funŋɔ pɛn.
41 E, respondendo Jesus, disse-lhe: Marta, Marta, estás ansiosa e afadigada com muitas
42 Ŋka kyaa niŋkin kanna li ɲyɛ tɔ̀ɔn wuuni mà tòro cyi sanŋkii puni taan, lire Mariyama à pyi. Sùpya sì n‑jà u láha lire mpyiŋi na mɛ.»
42 mas uma só é necessária; e Maria escolheu a boa parte, a qual não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.