João 7

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Lire kàntugo Yesu à tòro ná ɲani i Galile kùluni i, u ɲyɛ a ɲɛn'a jyè Zhude kùluni i mɛ, ɲaha na yɛ Yahutuubii ɲùŋufeebii mpyi na u caa si mbò.
1 Passadas essas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava andar pela Judeia, visto que os judeus queriam matá-lo.
2 Yahutuubii vùnɲyi kataanni mpyi a byanhara a kwɔ̀.
2 E a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 Ka Yesu cìnmpyiibii si mpa u fye e, maa yi jwo u á: «Mu à yaa mu u yîri naha numɛ mà kàre Zhude kùluni i, bà mu cyelempyiibii pi ɲyɛ kuru cyage e ke, pire si mpyi si mu kakyanhala karigii ɲya mɛ.
3 Então os irmãos de Jesus se dirigiram a ele e disseram: — Deixe este lugar e vá para a Judeia, para que também os seus discípulos vejam as obras que você faz.
4 Ŋgemu la ká mpyi sùpyire si u cè ke, uru ɲyɛ a yaa u a karigii pyi ŋwɔhɔre e mɛ. Ɲcyii kakyanhala karigii mu na mpyi amɛ ke, li pyi bà diɲyɛŋi puni si mpyi si cyi ɲya mɛ.»
4 Porque, se alguém quer ser conhecido, não pode realizar os seus feitos em segredo. Já que você faz essas coisas, manifeste-se ao mundo.
5 Yesu cìnmpyiibii mpyi na puru puni yu, ɲaha na yɛ pi ɲyɛ a dá u na mɛ.
5 Acontece que nem mesmo os irmãos de Jesus criam nele.
6 Ka Yesu si pi pyi: «Lire tèepyiini sàha ŋkwɔ̀ a nɔ mii á mɛ. Tère o tère l'à táan yii á ke, yii maha yii ɲyii wuuni pyi.
6 Então Jesus lhes disse:
7 Yii kyaa sì n‑jà n‑pɛn diɲyɛ sùpyir'á mɛ, ŋka mii kyal'à pɛn t'á, ɲaha na yɛ mii na li yu t'á na ti kapyiiŋkii ɲyɛ a ɲwɔ mɛ.
7 O mundo não pode odiar vocês, mas a mim ele odeia, porque eu dou testemunho a respeito dele, dizendo que as suas obras são más.
8 Yii pi ke, yii a sì kataann'á. Ŋka mii wi ke, mii kɛ̀ɛge numɛ mɛ, ɲaha na yɛ tèni sàha nɔ mii á mɛ.»
8 Vão vocês para a festa. Eu não vou, porque o meu tempo ainda não se cumpriu.
9 U à yire jwo pi á ke, maa ntɛ̀ɛn wani Galile kùluni i.
9 Tendo dito isso, Jesus continuou na Galileia.
10 Ɲyɛ Yesu cìnmpyiibil'à kàr'a kwɔ̀ kataann'á ke, ka Yesu si ŋwɔh'a kàre uye niŋkin.
10 Depois que seus irmãos tinham ido à festa, Jesus também foi, não publicamente, mas em segredo.
11 Lir'à ta Yahutuubii ɲùŋufeebii mpyi na u caa sùpyire shwɔhɔl'e, fo na yíbili: «Taa u ɲyɛ ke?»
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde estará ele?
12 Sùpyire shwɔhɔl'e, jwumɔ niɲyahama mpyi na ŋkunni Yesu kyaa na. Pìi mpyi na ŋko: «Ŋge nàŋi ɲyɛ sùpya niɲcɛnŋɛ» pìi sí i ŋko: «Sèe bà mɛ, u na sùpyire leni kuni nimpiini i.»
12 E havia grande murmuração a respeito de Jesus entre as multidões. Uns diziam: — Ele é bom. E outros afirmavam: — Não, não é! Ele engana o povo.
13 Mpe jwumpe puni mpyi na ŋwɔhɔni na yu, ɲaha na yɛ pi mpyi na fyáge Yahutuubii ɲùŋufeebii na.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Tèni i kataann'à nɔ niŋke e ke, ka Yesu si ŋkàre Kileɲaarebage ntàani na, maa cye le na sùpyire kâlali.
14 Quando a festa já estava na metade, Jesus foi ao templo e começou a ensinar.
15 Ka Yahutuubii ɲùŋufeebii si wá na ŋkyáali marii ŋko: «Di ŋge nàŋ'à pyi maa Kile Jwumpe Semɛŋi cè na yu amɛ, wà sí ɲyɛ a u kâla pu na mà yɛ?»
15 Então os judeus se maravilhavam e diziam: — Como é que ele pode ser letrado, se não chegou a estudar?
16 Ka Yesu si jwo pi á: «Jwumpe na mii na sùpyire kâlali ke, mii wumɔ bà mɛ, mii tunvooŋi wumɔ pi.
16 Jesus lhes respondeu:
17 Ŋgemu la ká mpyi s'a Kile ɲyii wuuni pyi ke, urufoo sí n‑pa n‑cè kampyi mii kàlaŋ'à fworo Kile e, lire ɲyɛ mɛ mii yabiliŋi i u à fworo.
17 Se alguém quiser fazer a vontade de Deus, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 Ŋgemu ká a yu u yabiliŋi mɛge na ke, uye pèente urufoo maha ɲcaa. Ŋka ŋgemu la ká mpyi u tunvooŋi s'a mpêre ke, urufoo cye e sèeŋi ɲyɛ. Kafinara ɲyɛ urufoo karigil'e mɛ.
18 Quem fala por si mesmo está buscando a sua própria glória; mas o que busca a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há falsidade.
19 Kile tùnntunŋiMusa bà u à Saliyaŋi kan yii á mà? Yii wà sí ɲyɛ na cyire karigii kuni ɲaare mɛ. Ɲyɛ ɲaha na yii sí na mii caa raa bùu yɛ?»
19 Não é fato que Moisés deu a Lei para vocês? Contudo, nenhum de vocês a cumpre. Por que estão querendo me matar?
20 Ka pìi si jwo sùpyire shwɔhɔl'e: «Jínacyan u ɲyɛ mu, sùpya ɲyɛ na mu caa raa bùu mà dɛ!»
20 A multidão respondeu: — Você tem demônio. Quem é que está querendo matá-lo?
21 Ka Yesu si pi pyi: «Mii à sàa ta naha kabwoo niŋkin pyi canŋɔŋke e ke, ka lire si yii kàkyahanla la?
21 Jesus respondeu:
22 Yii maha pùnampyire kwùun canŋɔŋke e, maa jwo na Musa u à lire kuni kan yii á (mà li ta Musa bà u à ŋkwɔ̀nŋi sìi mɛ, ŋka yii tulyeyi yi.)
22 Moisés lhes deu a circuncisão — se bem que ela não vem de Moisés, mas dos patriarcas —, e vocês fazem a circuncisão de um menino até mesmo no sábado.
23 Ná yii maha pùnampyire kwùun canŋɔŋke e, si nta raa Musa Saliyaŋi kuni ɲaare, ɲyɛ ɲaha na yii na ntîri mii na na mii à sùpya nimpuŋɔ cùuŋɔ canŋɔŋke e yɛ?
23 E, se um menino pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a Lei de Moisés não seja desrespeitada, por que vocês ficam indignados contra mim, pelo fato de eu ter curado por completo um homem num sábado?
24 Yii àha raa sùpyire la wwû kaɲyaani kanni na mɛ, ŋka yii fyânha a sèeŋi cya yii cè, yii i nta a pà jwo.»
24 Não julguem segundo a aparência, mas julguem pela reta justiça.
25 Mà Yesu yaha jwumpe na, Zheruzalɛmu kànhe shiinbii pìi mpyi na ŋko: «Tá nàŋi pi na ɲcaa si mbò ke, uru bà u ɲyɛ ŋge mɛ?
25 Alguns de Jerusalém diziam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Ŋka u we, u u yu sùpyire shwɔhɔl'e, pi s'à fyâha maa u yaha wani. Kampyi wuu ɲùŋufeebil'à tɛ̀ɛn li taan na Kile Niɲcwɔnrɔŋi kyaa l'à jwo ke, na uru wi de?
26 Eis que ele fala abertamente, e ninguém lhe diz nada. Será que as autoridades reconhecem de fato que este é o Cristo?
27 Wuu s'à ŋge nàŋi tayirige cè, mà li ta Kile Niɲcwɔnrɔŋi ká mpa, sùpya niŋkin sì u tayirige cè mɛ.»
27 Mas nós sabemos de onde este homem vem. Quando, porém, o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é.
28 Ɲyɛ mà Yesu yaha kàlaŋi na Kileɲaarebage e, u à jwo fànha na: «Yii à mii cè, maa mii tayirige cè mú la? Ŋka mii ɲyɛ a pa nay'á mɛ, sèeŋi na wà u à mii tun, yii ɲyɛ a u cè mɛ.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em voz alta:
29 Mii s'à u cè, ɲaha na yɛ mii à yîri u yyére, uru mú sí u à mii tun.»
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e ele me enviou.
30 Yesu à yire jwo ke, pi la mpyi si u cû. Ŋka sùpya ɲyɛ a jà mɛ, ɲaha na yɛ u tèecûni mpyi na sàha ŋkwɔ̀ a nɔ mɛ.
30 Então quiseram prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos, porque a sua hora ainda não havia chegado.
31 Lire ná li wuuni mú i, sùpyire shwɔhɔl'e shinɲyahara à dá Yesu na, tire sùpyire mpyi na ŋko: «Kile Niɲcwɔnrɔŋi ká bú mpa, kakyanhala kani ndire u sí n‑pa n‑pyi mà núr'a tòro ŋge nàŋi wuuni taan yɛ?»
31 Porém muitos dentre a multidão creram nele e diziam: — Quando o Cristo vier, será que vai fazer maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Mpe sùpyire mpyi na ŋkunni Yesu kyaa na ke, p'à jyè Farizhɛɛnbii niŋgyigigil'e. Ɲyɛ ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Farizhɛɛnbii si Kileɲaarebage saɲcwɔnsigibii pìi tun pi sà Yesu cû.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar essas coisas a respeito de Jesus, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prender.
33 Ka Yesu si jwo: «Mii saha sí tère nimbilere pyi yii shwɔhɔl'e, lire ká ntòro, mii sí núru na tunvooŋi yyére.
33 Jesus disse:
34 Yii sí raa mii caa, yii sì mii ɲya mɛ, ɲaha na yɛ cyage e mii sí n‑pyi ke, yii sì n‑jà nɔ wani mɛ.»
34 Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou.
35 Ka Yahutuubii ɲùŋufeebii si wá na ŋko piy'á: «Lire tèni i ke, taa ŋge nàŋi la ɲyɛ s'a ŋkɛ̀ɛge, marii ŋko na wuu sì n‑jà uru ɲya mà yɛ? Yahutuubii pi à caala a kàr'a sà ntɛ̀ɛn Girɛkiibii shwɔhɔl'e ke, kampyi pire yyére u la ɲyɛ s'a ŋkɛ̀ɛge, si sà a pi kâlali de?
35 Então os judeus disseram uns aos outros: — Para onde ele irá que não o possamos achar? Será que pretende ir para a diáspora entre os gregos, a fim de ensinar os gregos?
36 Di mpe jwumpe ɲwɔhe ɲyɛ yɛ “Yii sí raa mii caa, yii sì mii ɲya mɛ, ɲaha na yɛ cyage e mii sí n‑pyi ke, yii sì n‑jà nɔ wani mɛ”?»
36 Que significa isso que ele diz: “Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou?”
37 Ɲyɛ kataanni canzanŋk'à nɔ ke, kuru sí k'à pyi canmbwɔhe, ka Yesu si yîr'a yyere sùpyire yyaha na, maa jwo fànha na: «Byaga ká wà ta, urufoo u a ma mii yyére, u u mpa bya.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus se levantou e disse em voz alta:
38 Ŋgemu ká dá mii na ke, lwɔhe ku maha shìŋi kaan ke, kuru sí raa fwu raa fwore urufoo funŋke e ba fiige, bà l'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i mɛ.»
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 Kile Munaani li mpyi na sí n‑pa n‑kan dánafeebil'á ke, lire kyaa Yesu mpyi na yu amɛ. Lire tèni i Kile Munaani mpyi na sàha ŋkan mɛ, ɲaha na yɛ Yesu mpyi na sàha dùgo nìɲyiŋi na u pèente e mɛ.
39 Isso ele disse a respeito do Espírito que os que nele cressem haviam de receber; pois o Espírito até aquele momento não tinha sido dado, porque Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Sùpyire shwɔhɔl'e, shinɲyahara à Yesu jwumpe lógo ke, ka pìi si wá na ŋko: «Nàkaana ɲyɛ mɛ, Kile tùnntunŋi wuu na sigili ke, uru u ɲyɛ ŋge nàŋi.»
40 Quando ouviram essas palavras, alguns do meio do povo diziam: — Este é verdadeiramente o profeta.
41 Pìi bá mpyi na ŋko na Kile Niɲcwɔnrɔŋi wi. Ka pìi si jwo: «Di Kile Niɲcwɔnrɔŋi sí n‑jà n‑yîri Galile kùluni i n‑jwo yɛ?
41 Outros diziam: — Ele é o Cristo. Outros, porém, perguntavam: — Por acaso o Cristo virá da Galileia?
42 Li ɲyɛ a sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i na Kile Niɲcwɔnrɔŋi sí n‑fworo saanŋi Dawuda tùluge e mà? Maa núr'a sémɛ “U sí n‑yîri Dawuda kànsege na, Bɛtilɛhɛmu kànhe e.”»
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, de onde era Davi?
43 Ka sùpyire funzɔnŋɔre si ntáa Yesu kyaa na.
43 Assim, houve divisão entre o povo por causa dele.
44 Pìi mpyi wani sùpyire shwɔhɔl'e, pire la mpyi si u cû, ŋka pi wà ɲyɛ a cye taha u na mɛ.
44 Alguns queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 Ka Kileɲaarebage saɲcwɔnsigibii si núr'a kàre Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Farizhɛɛnbii yyére. Ka pire si pi yíbe: «Di k'à ta a jwo, ka yii i mpa maa u yaha yɛ?»
45 Os guardas voltaram à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: — Por que vocês não o trouxeram?
46 Ka pi i pi pyi: «Wuu sàha ŋkwɔ̀ a ŋge nàŋi jwumpe fiige lógo wuu niŋgyigigil'e mɛ!»
46 Eles responderam: — Jamais alguém falou como este homem.
47 Ka Farizhɛɛnbii si pi pyi: «Yii mú à yiye yaha u à wurugo la?
47 Os fariseus disseram aos guardas: — Será que também vocês foram enganados?
48 Tá yii sàha ŋkwɔ̀ a lógo na wuu ɲùŋufooŋi wà niŋkin, lire ɲyɛ mɛ Farizhɛnŋi wà niŋkin à dá u na?
48 Por acaso alguma das autoridades ou algum dos fariseus creu nele?
49 Mpii pi à dá u na ke, pire wà ɲyɛ a yaage cè MusaSaliyaŋi i mɛ, pi pun'à láŋa.»
49 Mas esse povo que nada sabe da lei é maldito.
50 Pi wà na mpyi wani, uru mɛge mpyi Nikodɛmu. Uru u mpyi a shà Yesu yyére canŋka numpilage e. Ka uru si jwumpe lwɔ́, maa jwo Farizhɛɛnbil'á:
50 Nicodemos, um deles, que antes tinha ido conversar com Jesus, perguntou-lhes:
51 «Mà tàanna ná wuu Saliyaŋi i, wuu sì n‑sìi n‑jà yoge kwɔ̀n shin na, mà li ta wuu ɲyɛ a fyânha a lógo u ɲwɔ na, lire ɲyɛ mɛ wuu ɲyɛ a u kapyiini cè mɛ.»
51 — Será que a nossa lei condena um homem sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Ka pi i u pyi: «Lire e ke Galile kùluni shin mú u ɲyɛ mu la? Sà Kile Jwumpe Semɛŋi wíi, mu sì n‑sìi li ɲya wani na Kile tùnntunŋi wà sí n‑yîri Galile e mɛ.»
52 Eles responderam: — Por acaso também você é da Galileia? Examine e verá que da Galileia não se levanta profeta.
53 Pi à puru jwo ke, ka pi puni si yîr'a caala mà kàre pi pyɛnyi i.
53 E cada um foi para a sua casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.