João 6

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lire kàntugo Yesu à kàre Galile baŋi kùŋke na, uru baŋi mɛge mú na ɲyɛ Tibɛriyadi.
1 Depois disso, Jesus atravessou o lago da Galileia, que também é chamado de Tiberíades.
2 Shinɲyahara mpyi a taha u ɲwɔh'i, ɲaha na yɛ u mpyi na kakyanhala karigii ɲcyiimu pyi na yampii cùuŋi ke, pi ɲyii mpyi cyire na.
2 Uma grande multidão o seguia porque eles tinham visto os milagres que Jesus tinha feito, curando os doentes.
3 Pi à nɔ baŋi kùŋke na ke, ka Yesu ná u cyelempyiibii si sà dùgo ɲaŋke kà na, maa ntɛ̀ɛn wani.
3 Ele subiu um monte e sentou-se ali com os seus discípulos.
4 Yahutuubiibilereŋkwoŋi kataanni sí mpyi a nɔ a kwɔ̀.
4 A Páscoa , a festa principal dos judeus, estava perto.
5 Mà pi yaha wani, Yesu à wíl'a sùpyire niɲyahara ɲya ti i sì u yyére, ka u u jwo Filipi á: «Taa wuu sí bwúuru ta n‑shwɔ n‑kan nte sùpyire puni ti lyî ke?»
5 Jesus olhou em volta de si e viu que uma grande multidão estava chegando perto dele. Então disse a Filipe:
6 Yesu à puru jwo si Filipi zò shwɔ. Sèeŋi na, u mpyi a u nimpyiini cè a kwɔ̀.
6 Ele sabia muito bem o que ia fazer, mas disse isso para ver qual seria a resposta de Filipe.
7 Ka Filipi si u pyi: «Wuu mɛ́ɛ ká sà shin niŋkin canmpyaa ŋkwuu shuunni (200) báara sàra tɛ̀g'a bwúuru shwɔ mà pa ntáa nte sùpyire na, ti puni sì bwúuru kwɔnrɔ ta mɛ.»
7 Filipe respondeu assim: — Para cada pessoa poder receber um pouco de pão, nós precisaríamos gastar mais de duzentas moedas de prata .
8 Mà pi yaha puru jwumpe na, Yesu cyelempyaŋi pi maha mpyi Andire, Simɔ Pyɛri sìɲɛɛŋi ke, ka uru si jwo Yesu á:
8 Então um dos discípulos, André, irmão de Simão Pedro, disse:
9 «Mii à bwúuru ɲùnyɔ kaŋkuro ná fyapyaa shuunni ɲya nàɲjiibilini là á naha. Ŋka ɲaha yire sí n‑jà ɲwɔ nte sùpyire puni na yɛ?»
9 — Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos. Mas o que é isso para tanta gente?
10 Ka Yesu si pi pyi: «Yii sùpyire pyi ti tɛ̀ɛn.» Ka ti i ntɛ̀ɛn ɲyɛge na, ɲaha na yɛ kuru cyage ɲyɛge mpyi a ɲyaha. Nàmbaabii mpyi a kampwɔhii kaŋkuro (5.000) kwɔ̀.
10 Jesus disse: Então todos se sentaram. (Havia muita grama naquele lugar.) Estavam ali quase cinco mil homens.
11 Ka Yesu si bwúuru ɲùɲyi lwɔ́ maa fwù kan Kile á, maa yi kan pi à táa sùpyire nintɛɛnre na, maa fyaabii kan pi à táa ti na mú. Ka ti puni si lyî a tìn.
11 Em seguida Jesus pegou os pães, deu graças a Deus e os repartiu com todos; e fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Ti pun'à lyî a tìn ke, ka u u jwo u cyelempyiibil'á: «Paanyi y'à kwôro ke, yii yire kuu, bà yi si mpyi y'àha ŋkɛ̀ɛge mɛ.»
12 Quando já estavam satisfeitos, ele disse aos discípulos:
13 Ka pi i yire kul'a tɛ̀g'a shàhii kɛ ná shuunni ɲî.
13 Eles ajuntaram os pedaços e encheram doze cestos com o que sobrou dos cinco pães.
14 Lire kakyanhala kani Yesu à pyi ke, sùpyir'à lire ɲya, maa jwo: «Sèeŋi na, ŋge u ɲyɛ Kile tùnntunŋi, ŋge kyaa l'à jwo na u sí n‑pa diɲyɛŋi i ke.»
14 Os que viram esse milagre de Jesus disseram: — De fato, este é o
15 Yesu à li ɲya na sùpyire la ɲyɛ si uru cû fànhe e si mpyi saanŋi ke, ka u u yîri ti taan, maa núr'a dùgo ɲaŋke ɲuŋ'i uye niŋkin.
15 Jesus ficou sabendo que queriam levá-lo à força para o fazerem rei; então voltou sozinho para o monte.
16 Yàkoɲwɔɔr'à nɔ ke, ka Yesu cyelempyiibii si ŋkàre baŋi ɲwɔge na.
16 De tardinha, os discípulos de Jesus desceram até o lago.
17 Numpilag'à wwɔ̀ a Yesu yaha u sàha ŋkwɔ̀ a nɔ pi yyére mɛ. Ka pi i bakwɔɔge kà lwɔ́ si jyiile s'a ŋkɛ̀ɛge Kapɛrɛnamu kànhe e.
17 Subiram num barco e começaram a atravessar o lago na direção da cidade de Cafarnaum. Quando já estava escuro, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Mà pi yaha bakwɔɔge e ka kafeebwɔhɔ si yîri na lwɔhe ɲyàha sèl'e.
18 De repente, um vento forte começou a soprar e a levantar as ondas.
19 Pi à culumɛtirii kaŋkuro pyi na sì baan'á lwɔhe ɲuŋ'i ke, ka pi i Yesu ɲya u u ɲaare lwɔhe ɲuŋ'i, na sì pi á, ka fyagare si pi cû sèl'e.
19 Os discípulos já tinham remado uns cinco ou seis quilômetros, quando viram Jesus andando em cima da água e chegando perto do barco. E ficaram com muito medo.
20 Ka Yesu si pi pyi: «Yii àha vyá mɛ, mii wi.»
20 Mas Jesus disse:
21 Lire tèni i, l'à táan pi á Yesu u jyè ná pire e bakwɔɔge e, ka pi i ntíl'a nɔ pi tashage e.
21 Então eles o receberam com prazer no barco e logo chegaram ao lugar para onde estavam indo.
22 Kuru canŋa nùmpanŋa, sùpyire ti mpyi a kwôro wani baŋi kùŋke na ke, ka tire si ɲcè na bakwɔɔgɔ niŋkin ku mpyi wani, maa ɲcè na Yesu ɲyɛ a jyè kur'e ná u cyelempyiibil'e mɛ, ɲaha na yɛ pire kanni pi à jyè a kàre.
22 No dia seguinte a multidão que estava no lado leste do lago viu que ali só havia um barco pequeno. Sabiam que Jesus não tinha embarcado com os discípulos, pois estes haviam saído sozinhos.
23 Ŋka bakwooyi yabɛrɛ mpyi a yîri Tibɛriyadi kànhe e. Kafooŋi Yesu à fwù kan Kile á, maa bwúuruŋi táa táa sùpyire na cyage ŋkemu i ke, yi mpyi a yyére kuru cyage taan.
23 Enquanto isso, outros barcos chegaram da cidade de Tiberíades e encostaram perto do lugar onde a multidão tinha comido pão depois de o Senhor Jesus ter dado graças.
24 Ɲyɛ sùpyir'à pa li ɲya na Yesu ɲyɛ wani mɛ, u cyelempyiibii mú sí ɲyɛ wani mɛ, maa jyè yire bakwooyi i mà kàre Kapɛrɛnamu kànhe e Yesu tacyage e.
24 Quando viram que Jesus e os seus discípulos não estavam ali, subiram nos barcos e saíram para Cafarnaum a fim de procurá-lo.
25 Pi à sà Yesu ɲya baŋi kùŋke sanŋke na ke, maa jwo: «Cyelentuŋi, tèni ndire e mu à pa naha yɛ?»
25 A multidão encontrou Jesus no lado oeste do lago, e perguntaram a ele: — Mestre, quando foi que o senhor chegou aqui?
26 Ka Yesu si pi pyi: «Sèeŋi na mii sí n‑sìi yi jwo yii á, kakyanhala karigii yii à ɲya mii u mpyi ke, cyire kurugo bà yii na mii caa mɛ, ŋka yalyire yii à lyî fo mà tìn ke, tire kurugo yii na mii caa.
26 Jesus respondeu:
27 Yalyire ti na fwɔ́nre ke, yii àha raa báare tire kurugo mɛ, nte ti ɲyɛ ti ɲyɛ na fwɔ́nre mɛ, ná ti maha shìŋi niŋkwombaaŋi kaan ke, yii a báare tire kurugo. Supyaŋi Jyaŋi u ɲyɛ tire yalyire kanvooŋi, ɲaha na yɛ Tufooŋi à uru cwɔɔnr'a yaha lire mɛɛ na.»
27 Não trabalhem a fim de conseguir a comida que se estraga, mas a fim de conseguir a comida que dura para a vida eterna. O
28 Ka pi i Yesu yíbe: «Ɲaha wuu à yaa wuu a mpyi Kile ɲyii kani yɛ?»
28 — O que é que Deus quer que a gente faça? — perguntaram eles.
29 Ka Yesu si pi pyi: «Kile ɲyii kani li ɲyɛ yii dá u tùnntunŋi na.»
29 — Ele quer que vocês creiam naquele que ele enviou! — respondeu Jesus.
30 Ka pi i núr'a u pyi: «Kakyanhala kani ndire mu sí n‑pyi n‑cyêe wuu na, wuu u jà a dá mu na yɛ? Ɲaha mu sí n‑pyi yɛ?
30 Eles disseram: — Que milagre o senhor vai fazer para a gente ver e crer no senhor? O que é que o senhor pode fazer?
31 Mà wuu tulyeyi yaha síwage e, pi à maniŋi lyî bà l'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i “U mpyi maha yalyire kaan pi i lyî ntemu t'à yîri nìɲyiŋi i ke.”»
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto, como dizem as Escrituras Sagradas : “Do céu ele deu pão para eles comerem.”
32 Ka Yesu si núr'a pi pyi: «Sèeŋi na mii sí n‑sìi yi jwo yii á, yalyire t'à yîri nìɲyiŋi i ke, Kile tùnntunŋiMusa bà u à tire kan mɛ. Ŋka mii Tuŋi kanni u maha sèe yalyire kaan, ntemu t'à yîri nìɲyiŋi i ke.
32 Jesus disse:
33 Ɲaha na yɛ yalyire Kile maha ŋkaan ke, tire ti ɲyɛ nte t'à yîri nìɲyiŋi i ke, tire ti maha shìŋi niŋkwombaaŋi kaan diɲyɛ sùpyir'á.»
33 Porque o pão que Deus dá é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Ka pi i u pyi: «Kafooŋi, mu à yaa mu a tire yalyire kaan wuu á tèrigii puni i.»
34 — Queremos que o senhor nos dê sempre desse pão! — pediram eles.
35 Ka Yesu si pi pyi: «Mii u ɲyɛ yalyire nte ti maha shìŋi niŋkwombaaŋi kaan sùpyir'á ke. Ŋgemu ká mpa mii á ke, katege saha sì n‑sìi urufoo ta mɛ; ŋgemu ká dá mii na ke, byaga saha sì n‑sìi urufoo ta mɛ.
35 Jesus respondeu:
36 Bà mii à yi jwo yii á mà kwɔ̀ mɛ, yii à mii ɲya, yii sí sàha ɲɛn'a dá mii na mɛ.
36 Mas eu já disse que vocês não creem em mim, embora estejam me vendo.
37 Mpii mii Tuŋi na ŋkaan mii á ke, pire puni sí raa ma mii á. Ŋgemu ká mpa mii á ke, mii sì n‑sìi uru kɔ̀rɔ n‑yige cyíinŋi na mɛ.
37 Todos aqueles que o Pai me dá virão a mim; e de modo nenhum jogarei fora aqueles que vierem a mim.
38 Mii ɲyɛ a yîri nìɲyiŋi na mà pa ɲìŋke na si mpa a na ɲyii wuuni pyi mɛ, mii à pa mpa a na tunvooŋi ɲyii wuuni pyi.
38 Pois eu desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou e não para fazer a minha própria vontade.
39 Mii tunvooŋi ɲyii wuuni li ɲyɛ, mpii puni u à kan mii á ke, mii àha zìi ŋkwɔ̀ pi wà niŋkin yaha u pînni mɛ, ŋka mii u pi puni ɲɛ̀ a yige kwùŋi i diɲyɛ canŋkwɔge.
39 E a vontade de quem me enviou é esta: que nenhum daqueles que o Pai me deu se perca, mas que eu ressuscite todos no último dia.
40 Nde li ɲyɛ mii Tuŋi ɲyii wuuni ke, lire li ɲyɛ shin maha shin ká Jyafooŋi ɲya, maa dá u na ke, urufoo sí shìŋi niŋkwombaaŋi ta, mii mú sí urufoo ɲɛ̀ n‑yige kwùŋi i diɲyɛ canŋkwɔge.»
40 Pois a vontade do meu Pai é que todos os que veem o Filho e creem nele tenham a vida eterna; e no último dia eu os ressuscitarei.
41 Yesu à jwo na uru u ɲyɛ yalyire t'à yîri nìɲyiŋi i ke, ka puru jwumpe si mpɛn Yahutuubii ɲùŋufeebil'e, ka pi i wá na ŋkunni piye shwɔhɔl'e.
41 Eles começaram a criticar Jesus porque ele tinha dito: “Eu sou o pão que desceu do céu.”
42 Maa jwo: «Yusufu jyaŋi Yesu bàl'à? Wuu à u tuŋi cè mà u nuŋi cè, ka u u mpa a ŋko na ur'à yîri Kile yyére la?»
42 E diziam: — Este não é Jesus, filho de José? Por acaso nós não conhecemos o pai e a mãe dele? Como é que agora ele diz que desceu do céu?
43 Ka Yesu si jwo: «Yii kunuŋke ɲwɔ yaha.
43 Jesus respondeu:
44 Sùpya sì n‑pa mii á, Tufooŋi u à mii tun ke, ná uru bà u à pa ná u e mɛ. Urufoo ká mpa mii á, mii sí u ɲɛ̀ n‑yige kwùŋi i diɲyɛ canŋkwɔge.
44 Só poderão vir a mim aqueles que forem trazidos pelo Pai, que me enviou, e eu os ressuscitarei no último dia.
45 Kile tùnntunmpii sémɛbil'e, yii sí mpe jwumpe ta wani “Kile yabiliŋi sí pi puni kâla.” Shin maha shin ká Tufooŋi jwumpe lógo, maa ɲɛɛ pu na ke, uru sí n‑pa mii á.
45 Nos
46 Ŋka lire ɲyɛ a li cyêe na wà a Tufooŋi ɲya mɛ, fo ŋge u à yîri Kile yyére ke. Uru u à Tufooŋi ɲya.
46 Isso não quer dizer que alguém já tenha visto o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; ele já viu o Pai.
47 Sèeŋi na mii sí n‑sìi yi jwo yii á, ŋgemu u à dá mii na ke, shìŋi niŋkwombaaŋi na ɲyɛ urufol'á.
47 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Yalyire ti maha shìŋi niŋkwombaaŋi kaan sùpyir'á ke, mii u ɲyɛ tire.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Mà yii tulyeyi yaha síwage e, pi à maniŋi lyî. Lire ná li wuuni mú i, pi à kwû.
49 Os antepassados de vocês comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 Ŋka nte t'à yîri nìɲyiŋi na mà tîge ɲìŋke na ke, ŋgemu ká tire lyî ke, u saha sì n‑kwû mɛ.
50 Aqui está o pão que desce do céu; e quem comer desse pão nunca morrerá.
51 Mii u ɲyɛ tire yalyire shìŋi woore mà yîri nìɲyiŋi na. Shin maha shin u à tire yalyire tà lyî ke, urufoo sí shìŋi niŋkwombaaŋi ta. Yalyire mii sí n‑kan diɲyɛŋi si shìŋi niŋkwombaaŋi ta ke, mii cyeere ti ɲyɛ tire.»
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer desse pão, viverá para sempre. E o pão que eu darei para que o mundo tenha vida é a minha carne.
52 Yesu à yire jwo ke, ka nàkaante si yîri Yahutuubii shwɔhɔl'e na: «Di ŋge nàŋi sí n‑jà u cyeere kan wuu lyî yɛ?»
52 Aí eles começaram a discutir entre si. E perguntavam: — Como é que este homem pode dar a sua própria carne para a gente comer?
53 Ka Yesu si núr'a yi jwo pi á: «Sèeŋi na mii sí n‑sìi yi jwo yii á, yii aha mpyi yii ɲyɛ a Supyaŋi Jyaŋi kyaare kyà, maa u sìshange bya mɛ, yii sì shìŋi niŋkwombaaŋi ta mɛ.
53 Então Jesus disse:
54 Ŋgemu ká mii cyeere kyà maa mii sìshange bya mú ke, shìŋi niŋkwombaaŋi na ɲyɛ urufol'á. Mii sí urufoo ɲɛ̀ n‑yige kwùŋi i diɲyɛ canŋkwɔge,
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 ɲaha na yɛ mii cyeere ti ɲyɛ yalyire sèe woore, mii sìshange mú sí ɲyɛ lùbyage sèe woge.
55 Pois a minha carne é a comida verdadeira, e o meu sangue é a bebida verdadeira.
56 Ŋgemu ká mii cyeere kyà maa mii sìshange bya ke, urufoo sí n‑kwôro mii wwoɲɛɛge e, mii mú sí n‑kwôro urufoo woge e.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue vive em mim, e eu vivo nele.
57 Tufooŋi u ɲyɛ shìŋifoo ke, ur'à mii tun, ur'e mii à shìŋi ta, lire pyiŋkanni na, ŋgemu ká mii cyeere kyà ke, urufoo sí shìŋi sèe wuŋi ta mii cye kurugo.
57 O Pai, que tem a vida, foi quem me enviou, e por causa dele eu tenho a vida. Assim, também, quem se alimenta de mim terá vida por minha causa.
58 Yalyire t'à yîri nìɲyiŋi na ke, tire ti ɲyɛ nte. Yii tulyey'à ntemu lyî maa ŋkwû ke, ti ɲyɛ tire fiige mɛ. Ŋgemu ká tire yalyire lyî ke, urufoo sí shìŋi niŋkwombaaŋi ta.»
58 Este é o pão que desceu do céu. Não é como o pão que os antepassados de vocês comeram e mesmo assim morreram. Quem come deste pão viverá para sempre.
59 Ɲyɛ Yesu à sùpyire kâla ná mpe jwumpe e Kapɛrɛnamu kànhe Kile Jwumpe kàlambage e.
59 Jesus disse isso quando estava ensinando na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ɲyɛ Yesu à puru jwumpe jwo amuni ke, ka u cyelempyiibii niɲyahamii si jwo: «Sèeŋi na, mpe jwump'à waha a tòro. Jo u sí ɲɛɛ mpe e yɛ?»
60 Muitos seguidores de Jesus ouviram isso e reclamaram: — O que ele ensina é muito difícil! Quem pode aceitar esses ensinamentos?
61 Yesu à cè na ɲje ur'à jwo ke, na yir'à waha u cyelempyiibii na, lire e pi na ŋkunni, ka u u yi jwo pi á: «Mpe jwump'à yii yà mú la?
61 Não disseram nada a Jesus, mas ele sabia que eles estavam resmungando contra ele. Por isso perguntou:
62 Yii aha bá Supyaŋi Jyaŋi ɲya u u dùru u tayirige e nìɲyiŋi na de? Ɲaha yii sí n‑jwo yɛ?
62 E o que aconteceria se vocês vissem o
63 Kile Munaani li maha shìŋi sèe wuŋi kaan sùpyaŋ'á, ná lire bà mɛ, sùpyaŋi yabiliŋi fànhe sì n‑jà yaaga pyi mɛ. Jwumpe mii à jwo yii á ke, p'à fworo Kile Munaani i, pu sí maha uru shìŋi kaan.
63 O Espírito de Deus é quem dá a vida, mas o ser humano não pode fazer isso. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida,
64 Ŋka pìi na ɲyɛ yii e, pi ɲyɛ a dá mɛ.»
64 mas mesmo assim alguns de vocês não creem. Jesus disse isso porque já sabia desde o começo quem eram os que não iam crer nele e sabia também quem ia traí-lo.
65 Ka Yesu si núr'a pi pyi: «Lire kurugo mii à yi jwo yii á na sùpya sì n‑jà n‑pa mii á ná Tufooŋi Kile ɲyɛ a li fànhe kan urufol'á mà yɛ.»
65 Jesus continuou:
66 Mà lwɔ́ kuru canŋke na, u cyelempyiibii niɲyahamil'à núru u fye e, pi saha ɲyɛ a ɲɛn'a taha u ɲwɔh'i mɛ.
66 Por causa disso muitos seguidores de Jesus o abandonaram e não o acompanhavam mais.
67 Ka Yesu si u cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi pyi: «Yii sí de, yii sí ɲɛɛ n‑kàre mú la?»
67 Então ele perguntou aos doze discípulos:
68 Ka Simɔ Pyɛri si u pyi: «Kafooŋi, jofoo yyére wuu sí raa ŋkɛ̀ɛge, shìŋi niŋkwombaaŋi jwumpe sí ɲyɛ mu á yɛ?
68 Simão Pedro respondeu: — Quem é que nós vamos seguir? O senhor tem as palavras que dão vida eterna!
69 Wuu à li cè maa dá li na na ŋge u à fworo Kile e ke, uru u ɲyɛ mu.»
69 E nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo que Deus enviou.
70 Ka Yesu si pi pyi: «Tá mii bà u à yii kɛ ná shuunniŋi cwɔɔnrɔ mɛ? Ŋka yii wà niŋkin na naha zàmpɛn.»
70 Jesus disse:
71 Simɔ Isikariyoti jyaŋi Zhudasi kyaa Yesu mpyi a jwo ke, uru u sí n‑pa u le cye e, maa li ta u na ɲyɛ cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi niɲcwɔnrɔbil'e.
71 Ele estava falando de Judas, filho de Simão Iscariotes. Pois Judas, embora fosse um dos doze discípulos, ia trair Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.