João 1

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mà jwo diɲyɛŋi u sìi ke, Jwumpe mpyi wani mà mɔ. Pu mpyi ná Kile e. Puru Jwumpe pu mpyi Kile yabiliŋi.
1 No princípio era o Verbo, e o Verbo estava com Deus, e o Verbo era Deus.
2 Ŋge u ɲyɛ puru Jwumpe ke, u mpyi wani ná Kile e, mà jwo diɲyɛŋi u sìi ke.
2 Ele estava no princípio com Deus.
3 Uru cye kurugo Kile à yaayi puni dá. Yaaga maha yaaga k'à dá ke, kuru kà ɲyɛ a dá u baa mɛ.
3 Todas as coisas foram feitas por ele, e, sem ele, nada do que foi feito se fez.
4 Ur'e shìŋi niŋkwombaaŋ'à fworo, uru u maha bɛ̀ɛnmpe kaan sùpyir'á.
4 A vida estava nele e a vida era a luz dos homens.
5 Puru bɛ̀ɛnmpe na ɲî numpini i, ŋka numpini ɲyɛ a jà pu na mɛ.
5 A luz resplandece nas trevas, e as trevas não prevaleceram contra ela.
6 Tèni là à pa nɔ, ka Kile si nàŋi wà pyi u tùnntunŋɔ, u mɛge na mpyi Yuhana.
6 Houve um homem enviado por Deus, e o nome dele era João.
7 U à pa mpa a bɛ̀ɛnmpe kyaa yu, bà sùpyire puni si mpyi si dá pu na u jwumpe cye kurugo mɛ.
7 Este veio como testemunha para testificar a respeito da luz, para que todos viessem a crer por meio dele.
8 Uru yabiliŋi bà u mpyi puru bɛ̀ɛnmpe mɛ, u mpyi a pa si mpa pu kyaa jwo kanna.
8 Ele não era a luz, mas veio para dar testemunho da luz,
9 Ŋge u mpyi bɛ̀ɛnmpe sèesee wumpe ke, ur'à pa diɲyɛŋi i mpa bɛ̀ɛnmpe kan sùpyir'á.
9 a verdadeira luz, que, vinda ao mundo, ilumina toda a humanidade.
10 U mpyi diɲyɛŋi i, diɲyɛŋ'à dá u cye kurugo, lire ná li wuuni mú i, diɲyɛŋi sùpyir'à u cyé.
10 O Verbo estava no mundo, o mundo foi feito por meio dele, mas o mundo não o conheceu.
11 U à pa u yabiliŋi shiinbii yyére, pi ɲyɛ a ɲɛɛ u na mɛ.
11 Veio para o que era seu, e os seus não o receberam.
12 Ŋka mpii pi à ɲɛɛ u na maa dá u mɛge na ke, u à kuni kan pire pun'á pi pyi Kile pyìi.
12 Mas, a todos quantos o receberam, deu-lhes o poder de serem feitos filhos de Deus, a saber, aos que creem no seu nome,
13 Pi ɲyɛ a Kile pyìfente ta sùpyire woore taŋkanni na mɛ. Pi ɲyɛ a ta nɔ ná u cwo pyìi taŋkanni na mɛ. Sùpya ɲyii kyaa bà l'à pi pyi amuni mɛ. Ŋka Kile yabiliŋi u à ɲɛɛ maa pi pyi u pyìi.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do homem, mas de Deus.
14 Ɲyɛ puru Jwumpe à pa mpyi sùpya, maa ntɛ̀ɛn wuu shwɔhɔl'e mà tère pyi. Wuu à u pèente ɲya. Uru u ɲyɛ Jyafooŋi niŋkinŋi mà fworo Tufooŋi Kile e ke, ur'e tire pèente ɲyɛ. Uru u à ɲwɔ wuu na sèl'e, maa sèeŋi cyêe wuu na.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, cheio de graça e de verdade, e vimos a sua glória, glória como do unigênito do Pai.
15 Ɲyɛ Yuhana à Yesu kyaa jwo. U à jwo fànha na: «Ŋge kyaa mii mpyi a jwo na u sí n‑kwɔ̀ n‑pa mii kàntugo ke, ur'à fànha tò mii na, ɲaha na yɛ mà jwo mii u si ke, u mpyi wani mà kwɔ̀.»
15 João dá testemunho a respeito dele e exclama: — Este é aquele de quem eu dizia: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois já existia antes de mim.”
16 U à ɲwɔ wuu na sèl'e maa kacɛnni là tɛ̀g'a kacɛnni là fûnŋɔ wuu á.
16 Porque todos nós temos recebido da sua plenitude e graça sobre graça.
17 Yii li cè, Kile mpyi a u Saliyaŋi kan Musa cye kurugo, numɛ u à ɲwɔ wuu na maa sèeŋi cyêe wuu na Yesu Kirisita cye kurugo.
17 Porque a lei foi dada por meio de Moisés; a graça e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Sùpya sàha ŋkwɔ̀ a Kile ɲya a ɲya mɛ. Ŋka Jyafooŋi niŋkinŋi u ɲyɛ Kile yabiliŋi, maa mpyi Tufooŋi Kile taan ke, uru u à Kile pyiŋkanni cyêe wuu na.
18 Ninguém jamais viu Deus; o Deus unigênito, que está junto do Pai, é quem o revelou.
19 Ɲyɛ Yahutuubii ɲùŋufeebil'à sáragawwuubii pìi ná Levi tùluge shiinbii pìi yîrige Zheruzalɛmu kànhe e mà tun Yuhana á, pi sà u yíbe na jofoo u ɲyɛ u wi yɛ?
19 Este foi o testemunho de João, quando os judeus lhe enviaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para perguntar: “Quem é você?”
20 Pi à u yíbe ke, u ɲyɛ a yaaga ŋwɔhɔ pi na mɛ, u à tíl'a jwo pi á: «Mii bà u ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi mɛ.»
20 Ele confessou e não negou; confessou: — Eu não sou o Cristo.
21 Ka pi i u yíbe: «Jofoo sí u ɲyɛ mu yɛ? Mu u ɲyɛ Kile tùnntunŋiEli la?» Ka Yuhana si pi pyi: «Ɔnhɔ, uru bà u ɲyɛ mii mɛ.» Ka pi i núr'a u pyi: «Kile tùnntunŋi wuu na sigili ke, uru u ɲyɛ mu la?» Ka u u núr'a jwo: «Ɔnhɔ.»
21 Diante disso, lhe perguntaram: — Quem é você, então? Você é Elias? Ele disse: — Não sou. Então perguntaram: — Você é o profeta? Ele respondeu: — Não, não sou.
22 Ka pi i ŋkànha a jwo: «Jofoo sí u ɲyɛ mu yɛ? Yà jwo wuu á, wuu sà jwo wuu tunveebil'á. Jofoo mu yabiliŋi na maye sɔ̂nŋi yɛ?»
22 Disseram-lhe, então: — Diga quem é você, para podermos dar uma resposta àqueles que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de si mesmo?
23 Ka Yuhana si pi ɲwɔ shwɔ ná Kile tùnntunŋi Ezayi ɲwɔjwumpe e na:
23 Então ele respondeu: — Eu sou “a voz do que clama no deserto: Endireitem o caminho do Senhor”, como disse o profeta Isaías.
24 Sùpyire ti mpyi a tun Yuhana yyére ke, Farizhɛɛnbii pìi na mpyi ná pi e.
24 Ora, os que haviam sido enviados eram do grupo dos fariseus.
25 Ka pire si núr'a u yíbe: «Mu bà u ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi mɛ, mu ɲyɛ Eli mɛ, mu sí ɲyɛ Kile tùnntunŋi nizigiŋi mɛ, ka ɲaha si mu ta mu u sùpyire batizeli yɛ?»
25 E perguntaram a João: — Então por que você batiza, se não é o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Ka Yuhana si pi pyi: «Mii na sùpyire batizeli lwɔhe e kanna. Yii shwɔhɔl'e, nàŋi wà na ɲyɛ wani, yii ɲyɛ a u cè mɛ,
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 uru sí n‑pa mii kàntugo, ŋka mii ɲùŋk'à cyɛ́rɛ u tanhaɲyi mɛɛre zànhaŋi i u tooyi na.»Biliŋi na tanhaɲyi mɛɛre sanre|src="LB00294b.tif" size="col" ref="Yuhana 1.27"
27 Ele vem depois de mim, mas não sou digno de desamarrar as correias das suas sandálias.
28 Cyire karigil'à pyi Bɛtani kànhe e, Zhurudɛn baŋi kàntugo. Kuru cyage e, Yuhana mpyi na sùpyire batizeli.
28 Essas coisas aconteceram em Betânia, do outro lado do Jordão, onde João estava batizando.
29 Kuru canŋa nùmpanŋa, Yuhana à Yesu ɲya u u sì u yyére ke, maa jwo sùpyir'á: «Yii wíi, Kile Mpabilini li ɲyɛ nde, lire li sí n‑pa diɲyɛ sùpyire kapegigii yàfa ti na.
29 No dia seguinte, vendo que Jesus vinha em sua direção, João disse: — Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Uru kyaa mii mpyi a fyânha a jwo yii á, tèni i mii à jwo “Nàŋi wà na ma mii kàntugo, ŋka u à pêe mii na, maa mpyi mii yyaha na, ɲaha na yɛ mii à si mà u ta.”
30 Este é aquele a respeito de quem eu falava, quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, porque já existia antes de mim.”
31 Mii yabiliŋi mpyi a cè na uru wi mɛ. Ŋka mii à pa mpa a sùpyire batizeli lwɔhe e, bà Izirayɛli shiinbii si mpyi si u cè mɛ.»
31 Eu mesmo não o conhecia, mas vim batizando com água a fim de que ele fosse manifestado a Israel.
32 Puru kàntugo, mpe Yuhana à jwo: «Mii à Kile Munaani ɲya l'à yîri nìɲyiŋi na mpánmpɔrɔgɔ fiige, mà pa ntɛ̀ɛn Yesu na.
32 E João testemunhou, dizendo: — Vi o Espírito descer do céu como pomba e pousar sobre ele.
33 Mii yabiliŋi mpyi a u cè mɛ. Ŋka ŋge u à mii tun mii u pa a sùpyire batizeli lwɔhe e ke, uru u à yi jwo mii á na mii aha bú Kile Munaani ɲya l'à tîg'a pa ntɛ̀ɛn ŋgemu na ke, uru u sí raa sùpyire batizeli ná Kile Munaani i.
33 Eu não o conhecia; aquele, porém, que me enviou a batizar com água me disse: “Aquele sobre quem você vir descer e pousar o Espírito, esse é o que batiza com o Espírito Santo.”
34 Mii à li ɲya li jwuŋkanni na. Lire e mii à jwo sùpyir'á na “Ŋge nàŋi u ɲyɛ Kile Jyaŋi.”»
34 Pois eu mesmo vi e dou testemunho de que ele é o Filho de Deus.
35 Kuru canŋa nùmpanŋa, Yuhana mpyi a yyére wani ná u cyelempyiibii pìi shuunni i.
35 No dia seguinte, João estava outra vez na companhia de dois dos seus discípulos
36 Ka u u Yesu nintoroŋi wíi, maa jwo: «Yii wíi, Kile Mpabilini li ɲyɛ nde!»
36 e, vendo Jesus passar, disse: — Eis o Cordeiro de Deus!
37 Yuhana cyelempyiibii mpii shuunniŋ'à puru jwumpe lógo ke, maa ntaha Yesu fye e.
37 Os dois discípulos, ouvindo-o dizer isso, seguiram Jesus.
38 Yesu à yyahe kɛ̂ɛnŋ'a wíl'a pi ɲya pi à taha uru fye e ke, maa pi yíbe: «Ɲaha yii na ɲcaa yɛ?» Ka pi i u pyi: «Arabi (lire ɲwɔhe ku ɲyɛ cyelentuŋi) taa mu à tîrige ke?»
38 E Jesus, voltando-se e vendo que o seguiam, disse-lhes: Eles disseram: — Rabi, onde o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “Mestre”.)
39 Ka u u pi pyi: «Yii a ma, yii sí ku ɲya.» Ka pi i ŋkàre ná u e, maa sà pyɛnge ɲya, maa ntɛ̀ɛn wani. Canvyinge tèni li mpyi li li, ka pi i canmpaange pyi ná u e.
39 Jesus respondeu: Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele aquele dia. Eram mais ou menos quatro horas da tarde.
40 Mpii nàmbaabii shuunniŋi pi mpyi a Yuhana jwumpe lógo, maa ntaha Yesu fye e ke, pire wà mɛge na mpyi Andire, Simɔ Pyɛri sìɲɛɛŋi.
40 André, o irmão de Simão Pedro, era um dos dois que tinham ouvido o testemunho de João e seguido Jesus.
41 Ka Andire si ntíl'a kàr'a sà u sìɲɛɛŋi Simɔ cya a ɲya, maa yi jwo u á: «Wuu à Masiyaŋi ɲya.» (Lire ɲwɔhe ku ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi.)
41 Ele encontrou primeiro o seu próprio irmão, Simão, a quem disse: — Achamos o Messias! (“Messias” quer dizer “Cristo”.)
42 Maa ntíl'a tòro Simɔ yyaha na mà kàre Yesu yyére. Pi à sà nɔ u na ke, ka Yesu si wá na Simɔ wíi maa ŋkwɔ̀ a jwo: «Mu u ɲyɛ Simɔ, Yuhana jyaŋi, pi sí n‑pa a mu yiri Sefasi.» (Girɛkiibii shɛɛnre e, pi maha jwo: «Pyɛri».)
42 E o levou a Jesus. Jesus olhou para ele e disse:
43 Kuru canŋa nùmpanŋa, ka Yesu si yîri na ŋkɛ̀ɛge Galile kùluni i, mà bɛ̂ ná Filipi i, maa u pyi: «Taha na fye e!»
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a Galileia e encontrou Filipe, a quem disse:
44 Filipi na mpyi Bɛtisayida kànhe shin. Andire ná Pyɛri kànhe ku ɲyɛ kuru mú.
44 Esse Filipe era de Betsaida, cidade de André e de Pedro.
45 Filipi à sà Natanayɛli ɲya ke, maa u pyi: «Nàŋi kyaa Kile tùnntunŋi Musa à jwo u Saliyaŋi sémɛŋi i, ná Kile tùnntunmpii sanmpii mú à u kyaa jwo ke, wuu à u ɲya. U à yîri Nazarɛti kànhe e, u mɛge ɲyɛ Yesu, Yusufu jyaŋi.»
45 Filipe encontrou Natanael e lhe disse: — Achamos aquele de quem Moisés escreveu na Lei, e a quem se referiram os profetas: Jesus, o Nazareno, filho de José.
46 Ka Natanayɛli si jwo: «Yacɛnŋɛ sí n‑sìi n‑jà n‑fworo Nazarɛti i la?» Ka Filipi si u pyi: «Ta ma wuu u shà, mu yabiliŋi sí n‑sà ɲya.»
46 Então Natanael perguntou: — De Nazaré pode sair alguma coisa boa? Filipe respondeu: — Venha ver!
47 Yesu à Natanayɛli ɲya u u sì u á ke, maa jwo: «Ŋge à sìi Izirayɛli shinŋi yabiliŋi, ɲaha na yɛ u funŋk'à sàa fíniŋɛ.»
47 Jesus viu Natanael se aproximar e disse a respeito dele:
48 Ka Natanayɛli si jwo: «Taa mu à mii cè ke?» Ka Yesu si u pyi: «Mii mpyi a mu ɲya fizhiye cige ɲwɔh'i, maa mu cè, ka Filipi si nta a mu yyere.»
48 Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Ka Natanayɛli si jwo: «Cyelentuŋi, Kile Jyaŋi u ɲyɛ mu, Izirayɛli Saanŋi.»
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Ka Yesu si u pyi: «Bà mii à mu pyi na mii à mu ɲya fizhiye cige ɲwɔh'i mɛ, lire kanni kurugo mu à dá mii na la? Mu sí n‑pa karigii cyiibɛrɛ ɲya ɲcyiimu cyi à pêe nintoroni na ke!»
50 Ao que Jesus lhe respondeu:
51 Maa núr'a jwo: «Sèeŋi na mii sí n‑sìi yi jwo yii á, canŋka yii sí n‑kwɔ̀ nìɲyiŋi ɲya u à múgo, si Kile mɛ̀lɛkɛɛbii ɲya pi i dùru na ntîri Supyaŋi Jyaŋi ɲuŋ'i.»
51 E acrescentou:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.