Atos 14

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ɲyɛ nde l'à pyi Antiyɔshi kànhe e ke, lire ninuuni l'à pyi Ikoni kànhe e. Poli ná Barinabasi à sà nɔ Ikoni i ke, maa ŋkàre YahutuubiiKile Jwumpe kàlambage e, maa Kile Jwumpe jwo fo ka Yahutuu niɲyahamii ná supyishiŋi sanŋi sùpyire tà niɲyahara si dá Yesu na.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé também foram à sinagoga judaica e falaram de tal modo que muitos creram, tanto judeus como gentios.
2 Ŋka Yahutuubii pi mpyi a cyé si piye kan Yesu á ke, ka pire si dánafeebii mɛyi kɛ̀ɛgɛ supyishiŋi sanŋ'á, ka pire si yîri dánafeebii kurugo.
2 Alguns dos judeus que não creram, porém, incitaram os gentios e envenenaram a mente deles contra Paulo e Barnabé.
3 Lire ná li wuuni mú i, Poli ná Barinabasi à kwôro wani mà tère nimbwoo pyi. Pi mpyi a pi cyɛge taha Kafooŋi Yesu na maa u kyaa yu sùpyir'á fyagara baa. Kafooŋi mpyi maha fànhe kaan pi á, pi i kakyanhala karigii ná kacyeeŋkii pyi. Lire cye kurugo pi mpyi maha li cyêe na jwumpe pi ɲyɛ na yu na Kile à ɲwɔ ke, na puru na ɲyɛ sèe.
3 Ainda assim, os apóstolos passaram bastante tempo ali, falando corajosamente da graça do Senhor, que confirmava a mensagem deles concedendo-lhes poder para realizar sinais e maravilhas.
4 Ɲyɛ lir'à pyi ke, ka kànhe shiinbii si ntáa, ka taage kà si mpyi ná Yahutuubii kàmpanŋke e, ka ku sanŋke si mpyi ná Yesu tùnntunmpil'e.
4 Com isso, o povo da cidade ficou dividido: alguns tomaram partido dos judeus, e outros, dos apóstolos.
5 Yahutuubii ná supyishiŋi sanŋi ná pi ɲùŋufeebii mpyi a bɛ̂ li na, si Poli ná Barinabasi kyérege, si pi wà mbò ná kafaayi i.
5 Então um grupo de gentios, judeus e seus líderes resolveu atacá-los e apedrejá-los.
6 Poli ná Barinabasi à pa ɲcè na pi na pire taboŋɔ caa ke, maa fê a kàre Likayoni kùluni i, Lisitiri ná Dɛribe ná yi kwùumpe kànyi na.
6 Quando os apóstolos souberam disso, fugiram para a região da Licaônia, para as cidades de Listra e Derbe e seus arredores.
7 Mà pi yaha wani, pi mpyi maha Jwumpe Nintanmpe yu.
7 E ali anunciaram as boas-novas.
8 Nàŋi wà na mpyi Lisitiri kànhe e, u tooyi mpyi a fàan. U mpyi a si cwɔ̀hɔmɔfoo.
8 Enquanto estavam em Listra, Paulo e Barnabé encontraram um homem com os pés aleijados. Sofria desse problema desde o nascimento e, portanto, nunca tinha andado. Estava sentado
9 Canŋka mà Poli ná Barinabasi yaha pi i yu ná sùpyire e, uru nàŋi nintɛɛnŋi na mpyi sùpyire shwɔhɔl'e. U mpyi na Poli jwumpe núru. Ka Poli si mpa u yal'a wíi mà li ɲya na dániyaŋi ɲyɛ u á, u jà a cùuŋɔ.
9 e ouvia Paulo pregar. Paulo olhou diretamente para ele e, vendo que ele tinha fé para ser curado,
10 Ka u u jwo fànha na: «Yîri, ma a ntíl'a yyére ma tooyi na!» Ka nàŋi si yi a yîr'a yyére, maa ntíi na ɲaare.
10 disse em alta voz: “Levante-se!”. O homem se levantou de um salto e começou a andar.
11 Sùpyir'à lire ɲya ke, maa jwo fànha na pi shɛɛnre e: «Kakyanhala! Yasunɲyi yà à yiye kɛ̂ɛnŋ'a pyi sùpyii, mà tîg'a pa wuu yyére!»
11 A multidão, vendo o que Paulo havia feito, gritou no dialeto local: “Os deuses vieram até nós em forma de homens!”.
12 Ka pi i Barinabasi mɛgɛ le Zusi, pi yasunmbwɔhe mɛge ku mpyi kure. Yasunŋke mɛge ku mpyi Ɛrimɛsi ke, kuru ku mpyi maha Zusi tùnnture yu, ka pi i kuru mɛge le Poli na, ɲaha na yɛ uru mpyi maha jwumpe yu.
12 Concluíram que Barnabé era o deus grego Zeus, e Paulo, o deus Hermes, pois era ele quem proclamava a mensagem.
13 Yasunŋke Zusi bage na mpyi kànhe tajyiɲwɔge na. Ŋge u mpyi maha kuru sunni ke, ka uru si nupyahigii cyìi cû, maa cire yafyɛɛnre myígile cyi yaciyi i, mà pa yyéeŋɛ yyéeŋɛ kànhe tajyiɲwɔge na. U ná sùpyire la mpyi si yire nìiyi bò si mpyi sáraga Poli ná Barinabasi á.
13 O sacerdote do templo de Zeus, que ficava na entrada da cidade, trouxe touros e coroas de flores até as portas da cidade, pois ele e a multidão queriam oferecer sacrifícios aos apóstolos.
14 Poli ná Barinabasi à pa yire cè ke, ka pi nàvunŋɔ wuubii si pi vàanntinɲyi cwɔn cwɔn, maa fyâl'a pi ɲùŋɔ bɛ̂, maa jwo fànha na:
14 Quando Barnabé e Paulo ouviram o que estava acontecendo, rasgaram as roupas e correram para o meio do povo, gritando:
15 «Wuu cìnmpyiibii, ɲaha kurugo yii ɲyɛ na nde pyi yɛ? Wuu na ɲyɛ sùpyii, yii fiige. Wuu à pa mpa Jwumpe Nintanmpe jwo yii á, na yii kàntugo wà ɲcyii laaga baa karigii na, Kileŋi ɲyii wuŋi u à nìɲyiŋi ná ɲìŋke ná suumpe lwɔhe ná ku funŋɔ yaayi dá ke, yii i yyaha kɛ̂ɛnŋɛ uru Kileŋi á.
15 “Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Somos homens como vocês! Viemos lhes anunciar as boas-novas, para que abandonem estas coisas sem valor e se voltem para o Deus vivo, que fez os céus e a terra, o mar e tudo que neles há.
16 Tèni là à tòro, Kile mpyi a supyishiŋi puni yaha pi i pi ɲyii kurigii ɲaare.
16 No passado, ele permitiu que as nações seguissem seus próprios caminhos,
17 Ŋka lire ná li wuuni mú i, Kile maha u tàange cyêre yii na ná kacɛnŋii niɲyahagil'e: u maha zànhe kaan yii á na yîri nìɲyiŋi na, maa yii sùmaŋi pyi u u ɲwɔge u tèefaani i, maa ɲjyìŋi kaan yii á fo maha yii funɲyi táan.»
17 mas nunca as deixou sem evidências de sua existência e de sua bondade. Ele lhes concede chuvas e boas colheitas, e também alimento e um coração alegre”.
18 Poli mɛ́ɛ ɲyɛ u à mpe jwumpe puni jwo ke, pi à kànha maa jà a sùpyire sige nìiyi mbòŋi na, si mpyi sáraga pi á.
18 Apesar dessas palavras, Paulo e Barnabé tiveram dificuldade para impedir que o povo lhes oferecesse sacrifícios.
19 Lire kàntugo ka Yahutuubii pìi si yîri Antiyɔshi kànhe ná Ikoni kànhe e, maa mpa sùpyire sɔ̀n a wà pi na, ka pi i Poli wà a cyán ná kafaayi i, maa u filil'a sà ɲcyán kànhe kàntugo. Pi mpyi na sɔ̂nŋi na u à kwû.
19 Então alguns judeus chegaram de Antioquia e Icônio e instigaram a multidão. Apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, pensando que ele estivesse morto.
20 Ŋka cyelempyiibil'à pa bínni u taan ke, ka u u yîri mà jyè kànhe e. Kuru canŋa nùmpanŋa, ka u ná Barinabasi si yîri wani mà kàre Dɛribe kànhe na.
20 No entanto, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou novamente na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Ɲyɛ Poli ná Barinabasi à Jwumpe Nintanmpe jwo Dɛribe kànhe e, ka shinɲyahara si dá Yesu na, maa mpyi u cyelempyii.
21 Depois de terem anunciado as boas-novas em Derbe e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram a Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia,
22 Pi nintorobii na yire kànyi na, pi mpyi maha màban leni cyelempyiibil'e, maa pi yɛrɛge bà pi si mpyi si ŋkwôro Kile kuni i mɛ. Pi mú mpyi maha yi yu pi á na: «Wuu à yaa wuu yyefugo karii niɲyahagii kwú wuye e si nta ɲjyè Kile Saanre e.»
22 onde fortaleceram os discípulos. Eles os encorajaram a permanecer na fé, lembrando-os de que é necessário passar por muitos sofrimentos até entrar no reino de Deus.
23 Dánafeebii kuruɲyi yi mpyi yire kànyi na ke, ka Poli ná Barinabasi si kacwɔnribii pìi cwɔɔnr'a yaha yire kuruɲyi puni niŋkin niŋkinŋi ɲùŋɔ na. Lire kàntugo maa súnŋi le, maa Kile ɲáare pi kyaa na. Kafooŋi Yesu na pi à dá ke, maa pi kyaa le uru cye e.
23 Paulo e Barnabé também escolheram presbíteros em cada igreja e, com orações e jejuns, os entregaram aos cuidados do Senhor, em quem haviam crido.
24 Lire kàntugo maa Pisidi kùluni jyiile maa ŋkàre Panfili wuuni i.
24 Então viajaram de volta pela Pisídia até a Panfília.
25 Pi à Kile jwumpe jwo Pɛrigɛ kànhe e mà kwɔ̀ ke, maa ŋkàre Atali kànhe e.
25 Pregaram a palavra em Perge e desceram para Atália.
26 Pi à nɔ wani ke, maa jyè bakwɔɔge e mà kàre Antiyɔshi kànhe e. Báaraŋi u ŋge Poli ná Barinabasi à pyi amɛ ke, wani kuru kànhe na dánafeebii mpyi a Kile ɲáare pi na maa pi le Kile cye e uru báaraŋi mpyiŋi mɛɛ na, bà Kile si mpyi si ɲwɔ pi na si pi tɛ̀gɛ mɛ.
26 Por fim, voltaram de navio para Antioquia, onde sua viagem tinha começado e onde haviam sido entregues à graça de Deus para realizar o trabalho que agora completavam.
27 Pi à nɔ wani ke, maa dánafeebii puni bínni. Kile mpyi a pi pyi pi à jà a yaaga maha yaaga pyi ke, mà bâra pyiŋkanni na Kile mpyi a dániyaŋi kuni cyêe supyishiŋi sanŋi na ke, maa yire puni yyaha jwo dánafeebil'á.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo que Deus tinha feito por meio deles e como tinha aberto a porta da fé também para os gentios.
28 Maa ntɛ̀nn'a tère nimbwoo pyi ná pi e wani.
28 E permaneceram ali com os discípulos por muito tempo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.