1 Coríntios 15

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ɲyɛ mii cìnmpyiibii, Jwumpe Nintanmpe mii à jwo yii á, ka yii i dá pu na, maa yiye pwɔ pu na ke, mii la ɲyɛ si yii funŋɔ cwo puru na.
1 Ora, eu vos lembro, irmãos, o evangelho que já vos anunciei; o qual também recebestes, e no qual perseverais,
2 Puru jwumpe cye kurugo, kuni li maha sùpyire shwɔ ke, lire yii à lwɔ́. Yii aha ŋkwôro lire kuni i, Kile sí yii shwɔ. Ɲaha na yii na sɔ̂nŋi na yii dániyaŋi kapyiini ɲyɛ ɲùŋɔ baa yɛ?
2 pelo qual também sois salvos, se é que o conservais tal como vo-lo anunciei; se não é que crestes em vão.
3 Jwumpe p'à jwo mii á, ná pu tayyéreg'à pêe ke, mii à puru jwo yii á. Puru pu ɲyɛ: Kirisita à kwû wuu kapegigii yàfaŋi kurugo, bà l'à fyânha a jwo Kile Jwumpe Semɛŋi i mɛ.
3 Porque primeiramente vos entreguei o que também recebi: que Cristo morreu por nossos pecados, segundo as Escrituras;
4 U buwuŋ'à le fanŋke e, u kwùŋi canmpyitanrewuuni, u à ɲɛ̀, bà l'à fyânha a jwo Kile Jwumpe Semɛŋi i mɛ.
4 que foi sepultado; que foi ressuscitado ao terceiro dia, segundo as Escrituras;
5 U ɲɛŋkwooni kàntugo, u à uye cyêe Pyɛri na, lire kàntugo, maa uye cyêe u cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi na.
5 que apareceu a Cefas, e depois aos doze;
6 Lire kàntugo cìnmpyiibii dánafeebii na u à uye cyêe tère niŋkin i ke, pir'à ɲyaha shiin ŋkwuu kaŋkuro (500) na. Shinpaanra kanna pi à kwû pire e, lire baare e, pi niɲyahamii saha na ɲyɛ shì na.
6 depois apareceu a mais de quinhentos irmãos duma vez, dos quais vive ainda a maior parte, mas alguns já dormiram;
7 Lire kàntugo u à uye cyêe Yakuba na, maa uye cyêe u tùnntunmpii sanmpii puni na.
7 depois apareceu a Tiago, então a todos os apóstolos;
8 Pire puni kàntugo, u à uye cyêe mii Poli na mú, mii u ɲyɛ mu à jwo pìnmpinɲyaga niɲjyembaga ŋkemu k'à si ke.
8 e por derradeiro de todos apareceu também a mim, como a um abortivo.
9 Yii li cè, mii u ɲyɛ Yesu tùnntunmpii puni kàntugo yyére wuŋi. Mii bá mpyi a yaa mii u tɔ̀rɔ u tùnntunmpil'e mɛ, ɲaha na yɛ mii mpyi maha Kile dánafeebii kuruŋke kyérege sèl'e.
9 Pois eu sou o menor dos apóstolos, que nem sou digno de ser chamado apóstolo, porque persegui a igreja de Deus.
10 Ŋka tayyérege e mii ɲyɛ niɲjaa ke, Kile u à ɲwɔ mii na maa mii yaha kur'e. Tawage e bà u à sàa ɲwɔ mii na mà dɛ! Mii bá à báaraŋi pyi mà tòro Yesu tùnntunmpii sanmpii na, ŋka ná na yabiliŋi fànhe e bà mii à u pyi mà dɛ! Kile u à ɲwɔ mii na maa mii pyi mii à u pyi.
10 Mas pela graça de Deus sou o que sou; e a sua graça para comigo não foi vã, antes trabalhei muito mais do que todos eles; todavia não eu, mas a graça de Deus que está comigo.
11 Lire e ke l'à pyi mii u à Jwumpe Nintanmpe jwo yii á yo, l'à pyi Yesu tùnntunmpii sanmpii yo, Jwumpe Nintanmpe ninumpe wuu ɲyɛ na yu, yii mú s'à dá pu na.
11 Então, ou seja eu ou sejam eles, assim pregamos e assim crestes.
12 Ɲyɛ ná wuu s'à jwo yii á na Kirisita à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i, ɲaha na yii pìi maha jwo na kwuɲɛnɛ ɲyɛ nùmpanŋa mà yɛ?
12 Ora, se prega que Cristo foi ressuscitado dentre os mortos, como dizem alguns entre vós que não há ressurreição de mortos?
13 Kampyi yii na sɔ̂nŋi na kwuɲɛnɛ ɲyɛ nùmpanŋa mɛ, lir'à li cyêe na yii ɲyɛ a dá na Kirisita mú à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i mɛ.
13 Mas se não há ressurreição de mortos, também Cristo não foi ressuscitado.
14 Kampyi Kirisita ɲyɛ a ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i mɛ, Jwumpe Nintanmpe wuu ɲyɛ na yu ke, puru kajwuuni mpyi na sí n‑pyi ɲùŋɔ baa, yii dániyaŋi kapyiini mú mpyi na sí n‑pyi ɲùŋɔ baa.
14 E, se Cristo não foi ressuscitado, logo é vã a nossa pregação, e também é vã a vossa fé.
15 — ausente —
15 E assim somos também considerados como falsas testemunhas de Deus que ele ressuscitou a Cristo, ao qual, porém, não ressuscitou, se, na verdade, os mortos não são ressuscitados.
16 — ausente —
16 Porque, se os mortos não são ressuscitados, também Cristo não foi ressuscitado.
17 Kàmpyi Kirisita ɲyɛ a mpyi a ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i mɛ, ɲùŋɔ mpyi na sí n-pyi yii dániyaŋi kapyiini na mɛ, yii kapegigii tugure mú mpyi na sí n‑kwôro yii ɲuŋ'i.
17 E, se Cristo não foi ressuscitado, é vã a vossa fé, e ainda estais nos vossos pecados.
18 Lire mpyi na sí li cyêe mú na mpii pi à kwû mà pi ta pi à dá Kirisita na ke, na pir'à pînni.
18 Logo, também os que dormiram em Cristo estão perdidos.
19 Kampyi wuu à wuu sɔ̀nŋɔre taha Kirisita na numɛ tìiŋi kanni kurugo, lire e ke wuu pi ɲyɛ diɲyɛ sùpyire puni kanhamafeebii.
19 Se é só para esta vida que esperamos em Cristo, somos de todos os homens os mais dignos de lástima.
20 Ŋka sèeŋi na, Kirisita à ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i. Mpii pi à kwû ke, Kile à u ɲɛ̀ a yige kwùŋi i yyecyiige na, maa li cyêe na kwùubii mú sí n‑pa ɲɛ̀.
20 Mas na realidade Cristo foi ressuscitado dentre os mortos, sendo ele as primícias dos que dormem.
21 Yii li cè, bà kwùŋ'à jyè diɲyɛŋi i shin niŋkin cye kurugo mɛ, amuni kwuɲɛni mú à jyè shin niŋkin cye kurugo.
21 Porque, assim como por um homem veio a morte, também por um homem veio a ressurreição dos mortos.
22 Sùpyire puni sí n‑kwû, ɲaha na yɛ pi ɲyɛ Adama wwoɲɛɛge e. Amuni li mú ɲyɛ, dánafeebii puni sí núru ɲɛ̀, ɲaha na yɛ pi ɲyɛ Kirisita wwoɲɛɛge e.
22 Pois como em Adão todos morrem, do mesmo modo em Cristo todos serão vivificados.
23 Ŋka shin maha shin ná u tèeɲɛnɛ li ɲyɛ, Kirisita u à pyi shincyiiwe mà ɲɛ̀, lire kàntugo, mpii pi ɲyɛ u wuubii ke, u aha bú núr'a pa canŋke ŋkemu i ke, pire mú sí ɲɛ̀.
23 Cada um, porém, na sua ordem: Cristo as primícias, depois os que são de Cristo, na sua vinda.
24 Lire kàntugo diɲyɛŋi sí n‑kwɔ̀. Kirisita sí ɲùŋufente puni ná sífente puni ná fànhafente puni shi kwɔ̀, si Saanre le Tufooŋi Kile cye e.
24 Então virá o fim quando ele entregar o reino a Deus o Pai, quando houver destruído todo domínio, e toda autoridade e todo poder.
25 Yii li cè na fànha ku ɲyɛ ku ki, Kirisita u tɛ̀ɛn ɲùŋufente na fo si zà yaa ná Kile e, u à u zàmpɛɛnbii puni le u tooyi ɲwɔh'i.
25 Pois é necessário que ele reine até que haja posto todos os inimigos debaixo de seus pés.
26 Zàmpɛnŋi nizanŋi u sí shi bò ke, uru u ɲyɛ kwùŋi.
26 Ora, o último inimigo a ser destruído é a morte.
27 Y'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i na: «Kile à síŋi kan u á yaayi puni na.» Ŋka puru jwumpe e, l'à fíniŋɛ na síŋi ɲyɛ Yesu á mà pyi Kile ɲùŋɔ na mɛ, ɲaha na yɛ Kile u à síŋi kan u á u pyi yaayi puni ɲùŋɔ na.
27 Pois se lê: Todas as coisas sujeitou debaixo de seus pés. Mas, quando diz: Todas as coisas lhe estão sujeitas, claro está que se excetua aquele que lhe sujeitou todas as coisas.
28 Ɲyɛ yaayi puni ká bú ŋkúu Kirisita á tèni ndemu i ke, uru u ɲyɛ Jyafooŋi ke, Kile ká síŋi kan u á yaayi puni na tèni ndemu i ke, u mú sí uye tîrige Kile á. Lire ká mpyi, Kile sí n‑pyi yaayi puni ná sùpyire puni ɲùŋɔ na.
28 E, quando todas as coisas lhe estiverem sujeitas, então também o próprio Filho se sujeitará àquele que todas as coisas lhe sujeitou, para que Deus seja tudo em todos.
29 Mpii pi maha piye batizeli kwùubii kurugo ke, yii sɔ̂nŋɔ pire na mú kɛ, kampyi kwuɲɛnɛ ɲyɛ a sìi nùmpanŋa mɛ, ɲaha kurugo pi maha piye batizeli pi kurugo yɛ?
29 De outra maneira, que farão os que se batizam pelos mortos? Se absolutamente os mortos não ressuscitam, por que então se batizam por eles?
30 Wuu mú de? Kampyi kwuɲɛnɛ ɲyɛ mɛ, ɲaha kurugo wuu maha wuu múnahigii pɛ́rɛli tèrigii puni i yɛ?
30 E por que nos expomos também nós a perigos a toda hora?
31 Mii cìnmpyiibii, mii sí n‑sìi yi jwo n‑waha yii á, mii na ɲyɛ kwùŋi ɲwɔge e canŋa maha canŋa. Sèeŋi na, mà yii yaha wuu Kafooŋi Yesu Kirisita wwoɲɛɛge e, yii pi à mii ɲùŋke yîrige.
31 Eu vos declaro, irmãos, pela glória que de vós tenho em Cristo Jesus nosso Senhor, que morro todos os dias.
32 Zhìŋi mii à le ná Efese kànhe sige yaayi i ke, kampyi nùmpanŋa ɲyɛ wani mɛ, ɲaha lire zhìleni mpyi na sí ɲwɔ mii na yɛ? Kampyi kwuɲɛnɛ ɲyɛ nùmpanŋa mɛ, mii sí n‑jà n‑jwo sùpyire sannte fiige na:
32 Se, como homem, combati em Éfeso com as feras, que me aproveita isso? Se os mortos não são ressuscitados, comamos e bebamos, porque amanhã morreremos.
33 Yii a yiye kàanmucaa: «Sùpyaŋi ɲaaraɲɛɛŋi ká mpyi u ɲyɛ a ɲwɔ mɛ, uru u maha u wurugo, maa u le kumpiini i.»
33 Não vos enganeis. As más companhias corrompem os bons costumes.
34 Yii yákili ta, yii i láha kapegigii na, lire l'à ɲwɔ. Pìi na ɲyɛ yii shwɔhɔl'e, pi sàha ŋkwɔ̀ a Kile cè mɛ! Mii na yire yu yii i li cè na yii silege kyaa li ɲyɛ li li.
34 Acordai para a justiça e não pequeis mais; porque alguns ainda não têm conhecimento de Deus; digo-o para vergonha vossa.
35 Mii mɛ́ɛ ɲyɛ mii à mpe jwo ke, mii à li cè na wà sí n‑jà mii yíbe na di kwùubii sí ɲɛ̀ n‑jwo yɛ? Ná cyeere shiŋi ntire e pi sí n‑pyi yɛ?
35 Mas alguém dirá: Como ressuscitam os mortos? e com que qualidade de corpo vêm?
36 Sìɲcoŋɔ kà ke, sùmaŋi mu maha nûgo ke, u mpùrampe ká fwɔ́nhɔ, u maha fyîn mà?
36 Insensato! o que tu semeias não é vivificado, se primeiro não morrer.
37 Sùmashiŋi mu maha nûgo, mu à jwo kàlage. Lire baare e ku cige nimpuŋke bà mu maha sà ɲcûru mɛ.
37 E, quando semeias, não semeias o corpo que há de nascer, mas o simples grão, como o de trigo, ou o de outra qualquer semente.
38 Ɲyɛ u nùguŋkwooni kàntugo, Kile maha u pyi u à fyîn maa u pyi u à pyi sùmacige, maha bɛ̂ ná u ɲyii wuuni i. Sùmaŋi shiŋi puni ná u cire ti ɲyɛ.
38 Mas Deus lhe dá um corpo como lhe aprouve, e a cada uma das sementes um corpo próprio.
39 Amuni ɲyii yaayi puni cyeere mú ɲyɛ, kà ná kà woro ɲyɛ niŋkin mɛ. Sùpyire cyeere na ɲyɛ ti yɛ, yatɔɔre woore sí ɲyɛ ti yɛ, saɲcɛɛnre woore na ɲyɛ ti yɛ, fyaabii woore na ɲyɛ ti yɛ.
39 Nem toda carne é uma mesma carne; mas uma é a carne dos homens, outra a carne dos animais, outra a das aves e outra a dos peixes.
40 Yaayi yi ɲyɛ nìɲyiŋi na ke, yire cyeere na ɲyɛ ti yɛ, ɲje yi ɲyɛ ɲìŋke na ke, yire woore mú sí ɲyɛ ti yɛ. Ɲyii yaayi yi ɲyɛ nìɲyiŋi na ke, yire sìnampe ná ɲìŋke wuyi sìnampe ɲyɛ niŋkin mɛ.
40 Também há corpos celestes e corpos terrestres, mas uma é a glória dos celestes e outra a dos terrestres.
41 Canŋaɲyiini sìnampe na ɲyɛ pu yɛ, yiŋke sìnampe na ɲyɛ pu yɛ, wɔrigii sìnampe mú sí na ɲyɛ pu yɛ, ali wɔrigii sìnamp'à wwû puye e.
41 Uma é a glória do sol, outra a glória da lua e outra a glória das estrelas; porque uma estrela difere em glória de outra estrela.
42 Ɲyɛ kwùubii ká a sì ɲɛ̀, amuni li mú sí n‑pyi. Bà sùmabilini ká nûgo, li mpùrampe maha fwɔ́nhɔ mɛ, amuni li ɲyɛ, buŋi ká ntò, u maha fwɔ́nhɔ, ŋka u aha ɲɛ̀ tèni ndemu i ke, u saha ɲyɛ na fwɔ́nre mɛ.
42 Assim também é a ressurreição, é ressuscitado em incorrupção.
43 Buŋi ká ntò, u lemɛ maha mpi, wà kuro sàha maha mpyi u e mɛ, ŋka u aha ɲɛ̀, u maha mpyi ná sìnampe e. Pi aha u tò, fànha maha mpyi u e mɛ, ŋka u aha ɲɛ̀, u maha mpyi ná fành'e.
43 Semeia-se em ignomínia, é ressuscitado em glória. Semeia-se em fraqueza, é ressuscitado em poder.
44 Cyeere múnaa baa woore ti maha ntò, ŋka ti múnaa woore ti maha ɲɛ̀. Sùpyire cyeere na ɲyɛ wani, Kile Munaani maha cyeere ntemu kaan ke, tire na ɲyɛ wani mú.
44 Semeia-se corpo animal, é ressuscitado corpo espiritual. Se há corpo animal, há também corpo espiritual.
45 Y'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i na: «Adama u ɲyɛ sùpyaŋi niɲcyiiŋi, Kile à u dá maa múnaani le u e.» Ŋka Adamaŋi u sí n‑pa kàsanraga na, ná uru u ɲyɛ Yesu Kirisita ke, uru u maha shìŋi kaan sùpyir'á Kile Munaani cye kurugo.
45 Assim também está escrito: O primeiro homem, Adão, tornou-se alma vivente; o último Adão, espírito vivificante.
46 Kile Munaani maha cyeere ntemu kaan ke, tire bà ti ɲyɛ niɲcyiire mɛ, supyicyeere ti ɲyɛ niɲcyiire, lire kàntugo Kile Munaani woore maha nta a pa.
46 Mas não é primeiro o espiritual, senão o animal; depois o espiritual.
47 Adamaŋi niɲcyiiŋi na ɲyɛ ɲìŋke wu, Kile à u yal'a yige pwoore e, ŋka Adamaŋi shɔnwuŋi ɲyɛ nìɲyiŋi wu.
47 O primeiro homem, sendo da terra, é terreno; o segundo homem é do céu.
48 Sùpyaŋi u à yal'a yige ɲìŋke e ke, bà uru ɲyɛ mɛ, yaaga maha yaaga k'à fworo ur'e ke, amuni yire puni ɲyɛ. Ŋge sí u ɲyɛ nìɲyiŋi wuŋi ke, bà uru ɲyɛ mɛ, yaaga maha yaaga k'à fworo ur'e ke, amuni yire puni mú ɲyɛ.
48 Qual o terreno, tais também os terrenos; e, qual o celestial, tais também os celestiais.
49 Sùpyaŋi u à yal'a yige ɲìŋke e ke, bà wuu ɲyɛ uru fiige mɛ, ŋge u ɲyɛ nìɲyiŋi wuŋi ke, amuni wuu mú sí n‑pyi uru fiige.
49 E, assim como trouxemos a imagem do terreno, traremos também a imagem do celestial.
50 Mii cìnmpyiibii, ɲje mii sí n‑jwo yii á ke, yire yi ɲje: cyeere ti ɲyɛ wuu na amɛ ke, wuu sì n‑jà n‑jyè Kile Saanre e ná tire e mɛ. Cyeere ti sí n‑pa n-fwɔ́nhɔ ke, mà tire yaha wuu na, wuu sì n‑jà n‑pyi kwùmbaa mɛ.
50 Mas digo isto, irmãos, que carne e sangue não podem herdar o reino de Deus; nem a corrupção herda a incorrupção.
51 Kani li mpyi a ŋwɔhɔ ke, mii sí lire yyaha jwo yii á, lire li ɲyɛ, wuu puni sì n‑kwû mɛ, ŋka wuu cyeere puni sí n‑kɛ̂ɛnŋɛ.
51 Eis aqui vos digo um mistério: Nem todos dormiremos mas todos seremos transformados,
52 Li sí n‑pyi tère niŋkin ná wiile niŋkin tìinmpini wyìzanni na. Diɲyɛŋi canŋkwɔge tìinmpini ká wyì tèni ndemu i ke, mpii pi à kwû ke, pire sí ɲɛ̀, pi saha sì n‑kwû mɛ, wuu cyeere puni sí n‑kɛ̂ɛnŋɛ.
52 num momento, num abrir e fechar de olhos, ao som da última trombeta; porque a trombeta soará, e os mortos serão ressuscitados incorruptíveis, e nós seremos transformados.
53 Yii li cè na cyeere ti ɲyɛ wuu na ke, tir'à yaa ti kɛ̂ɛnŋ'a pyi cyere, ntemu ti ɲyɛ ti sì n‑fwɔ́nhɔ mɛ. T'à yaa ti kɛ̂ɛnŋ'a pyi cyere ntemu ti ɲyɛ ti sì n‑kwû mɛ.
53 Porque é necessário que isto que é corruptível se revista da incorruptibilidade e que isto que é mortal se revista da imortalidade.
54 Ɲyɛ wuu cyeere ká bú ŋkɛ̂ɛnŋ'a pyi cyere nivwɔnhɔmbaara ná niŋkwumbaara tèni ndemu i ke, jwumpe p'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i ke, puru sí n‑fûnŋɔ. Y'à sémɛ: «Sí à ta kwùŋi na, kwùŋi shi à pînni feefee!»
54 Mas, quando isto que é corruptível se revestir da incorruptibilidade, e isto que é mortal se revestir da imortalidade, então se cumprirá a palavra que está escrito: Tragada foi a morte na vitória.
55 «Kwù wà we, taha mu síŋi ɲyɛ ke?
55 Onde está, ó morte, a tua vitória? Onde está, ó morte, o teu aguilhão?
56 Kapegigii mpyiŋi ɲyɛ baha fiige, ŋkemu ku maha kwùŋi pyi u u nɔni wuu na ke. Saliyaŋi kuni ɲaaraŋ'à wuu jà ke, lire l'à pa ná l'e kapegigil'à fànha ta wuu na.
56 O aguilhão da morte é o pecado, e a força do pecado é a lei.
57 Ŋka wuu à fwù kan Kile á, ɲaha na yɛ uru u à wuu pyi wuu à sí ta kwùŋi na, wuu Kafooŋi Yesu Kirisita cye kurugo.
57 Mas graça a Deus que nos dá a vitória por nosso Senhor Jesus Cristo.
58 Lire kurugo mii ntàannamacinmpyiibii, yii fànha le yiye e, yii àha yafyin yaha ku yii pyi yii a núruli kàntugo mɛ, yii a sì yyaha na Kafooŋi báaraŋi i tèrigii puni i. Yii li cè mà yii yaha Kafooŋi báaraŋi na, kanhare yii à pyi ke, tire sì n‑sìi n‑pyi ɲùŋɔ baa mɛ.
58 Portanto, meus amados irmãos, sede firmes e constantes, sempre abundantes na obra do Senhor, sabendo que o vosso trabalho não é vão no Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.