Hebreus 11
Saniyo-Hiyewe NT (SNY_TBL) vs NVT
1 Sosu a'i pe nomo Owane Sitewi ne tote tawesiyei su, nomo etiri ta so'oruwe tene! Etiri werese ape mo Owane Sitewi lai nomo ma'e au te'e naneiye ape, nomo etiri ape mo aniyei ne ninawenamisiya. Etiri ape mo nomo siye areiye se ta'ame ape, nomo etiri ape mo anirowa. Nomo etiri ape so'oruwe tene! [2 Ko 5:7]
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Tu naifa weriyei lu taune tomu ne'ese Owane Sitewi ne tote tawesiteye su, le lowe ne marepi nine'i wisereyeteye.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 Owane Sitewi lai awei etiri werese, sosu etiri werese ni'arawe hire sahe ta'aneye su, le peri topo lo te'eyewe, etiri werese ape mo henerai. Serai nomo le ne tote tawesiyei su, nomo etiri werese ape mo, le ta'aneye ape, siye so'oruwesiya. Sosu etiri tere'e werese, nomo pereye nowe eite se siyesiya ape, le lai ta'aneye. [Stt 1:1; Sng 33:6; Jo 1:3]
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Sosu a'i pe meni Abel Owane Sitewi ne tote tawesiyewe, le ma'e au heseyei wisere a'i ape au heseye. Meni Kein lai au heseyei tere'e lo ape Owane Sitewi ma'e au heseye su, Owane Sitewi lai Kein lo au heseyei ape ne nine'i ta'ame. Abel Owane Sitewi ne tote tawesiye su, le Owane Sitewi lo nihe se meni wara'i a'i iroteye. Piyene awere? Owane Sitewi lai au heseyei lo ape siyeye su, le le ne tote nine'iteye. Nowe me'iye su, le temeniyeye. Nomo Abel lo tote tawesiyei ape siye so'oruwesiya su, tote tawesiyei lo lai nomo ma'e tote tawesiyei lo sitewi pefine a'i au te'e atuatusiya. [Stt 4:3-10]
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Meni Enok Owane Sitewi ne tote tawesi umasinamiteye Le temeniye ta'ame. Ahowa, Owane Sitewi lai le tahe pa'are se omo ni'arawe hire lo ma'e hene wiye. Lu tamo le ne nehiteye su, owe lu tamo le siye ta'ame. Piyene awere? Owane Sitewi lo one towe sahe apou te'esiya. “Meni Enok hi awei sahe iroteye su, Owane Sitewi lai tote tawesiyei lo siyeyewe, le ne marepi erasi a'i tote nine'iteye.” [Stt 5:21-24]
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 Meni ta, menitani ta Owane Sitewi ne tote tawesi ta'ame su, Owane Sitewi lai lowe ne tote wisereye nine'irowata. Lu taune tamo Owane Sitewi ma'e aiyeyei ne toteyei su, lowe etiri hesi a'i pei tote tawesire. Tutawe, Owane Sitewi mi mi pasi pasi weriyei ironamitorowa. Sosu to'uresi lowe le ma'e aiyerowa su, le lowe ne au nine'irowa.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Meni Noa Owane Sitewi lo peri orese a'i ta nowe me'iye henerairowa ape, wanuwe. Le etiri ape, lowe ma'e henerairowa ape, siye ta'ame. Ahowa, le Owane Sitewi lo peri wanu umasiteyewe, wai wesi erasi ta ta'aneye. Nohuweripi awaripi wai wesi ape papu wiye. Le Owane Sitewi ne tote tawesiye su, lowe nohuweripi awaripi wisere a'i wai wesi papu iroteye. Lowe wai wesi ape papu wiye su, Owane Sitewi lai lu taune werese au hese ereiyewe, lu taune etiri werese sa'i se atenise temeniye po'uteye. Serai meni Noa Owane Sitewi ne tote tawesinamiye su, le Owane Sitewi lo nihe se meni farere a'i ironamiteye. [Stt 6:13-22; 7:1]
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Owane Sitewi lai meni Abraham ei aniyewe, le ma'e eiye, “Ane ne ma'e omo pani tere'e ta aurowa. Ne sinerowawe, omo pani ape ma'e, ane ne ma'e te'e naneiye ape, ire.” Serai Abraham Owane Sitewi ne tote tawesiyewe, omo sitewi lo ape arunati. Le omo pani he'i ape, le iteyei ape, so'oru ta'ama. Ahowa, le omo pani ape iteye [Stt 12:1-5]
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 Le omo pani ape Owane Sitewi le ma'e au te'e naneiye ape henerai su, le wesi ta ipari tahe se ta'aneye. Wesi ape sahe, le howeinamiteye. Le omo pani sahe iroteye su, le meni ta omo pani tere'e ma'e fai ape, wou a'i ne. Aiwawe a'i Abraham lo meni eime Aisak, sosu eime auwe lo, Jekop, lowesi aiwawe a'i Owane Sitewi lo peri te'e naneiyei ape wanu aniye. Lowesi wesi towafi lowesi lo, ipari tahe se ta'aneye ape, howeiteye. [Stt 35:12]
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Sosu Owane Sitewi lai apou eiye, “Nowe me'iye su ane omo weniyei erasi a'i ta mi mi pasi pasi tei kairefiyenamiteyei ape, ta'aneyei ne toterowa.” Serai Abraham omo weniyei ape sahe, le iroteyei ape, ninawenamiteye.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Sosu a'i pe Owane Sitewi lai meni Abraham ma'e peri te'e naneiyei ape au te'eye, “Ne lu tewi tomu ne'ese lo ya'ariyei sitewi henerairowa.” Abraham sosu tani lo Sara, nohuwe hesi ape naiheyeye. Sara, menitani waiyari a'i ne. Ahowa, Abraham Owane Sitewi ne tote tawesiyewe, le meni eime ape lo aite henerai. Owane Sitewi lai le ma'e peri te'e naneiye su, Abraham le ne tote tawesiye. Peri te'e naneiyei lo ape wiyeme a'i henerairowa. [Stt 18:11-14; 21:2; Ro 4:19]
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Meni Abraham naiheyeyewe, temeniye ataheyeye. Ahowa, le lu taune tomu ne'ese lo ya'ariyei sitewi henerai. Eimane werese lo tomu ne'ese erasi a'i henerairowa. Lowe eiwariyemi werese wou nawiterowa. Eneri, sa'i tewiye sahe irosiya ape, wou aiwawe a'i ne. [Stt 15:5; 22:17]
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Sosu a'i pe lu taune ape mo lowe Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Peri te'e naneiyei werese lo, le lowe ma'e au te'e naneiye ape, le etiri ape mo ne wiyeme pefine a'i au iro henerairowa. Lowe hi awei sato iroteye su, lowe etiri ape mo Owane Sitewi lowe ma'e te'e naneiye ape, ani te ta'ame. Ahowa, lowe etiri werese ape mo eyeri yaro siyeteye su, marepi lowe lo tote wisereye nine'iteye. Sosu mo'o lowe ta'i ta'i a'i temeniyeye. Lowe lu taune werese ma'e apou te'e areiyeye. “Nomo hi awei sato ipari lu taune wou a'i irosiya.” Sosu mo'o lowe ta'i ta'i a'i temeniyeye [Stt 23:4; Sng 39:12; 1 Pi 2:11]
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Lu taune ape mo apou au te'esiya su, “Nomo lu taune omo pani eyeri ma'e fai ape, wou tapei irosiya.” Lowe peri ape au te'eye su, lowe apou toteye, “Nomo omo pani towafi nomo lo siye nehinamisiya.”
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 Lowe omo pani sitewi lowe lo ape ne erasi a'i tote ta'ame. Ahowa, lowe omo pani sitewi ape ne marepi erasi a'i totenamiteye su, lowe omo pani sitewi towafi lowe lo ape ma'e si tame irowa.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 Ahowa, etiri ape pefine a'i ne. Omo pani he'i wisere pefine a'i ape ne, lowe erasi a'i totenamiteye. Omo pani ni'arawe hire sahe irosiya. Serai lowe Owane Sitewi ma'e apou au te'eye su, “Ne a'i lai Owane Sitewi nomo lo ne.” Ahowa, le lowe ne neritaseye ta'ame. Piyene awere? Le lai lowe ne omo weniyei erasi ta au ta'ane naneiye.
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 Sosu a'i pe Owane Sitewi lai Abraham lo tote tawesiyei siyeyei ne toteye. Sosu le ma'e apou eiye,Ahowa, Abraham Owane Sitewi ne tote tawesiteye. Serai le meni eime topo lo ape Owane Sitewi ma'e au heseyei ne toteye.
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 — ausente —
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 Abraham lai Owane Sitewi ma'e meni eime topo lo ape au heseyei ne toteyei su, le apou toteye, “Ane meni eime ano aine tera'eyei su, Owane Sitewi lai fara'u meni eime ano si tame ta'ane norohuwe sinerowa.” Serai etiri ape apou wou Aisak temeniyeyewe, Owane Sitewi lai le si tame ta'ane norohuwe sineye. [Ro 4:17]
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 Sosu a'i pe meni Aisak eimane hesi Jekop, sosu Iso peri wisere a'i te'e naneiyei ne toteye su, le Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Peri te'e naneiyei lo lowesi ma'e nowe me'iye su wiyeme a'i henerairowa. [Stt 27:27-29,39-40]
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 Meni Jekop temeniyeye ne ataheyeye su, le Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Serene le eimane auwe hesi lo ma'e, Josep lo eimane hesi, au te'e wisereyeye. Sosu mo'o le me epi lo se hi a'i epe'e ita'o onuteyewe, Owane Sitewi ma'e au te'e nine'i wisereyeteye. [Stt 47:31—48:20]
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 Sosu mo'o meni Josep temeniyeyei ne ataheyeye su, le Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Serene le Israel lo lu tewi werese ne au te'e areiyeye. “Nowe me'iye su, Owane Sitewi lai fene omo pani Isip hene arunatiyewe, fene omo pani he'i ma'e henetiteye.” Serai le eimane lo ma'e apou au te'eye. “Fene omo pani Isip arunatirowa su, fene pa'are werese topo ano fene mase aitire. Sosu omo pani towafi nomo lo sahe fisiye yo papu furowa.” [Stt 50:24-25; Kis 13:19]
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Meni Moses lo mai le auteiye su, Isip lo meni owane tutawe ape yo peri ape apou eiye, “Israel lo taune werese eimane auteiyei su, fene lu wenei eimane werese aine tera'ete.” Sosu Moses lo mai le auteiye su, nohuwe hesi apou toteye, “Meni eime notosi lo, lo nihari wisere pefine a'i ne. Lowe le owe ape aine tera'ere.” Notosi meni owane tutawe lo peri ape ne atoweiye ta'ame. Serene lowesi meni owane tutawe ape lo yo peri tote arisiyewe, lowesi Owane Sitewi ne tote tawesiteye. Le a'i lai meni eime lowesi lo au noweinoweinamiteye. [Kis 1:22; 2:2]
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Sosu meni Moses meni erasi a'i henerai su, le Owane Sitewi ne tote tawesiteye. Le lu taune werese ma'e apou eiye, “Fene ane ne meni owane tutawe lo eime taune lo meni eime owe ape eire.”
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 Le apou toteye, “Ane yo seni luwaru a'i lowe lo umasirowata. Lowe yo seni luwaru a'i ironamisiya su, marepi lowe lo oso po'o a'i terite nine'isiya. Serai ane yo seni luwaru a'i lowe lo arunatirowawe, Owane Sitewi lo lu tewi mase ironamirowa. Ahowa! Ane fofowei lowe lo aiwawe a'i teritenamirowa.”
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Le apou toteye, “Krais, Owane Sitewi ariariyeye ape, le fofowei erasi a'i teriterowa. Serai ane yaru lo sahe fofowei erasi a'i fara'u teriterowa. Etiri wisere werese a'i, Isip lo meni owane tutawe ane ma'e auwe ape, ane tote i'anerowa. Etiri ape erasi wisere a'i ne, sosu etiri wisere pefine a'i Owane Sitewi ane ma'e aurowa ape, ane siyeyei ne ninawenamisiya.”
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Moses omo pani Isip arunati su, le Isip lo meni Owane tutawe lo ai marepi, le ma'e toteyei ape ne, atoweiye ta'ame. Serai Moses Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Owane Sitewi le ma'e au noweinoweinamirowa. Owe meni ta lai Owane Sitewi siye areiye ta'ame. Ahowa, Moses lo tote tawesiyei ape lai Owane Sitewi wou a'i siyeteye. Serai nowe poweiye ape se le omo pani Isip ma'e si i ta'ame.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Moses Owane Sitewi ne tote tawesinamiteyewe, peri werese lo umasiteye. Owane Sitewi lai le ma'e apou eiye, “Fene werese iyu menei ta'i ta'i werese ta'uwe hereiyei, Pasova lo seni umasinamite. Fene fe sipsip ta aine tera'ere. Fisa'i lo yo tewiye sahe ani teine teroso eretire. Ane ipari wisere a'i ano, lu aine tera'esiya ape, eimawe arosairowawe, le fisa'i yo tewiye sahe siyeyei su, le wesi ape awera'iyenati. Le fisa'i siye ta'ame su, le lu wenei eimane poto ape mo aine tera'erowa. Le Israel lo lu wenei poto ape mo aine tera'erowata.” Serai Moses Israel lo lu tewi ma'e apou eiye. “Iyu menei werese a'i, fene nowe ape se tote anite tawesinamite.” [Kis 12:21-30]
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 Israel lo lu taune Owane Sitewi ne tote tawesiteyewe, sosu lowe hare ite farufaru a'i feni ma'e awei foro'o sahe toneri. Sosu Isip lo lu tewi tamo lowe mo'o umasititeye su, sa'i ei lai lowe atenise tera'e ereye. [Kis 14:21-31]
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Sosu a'i pe Israel lo lu taune Owane Sitewi ne tote tawesinamiteyewe, peri lo ape umasiteye. Lowe Omo Jeriko lo weniyei ape lo tewiye nowe poweiye ereti feni werese feni hesi a'i (7) se yose iteye. Lowe omo ape yose i tepa'asiye su, Owane Sitewi lai tapiye fisahe aine towesi fiyari ereye. [Jos 6:12-21]
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Menitani Rahap, tu tafa'e yo seni luwaru a'i iroteye ape, le Owane Sitewi ne atati tote tawesinamiteyewe, le lu hesi, eresene a'i napetu fareyareteye ape, siye nine'iteye. Sosu lu hesi ape, le napetu fareyareye ape, arunati su, lowesi le ma'e te'eye, “Owane Sitewi ne au noweinoweirowa.” Serai Israel lo ai lu werese omo weniyei ape ma'e ai atuwe su, lowe lu taune werese, Owane Sitewi ne tote tawesi ta'ame ape, aine tera'eyei ne toteye. Ahowa, lowe menitani ape aine tera'e ta'ame. [Jos 2:1-21; 6:21-25; Je 2:25]
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 Lu tomu ne'ese Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Ahowa, ane nowe eite se lowe ne fene ma'e au te'erowata. Lu weneri ape apou a'i ne. Meni Gideon, meni Barak, meni Samson, meni Jepta, meni Devit, meni Samuel, sosu lu tere'e ape mo Owane Sitewi lo peri au te'e siye lu werese, lowe werese Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. [Het 6:11; 4:6; 13:24; 11:1; 1 Sml 16:13; 3:1]
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 Lowe Owane Sitewi ne tote tawesiteye su, lowe omo pani sahe lu tere'e ma'e ai atu tiyatiteye. Sosu lowe lu ape mo ma'e hi ani araro po'uteye. Lowe yo seni farere a'i iroteye su, lowe etiri ape mo, Owane Sitewi lowe ma'e au te'e naneiye ape, aniye. Serai lowe Owane Sitewi lo peri tote tawesi umasiteye su, Owane Sitewi lai you pusi erawe erasi a'i lo ahi ani tomo'ute tawesiye. [Dan 6:1-2]
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 Sosu airame lowe lo yehe erasi a'i lowe ti sero'owei ne fu meteye su, lowe yehe ape aine noroweye. Lowe ai atu tiyatiyei su, airame lowe lo mene'e se aine tera'eyei ne toteye. Sosu Owane Sitewi lai lowe ma'e hene fareyareti. Lowe tahe pere'e a'i teriteye su, Owane Sitewi lai lowe ma'e au kairefiyeteye. Lowe airame lowe lo ai atu tiyatiteye su, lowe airame lowe lo ne kairefi erasi a'i ai atu tiyatinamiteye. Sosu lowe ipari ai lu tomu ne'ese a'i ani araro po'uteye. [Dan 3:23-27]
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Taune tamo Owane Sitewi ne tote tawesinamiteyewe, lu tewi lowe lo tamo, temeniyeteye ape mo, Owane Sitewi lai lowe fisiye sahe si tame au ta'ane norohuwe sineteye. Sosu taune ape mo lai lowe si sine norohuwe siye aniye su, lowe lai lowe ne au siye nine'i aniye. Lu taune tewi tere'e tamo kalabus wesi iroteye ape, apou te'eye. “Nomo tote tawesiyei nomo lo me'iyeni ma'e mi mi weriyei atati arunatirowata. Ahowa nomo kalabus wesi sato a'i ironamirowawe, nomo fofowei erasi teritenamitorowa. Lowe nomo aine tera'eyei su, nomo marepi erasi a'i tote nine'itorowa. Piyene awere? Owane Sitewi lai nomo marepi hepene he'i wisere a'i au ta'ane norohuwe sinerowa. Serai nomo mi mi weriyei Owane Sitewi ne me'iyeni ma'e atati arunatirowata. Ahowa, nomo le ne mi mi weriyei tote tawesi umasinamitorowa.” [1 Kin 17:17-24; 2 Kin 4:25-37]
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 Lu taune tamo Owane Sitewi ne tote tawesiteye ape, ai lu tamo lai lowe ma'e te'e naruteye. Lowe lu taune tere'e lo tahe wafei se aine nateye. Lowe lu taune tere'e lo tahe wafei kairefi a'i se ti tawesinamiteyewe, lowe kalabus wesi ma'e heneti. [1 Kin 22:26-27; Jer 20:2]
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 Lowe lu taune ape mo, Owane Sitewi ne tote tawesiteye ape mo, tapiye se fusawi aine tera'eteye. Lowe ipari mene'e se lowe tewi pa tewi a'i aine topoto ereteye. Lowe lu taune tere'e tamo ipari mene'e tere'e ai feni se feni se ape se tewi tera'e ereteye. Sosu lowe fe sipsip, fe meme lo tahe ani asiyewe, uweiyei a'i iro ereteye. Lowe ma'aru etiri werese po'uteye. Lu tere'e lai lowe kalabus wesi ti tawesinamiteyewe, lowe ma'e au luwaruweteye. [2 Sto 24:21]
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Lu taune ape mo yo seni wara'i a'i ironamiteye. Serai lu taune tere'e awei pani iroteye ape, lowe ne ai marepi totenamiteye. Lowe omo pani, etiri ta'ame ape, sahe uwei ereteye, omo hire sahe uwei ereteye. Lowe tapiye pa wesi tewi sahe howeiteye. Sosu lowe awei yo papu howei ereteye.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Nomo lu taune werese eite mo lo tote tawesiyei ape mo lo peri wanuwe su, nomo Owane Sitewi ne hepene se su'ariye. Serai nomo le ma'e au te'e wisereye nine'inamiteye. Ahowa, lu taune ape mo ne, lowe lai Owane Sitewi lo te'e naneiye ape mo me'iye henerairowa ape, lowe etiri ape mo henerairowa ape, siye ta'ame.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Serene Owane Sitewi lai marepi he'i a'i nomo ne totenamisiya. Marepi he'i lo ape wisere pefine a'i ne. Lu taune ape mo tu naifa awei sato iroteye ape, lowe Owane Sitewi ne tote tawesinamiteye. Sosu mo'o meni Owane Krais henerai su, nomo le ne tote tawesi umasisiya. Serai Owane Sitewi lo marepi sitewi apou toteteye. Lu taune tu naifa Owane Sitewi ne tote tawesi umasiteye ape mo, lowe nomo mase aiwawe ta'uwerairowa. Sosu nomo werese Owane Sitewi lo nihe se lu taune wara'i a'i ironamitorowa. Nowe ape se nomo etiri werese, le nomo ma'e auwei ne te'e naneiye ape, nomo omo hire sahe etiri ape mo anirowa.
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.