Mateus 22

Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesukafo kepa ka kofa eti logimami,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 Kosinau nemo we wekudite yakafo wenenala kiyaba o ledenami monala ya kiyaba we wenaba ma nalafo wena olunagolimo yamu konuma-kobina naba olu mau wito ofo kiyami we yaidana oto ne.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Wewa lonodo we eti logimami, Wenena komu luni fiyomo minado uti gilimiti enawae, loto gilifi melaito wafa, luni fiyami wenena ya eleka ginaito ámae.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 Yamu lonodo we ma kofa gilifi meleto eti logimami, Uti komu luni fiyomo wenena ya etiti logimalo, Konuma-kobina ya ofo kito, ido bulumakauti sipisipiti moda ofo kito, muki neta olufe lo fulitoninako, yamu oti we wena anido olu gimito weni-neta nenawae, loti logimalo, loto logimito gilifi melaiye.
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Gilifi melaito, uti kawa logimafa, kolámoti faifa kanu ailo-ailo wato, ma ya aimola minau wito, ido ma ya aimola kifana lonolau wito,
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 ido maleka yate lonodo wewa ani-kiyanido oluti ukani olu nosámami o gedeti gini folae.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Kiyaba we wenabama kawa kolito siya kala-kala lito, kimiwe gilifi melaito, uti gini folamo wenenawa muki gini fuluti, numuni ebani yaki feiya ae.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Feiya ato, lonodo we logimami, Nanefo wena olaito konuma-kobina olufe lomo ya nenune, loto wenena lu fi gedofa, monani efe ádami yamu enawamo ya ogoufámae.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Yamu kanu kofala nedo-nedo uti, wenena muki geyenawamo ya luni fiti, neta nenuge alo, logimiti gilimiti enawae, loto lonodo we logimaiye.
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Logimaito, uti kanu kofala nedo-nedo monimo uti, wenena muki oloto piyamo, mona lalo melamo ido nosámami melamo, muki ya gilimiti ato, numuna nabau ya wenena naba mau witi amedoti minae.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 Mau witi amedoti numugu ya minato, kiyaba wenabakafo geyenae, loto dito wenena geyemo wiye. Geyemo wimo ya we ma kipa wena oludo unagili wi-wi amo owo ukanalo wiyámami ya eyeto loumami,
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Wenenane, kipa wena olunagilado wi-wi amo owo ukagalo wiyámanimo ya egaidana oto numugu amau ya idane? loto loga o edaito, wema ka ádaiye.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Ka ádaito, kiyaba we wenaba ya lonodo we eti logimami, Wewa ana-kiyanalo nela witi sinidigu feka fulato, aya siniku yau kufu naba-naba oti weni kofala uguti minenagilae, loto logimaiye.
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Ena ayaidana oto Gotikafo wenena muki ya luni fiyaifa, ido lawoko-lawoko iyaina o gedaiye, loto logimaiye.
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Ena Falisi we yate feka uti, Yesu ka lenami ya ka oluto ligiya lo edenune, loti mau witi kudala ki minoti,
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 gege melamo we ido Heloti ege melamo we Yesu nedo gilifi melato uti eti loti lamo, Api lilibanimo we, ka ona kulako lo-lo ane, loto koli minone. Ido Goti kanula lalo yalo moninawamo monamu ona kula api lilibi-lilibi o minane. Ido faifa wenenafe, ido kulini nemo wenena ya kolini kolámoto, ka ona yako lo minane.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Etito loga o kedogeto itibito ka lenanimo kolinune. Ena kiyaba we wenaba Sisa kifana takisi umu-umu onimo mona ya efe loto nefe? loti loga o edae.
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Yesukafo kani-manini nosámami kiyamo ya kolitoto eti logimami, Linate monabi lele wiyamo we, nediti kepa mele nomae?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Kifana takisi fulenawamo kifana ya nilibalo, lito kifana denaliyasi lawoko ya olu oloto piti ilibato,
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Yesukafo eyeto logimami, Ounaki lufuwalaki ama ya kema netala ne? loto loga o gedaiye.
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Ya Sisa ounaki lufuwalaki ne, loti itibiti loumato eti limo, Etito Sisa netala oluti ya Sisa itibiti umalo. Ido Goti netala oluti ya Goti itibiti umalo, loto logimaiye.
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Kawa limo ya koliti elegiti fulo edeiti wae.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Aya kamenalo Sadusi wenena ya wenena folagu yauti neidámenawamo ne, loti kolamo ya Yesu nedo oti loga o edamo,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 Api lilibanimo we, Mosesekafo eti limo, We ma nomilipa kedámoto folagetoma, kunalafo yakafo wena-kenawa ya oluto yalafodo nomilipa olu oloto pi edenaiye, loto limo ne.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Ido lamo minonigu ya yalafo-kunalafo seweni (7) ya minato, ena komu yanibo ya wena oluto nomilipa kedámoto folaito, kunalafokafo wenawa olaiye.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Oluto amo ayaidana oto folaito, kunalafo makafo wenawa oluto folaiye. Etiko oluti wato, yalafo-kunalafo seweni (7) ya wenawa lawoko oluti folae.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Muki ya folato, aiga wenawa yamaki folaiye.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Folaito, yalafokunalafo seweni (7) ya wenawa olamoma nenako, yamu wenena folamo ya kofa nedinawamo kamenalo ya kema olonafo minenami ne? loti loga o edae.
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Loga o edato, Yesukafo itibito limo, Linate ya ka mono lufuwau nemo ka ido Goti aumala yaki kolife loti kolámanako, yamu kopa ka lo minae.
29 Jesus respondeu:
30 Wenena folaguti nedinawamo kamenalo ya we wena mofu melámato, we wena anido olu gimámenagilae. E’e, Goti enisolela kosinau minamo yaidana oti minenagilae.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 Ena wenena folaguti kofa nedinawamo kamena yamu Gotikafo logimami ka ya katámafe?
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 Eti logimami,
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Ido wenena mau minamo ya kawa limo koliti ya mono api gilibami kala yamu elegiyae.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Ena Falisi we yate Yesu ya Sadusi we olu you lo gedaiye, loti lamo kawa koliti ya mau witi minae.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Ido mau minagu yauti we makafo lo melami ka ya katoto kolife limo we ya Yesu kepa mele edenae, loto amo nedo uto eti loumami,
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 Api lilibanimo we, lo melami ka yauti ya nena ka ya u komu uto auma wiyami ka ne? loto loga o edaiye.
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Loga o edaito, Yesukafo limo,
37 Jesus respondeu:
38 loto lo melami kau (Lo 6:5) nemo kawa ya u komu uto auma wiyami ka ya ne.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Ido aiga ka ma ayaidana oto nemo,
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Kawa lele ya Goti lo melami kala ido polofete kanina muki ya mona lufawa ona kula ya ne, loto loumaiye.
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Falisi we muki mau witi minamo ya Yesukafo eti loto loga o gedami,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 Linate ya Goti ilifi melami we Kilisto yamu nediye loti koli minae? Kema ufa fiyami we ne? loto loga o gedaito, amo yate Defiti ufa fiyami we ne, loti itibiti loumae.
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Loumato, amokafo eti limo, Etito ya Ouna Felegaga yakafo Defiti welau ka melaito, Wekolanele, loto limo ya egaidana oto lo edami ne? Yamu mono lufuwa wiyaigu yau eti limo,
43 E Jesus perguntou:
44 Wekola yakafo Wekolane ya loumami, Ane onaleka amedoto kiyaba oto minageto, ya kuwokafomota fulo kiyaga feumau gedenagolowe, loto limo ne,
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Etito Defitikafo ya, Wekolanele, loto lito Goti ilifi melami we Kilisto ya egaidana oto Defiti ufa fiyami we minami ne? loto loga o gedaiye.
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Yamu wenena ma ka itibiti loumunawamo ya ogoufámato, aya kamena yalekati minomo wamo ya koliya koliti kofa loga-miga o edámae.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.