Lucas 9
Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs AAI
1 Ena Yesukafo ege-ege moinamo we tuwelu (12) amodoka olu mau wi gedeto Satani kimiwela olu fulo gedeti gilifi melenawamo auma ido neta kilamo olu faka lo gedenawamo auma ya gimaiye.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Auma gimito, eti logimami, Uti Goti wekudi wenenala kiyaba o ledami ka ya lo oloto gimiti ya ido neta kilamo ya olu faka lo gedalo, loto gilifi melaiye.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Gilifi melenagolo ya ka ma mene oto eti loto logimami, Linate unawamo ya kanudo neta-mata owotinafe, ido kolobofe, ido beletife, ido kifanafe ya olu minámoti faifa walo.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Ido numugu dinawagu ayau yako onoti nediti oti minomo uti numuna meya malo unagilima aya kamenalo ya numunawa fuliti walo.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Ido u fedato koina wi gedámenawamo, numunawa ya fuliti kiyanido momupa ekelami ya kululu witi, fuliti monatina kolinawae, loti fulo gedalo, loto logimito gilifi melaiye.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Gilifi melaito, uti numudo-numudo eba nedo-nedo moniti Goti kala kuwa lalo lo oloto gimiti, neta kilamo olu faka lo gedemo wae.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Ena gamani wenabani Helotikafo Yesu neta-mata imo ka ya kolito, kala ligi-ligi kiyaiye. Wenena mate ya Yoni folaiguti olu nedi edaito minaiye, loti lo-lo ae.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Ido mate ya Elaiya kofa oloto pito minaiye, loti lo-lo ae. Ido liligate ya adeina polofete minagu ma folaiguti nedito minaiye, loti lo-lo ae.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Eti lo minamo yamu Helotikafo kala ligi-ligi kito ya eti limo, Namo weneloti ya Yoni kenebala fitamo ne. Wewa yamamu ka yaidana lo minamo kolomo yamu kema ne? loto ya eyenami kanu ma moni wili minaiye.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Ena aposolo we yate moinadoti itibiti oti lono olamo ka ya Yesu loumae. Loumato, Yesukafo gilimito, lalimoko minenune, loto numuna meya kuliya Betesaida wiye.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Gilimito wito, wenena mau naba-naba ya koliti gege uti ya Yesudoka o fedae. O fedato, koina wi gedeto Goti wekudi wenenala kiyaba o ledami ka ya logimito, neta kilamo wenena ya olu faka lo gedaiye.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Ena fo sapinae, loto ito ya ege-ege moinamo we tuwelu (12) ya amo nedoka oti eti loti loumamo, Amalo ya fafato mikalo minonimo yamu kolito wenena mau naba ya uti numudo-numudo ido mini numuni adu nedo yalo ya weni-netaki ido onenawamo eba ya moni wilinawae, loto gilifi melo, loti loumae.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Eti loti loumafa, ido amokafo, Linanimo weni-neta ma gimalo, loto logimaito, itibiti loumamo, Lamo beleti faifu (5) ido laefa lele (2) yakiko olu minone. Yamu nedi enune? Uto wenenawa muki weni-neta meina finumomu labe? loti lae.
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Eti loti lamo ya wemomo ya faifu tauseni (5,000) yaidana oti minamo yamu lae.
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Eti loto logimaito, amote uti eti o gedato, muki amedoti minomo wae.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Eti ato, Yesukafo beleti faifu (5) yaki ido laefa lele (2) yaki oluto kosinalo ko faka loto, siyane, lalole, loto ya leketo ege-ege moinamo we yate iya meleti, wenena mau naba ya giminawae, loto gimaiye.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Gimaito, muki wenena nato muni ito ya luma nemo onowa-fanawa minomo wimo ya kiyaka oti owo kedikoko naba ya tuwelu (12) koilato faitiye.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Kamena ma Yesuki ege-ege moinamo weki inanimoko minoti, Yesu aimolako Goti loumu minaido yalo ya eti loto loga o gedeto limo, Wenena mau naba yate namomu lamo ya kema minaiye, loti lo minae? loto loga o gedaiye.
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Loga o gedaito, ka itibiti eti loumamo, Mate kamo Yoni noku wi gede-gede imo we ya minane, loti lae. Ido mate Elaiya ya minane, loti lae. Ido mate ya adeina polofete minaguti ma ya folaiguti kofa neidami we ya minane, loti lo minae, loti loumae.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Eti loumato, amokafo, Etiti lafa, ido linate ya namomu ya kema ne, loti lo minae? loto loga o gedaito, Pitakafo ka itibito eti loto loumami, Gotikafo kilifi melami we Kilistole, loto loumaiye.
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Loumaito, ido kawa ya wenena logimámalo, loto auma wito lo fuko gedaiye.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Ido ka ma mene oto logimami, We Kula namo ya keina naba-naba koloneto Yuda wenena kiyabani weki, yokila ki umamo we kiyabani weki, ido lo melami ka api gilibamo we yalekate meni numuti nofato fuluto ya fo kamena tili (3) wageto kofa nedinagolowe, loto logimaiye.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Ena Yesukafo ya muki eti loto logimami, Ma nege melenune, lotima, inanimomuko kolamo ka ya fuliti, kamena-kamena yá yofonina mofuti nege melenawae.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Ido we makafo aimola ukana atuwamuko koli minoto fulunami we ya u kopa unagoliye. Ido makafo namomu kolito monimo uto omuna kofawa minami monala ya fulito fulunami we ya omuna kofawa minowa-minowa enagoliye.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Ido mate ya mikaleka neta-mata muki ya ko noti monimo wafa, ido inanimoni u kopa unawamo ya egaidana oti lalo enawamo ne?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Ido makafo namomu ido ka lomo yamu kolito ukanalo kolinami we ya namo We Kula lamenane yaki, ido Menefo ido felegaga enisole lamenani yaki o fedenamo kamenalo ya wewa yamu kolito ayaidana oto ukanelo kolinagolowe.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Ena ka ona logimowe. Linate onema amalo minagu yauti maleka folámoti faifa minato, Goti wekudi wenenala kiyaba o ledami kamena olu oloto pi gimageto eyenawamo ne, loto logimaiye.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Ena Yesukafo kawa logimi fuli loito neto ya fo kamena eiti (8) utaito yalo Goti loumunae, loto Pitale, Yonile, Yemusile gilimito mowalo idaiye.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Dito, Goti loumu minaido ya kola-wela u ailo ito ido ukanalo owo u lamena oto kiyoba ko sili gae-gae fulami yaida iye.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Eti o minaito, we lele Mosesete Elaiyate
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 kosina lamenaki oloto piti, amoki ka lokoli-fakoli amo ya Yesu Yelusalemu ya fuli loto fulunami ka ya lo minae.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Lo minato, ya Pitaki lakoina minami we leleki omuni fi-fi ito oku onadoti nediti Yesu lamenala yaki ido we lele lakoina minami we yaki geyae.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Geyato, we lele Yesudokati waido ya Pitakafo Yesu eti loto loumami, Api lilibanimo we, lamo amalo minonimo ya lalo ne. Lalimo kolo-kalo numuna lelei-lawokoi kuto ma ya kamo numuga minenaiye. Ido ma ya Mosese numuna minenaiye. Ido ma ya Elaiya numuna minenaiye, loto loumaiye. (Eti loumuto ka limo monala ya kolife ádaiye.)
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Eti lo minaito, limu makafo oloto pito asa wi gedaito ege-ege moinamo we ya koli gimaiye.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Koli gimaito, limuku yauti nola ma kolamo eti limo, Ama ya Nanefo iyaina o edomo wema ne. Kala ya luti-katigu kolalo, loto liye.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Ka lo fuli lito ya Yesu aimolako minami ya eyae. Ena kamena yalo ya netawa eyamo ya wenena ma logimámoti faifa koliti minae.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Ena leda mowaloti lomado ya wenena mau naba ato katula ae.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Katula ato, ayalo wenena minagu yau we makafo eti loto lu fiyami, Api lilibanimo weyo, nanefo nomilipane lawokoko ma nenako, eyo, loto wako lo kedowe.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Kolabe? Satani kimiwela makafo olu kiki lo edaito, kaita kai-kai nosámami melaito ido olu ipili-napili wi edaito ketufu kala-kala welau yati di-di imo ne. Eti imowa ya ala fulo edámoto kamena fana-fana etito ukana olu kopa o edemo idaiye.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Eti o edaito, namo kege-kege moinamo we yate siya-mulunauti olu fulo edeti ilifinawae, loto wako lo gedofa, ido ogoufámae, loto loumaiye.
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Eti loto loumaito, Yesukafo ka itibito eti loto limo, Ake, linate koli kikitina minámaito monatina lekesa wiyami melamo wenenao, kamena nenaki ya linateki minenae? Ido kamena nenaki linate keinatina mofu gedenae? Nakafo ilimito ano, loto loumaiye.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Eti loto loumaito, kipawa ya Yesu nedo o minaito ya Satani kimiwelakafo olu mikalo fulo edaito, kululukululu monito, ketufu welauti kala-kala loto idaiye. Eti o edaito, ya Yesukafo Satani kimiwela, Eti ámo, lo fuko edeto, ya kipa olu faka lo edeto melafo itibito olu umaiye.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Eti o gedaito, muki yate Goti aumala naba ya eyeti elegiyae.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 Ka ama logiminamo ya koliti eti loti kolife lalo. We Kula namo ya nofo fulunawamo wenena anido giminagoliye, loto logimaiye.
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Eti loto logimaifa, kala ya kolife lotenawae, loto Gotikafo kala monawa olu faluku gedainako, yamu kani ligi-ligi kiti loga o edenune, loti kolafa, ido koli gimaito loga o edámae.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Ena ege-ege moinamo we yate moila fiti eti loti lamo, Lamodokati ya kema komu meleto kuliya nemo we minenagoliye? loti lae.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Eti loti lafa, ido luni-kanigu kolamo ka ya Yesukafo kolito ya nomilipa kefola ma ilimito adu nedi meleto
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 eti loto logimami, Kolalo. Wenena mate namo kulinelo nomilipa kefola yaidana ma koina wi gedenawamo wenena ya namoki koina wi nedenagilae. Ido koina wi nedenawamo wenena ya nilifi melami we yaki koina wi edenagilae. Yamu linate yauti we ma kiyanido lumuto minenami we ya liliga muki ya olu fulo gedeto u komu melenaiye, loto logimaiye.
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Ena Yonikafo eti loumami, Api lilibanimo weyo, we makafo kamo kulikalo Satani kimiwela gilifaito eyonimo ya lamodoka mene oto kege melámainako, yamu lo fuko edone, loto loumaiye.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Loumaito, Yesukafo eti loto limo, Lo fuko edámalo. Linate kuwotibo bulu gedámami we ya linate yowoti we ne, loto logimaiye.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Ena Yesu kosinau dinami kamenala alitito ya Yelusalemu numudo unae, loto auma wito kolito
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 wenena gilifaito komu meleti uti Samalia wenena numuni malo u fedeti, Yesu onenami numuna ma olu oloto pi edenune, loti idafa,
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 ido Yesu ya Yelusalemu numudo unagolimo yamu wenenawa amoki koina wi edámae.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Amoki koina wi edámamo monani ya ege-ege moinamo we Yemusite Yonite koti eti loti loumami, Wekolao, lamo ya kosinau lu fiyoito kosinauti yo lomageto lo ludo fuli lenawae, loto kolabe? loti laito
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 amokafo oluwe oto goudaito
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 u numuna maleka wae.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Ena kanudo wato, we makafo eti loto loumami, Eba muki unanidoka ya namote lakoina unaliye, lito,
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Yesukafo eti loto loumami, Kula fadena yate mika kofuti ku onato ido nema kosinalo moinamo ya numunani neto minafa, namo We Kula ya oku ono-ono omo ebane ya minámaiye, loto loumaiye.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Eti loto loumuito ena we ma eyeto, Oto nege melo, loto loumaifa, wewa yakafo itibito loumami, Wekolao, komu ya uto menefo kale li edetoto kege moninafe? loto loumaito,
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Yesukafo eti loto loumami, Fulunawamo wenena fulo gedageto amo yate ya folamo wenenani mele gedenagilae. Ido kamo ya uto Goti wekudi wenenala kiyaba o ledami ka ya lo oloto gimo, loto loumaiye.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Ena we makafo eti loto loumami, Wekolao, namo ya kege melenafa, komu ya uto numunelo minamo wenena ya aiyo-koiyo lo gedeto minalo, loto logimitoto ya kege melenafe? loto loumaito,
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Yesukafo itibito loumami, Wenena ma ya lono kila olunune, loti olafa, neta mamu koliti fulitenube? loti luni-kani lele melenawamo ya Goti wekudi wenenala kiyaba o ledami kilalau dinawamo ya ogoufámae, loto loumaiye.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.