João 10
Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs AAI
1 Ena Yesukafo ka ma eti loto logimami, Namo ona lema logimowe. Makafo sipisipi kilanigu dinae, lotoma, kanudo idámoto maleka kila kofalalo dinami ya ugele we ido neta kopa olami we ne.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Ido kanudo efe loto dinami we ya sipisipi kiyabani we ne.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Amo o fedenami ya kanu kiyaba we yakafo eyeto kanu wi edenagoliye. Kanu wi edageto sipisipi yate nola lebona kolato aimola sipisipila ya kulini loto lu fito kilauti gilimito lumunagoliye.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Gilimito lumuto olu komu mele gedeto wageto nola lebona ya kolanako, ege unagilae.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Etiti ege unagilafa, ido we kofawa makafo lu finami ya ege ámunagilae. Amo nola lebona ailo nenako, amodokati koli unagilae, loto
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 ka asa wito eti loto logimami ya nena netamu liye? loti kani ligi-ligi kiyae.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Kani ligi-ligi kiyamo yamu Yesukafo ka enu wito eti loto logimami, Ka ona kula logimowe. Sipisipi dinawamo kanunina namo ya minowe.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Namo oloto piyámomo kamenalo komu oloto piyamo we ya ugele we, neta-mata olu kopaitamo we minafa, sipisipi yate kanina kolámamo ne.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Kanu ya namo ya minowe. Namodo dinawamo wenena ya olu omuni koneto ya uti oti weni-neta olu oloto piti ya noti minenawamo ne.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Ugele namo we yate giniti olu kopa o gedeti ugele oluti koli unune, lotiko o fede minae. Ido namo ya ouni-luni-kani kofawa olu gimoneto laloko minenawae, loto oloto piyowe.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 Namo ya sipisipi kiyabani we lalo minowe. Kiyaba we lalokafo sipisipi kiyaba o gede minoneto nofo fulunawae, loto ya fa kiyaba o gede minowe.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Sipisipi aboga minámami we ya kifana meinawa yamuko kolito kiyaba o gedainako, yamu kofukuti kula fadena o fedenami ya wewa eyeto sipisipi ya fulo gedeito koli unagoliye. Koli wageto, kula fadenakafo ya oto sipisipi ya ginito olu upatenagoliye.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Eti enami we ya meinala yamuko lonola olainako, sipisipi yamu kala ki gimámoto koli unagoliye.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 — ausente —
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Ena namo sipisipine ma so loti minamo ya kila amauko ma minámae. Maki lakoina gilimito oneto none lebona ya kolinagilae. Etito sipisipi ya mau lawoko wi gedoneto ya kila lawoko ido kiyaba we lawoko etito oloto pito minenagoliye.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 Namo oto meleto omo ya fulito fulunagolowe. Yamu Menefokafo siya-muluna numu minaiye. Namo oto meleto omo ya fulito fuluto kofa nedito minenagolowe.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 We mate faifa nofo folámenagilae. E’e, nanimo kane lalo kiyodo ya fulito fulunagolowe. Namo fuluto ido nedito enamo aumane moda mino nedaiye. Eti loto Menefokafo lonomami ne, loto ya liye.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Eti lito, Yuda we yate koliti kofa lodilumu oti
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 minaguti mumudite eti loti lamo, Amo ya Satani kimiwelakafo siya-mulunau idaito ouna u kopa wimo we ya ka limo ya nediti koli minae? lato,
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 ido mate eti lamo, Satani kimiwela mino edenami yakafo ka yaidana ádenagoliye. Ido Satani kimiwela makafo we ma omuna likami ya olu falatenami nefe? lae.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Ena Yuda we yate felegaga kuliyai numuna naba lusa kiyamo foli kamenawalo ya epe limo kamenawa fedaito
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 ya felegaga kuliyai numuna naba ogona-agona oti kolokalo numuna yaidana oti kuwamo anawaleka ya kuliya Solomoni Kilalau ya Yesu uto oto monito minaiye.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Moni minaito, Yuda wenena yate olu ogona o edeti eti loti loumamo, Kamo nedito kamena fana ya monaka olu falukageto kate lele ki minone? Kamo Gotikafo ilifi melami we Kilisto minotoma, lo oloto meleto lolomomo, lato,
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Yesukafo ka itibito eti loto logimami, Namo moda logimitomoma nefa, ya linate koli kiki ádae. Namo Menefo kuliyalo lono olu-olu o minomo yakafo monane lo oloto gimi minaifa,
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 linate ya namo sipisipine oti minámanako, koli kikito nomámae.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Namo sipisipine yaidana oti moni minamo wenena ya namo none lebona kolato ya geyefe lo minoneto nege moni minae.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Nege moni minato, omuni kofawa minowaminowa enawamo mona olu gimoneto u kopa ámuti moda minomo diti minenagilae. Ya wenena ya namo aneloti makafo apasoto olunami ya ma minámaiye.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Menefokafo namodo minenawae, loto olumo nomami we yakafo wenena ido neta-mata muki ya olu afima o gede fuli lo minainako, ma yate Menefo anauti apasoti olunune, loti enawamo ya ogoufámenagilae.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Namo ido Menefo ya lawoko minoiye, loto liye.
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Eti lito, Yuda wenena yate kofa kifana nuba oti ofo fulunune, loti ato
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Yesukafo eti loto logimami, Lono lalo neta mona-mona Menefo aumalalo oloneto ya eye minamo lonone lalo ologu yauti ma nena neta yamu kifanakafo nofenune, loti lo-lo o minae? loto loga o gedaiye.
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Loga o gedaito, Yuda we yate ka itibiti eti loti loumamo, Lono lalo olu-olu animo yamu minámaiye. Kamo faifa wenena makafo namo Goti minowe, lo-lo o minanimo ya Goti kamana kiyane. Yamu ya kifanakafo kofenune, loto lo minone, loti ya lae.
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Eti lato, Yesukafo ka itibito eti loto logimami, Gotikafo lo melami kala linate gimaigu yau eti limo,
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Yamu ka mono lufuwau ka nemo ya u kopa ámenagolinako, Gotikafo linate Goti yaidana oti minae, loto kala kolamo we ya logimainako,
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 namo ya Menefokafo oluto fele fulo nedaito, lumuto mikalo minomo ya Goti Nalafo minowe, loto logimomo yamu linate Goti kamana kiyane, loti ya nediti lae?
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Neta o-omo ya linate eyamo ya Menefokafo o-o imomaidana ámonetoma ya namo koli kikito nomámalo.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Ido netawa o-oneto ya neyama nefa, koli kikito nomámotima ya neta kofawa aumala gilibomo yalekama koliti ya neyefe lalo. Neyefe lenawamo ya Menefokafo luneu mino nedaito, ido namo ayaidana oto amo lulau mino edomo mona ya kolife lalo, loto liye.
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Eti lito, nela numugu fulo edenune, loti afa, amo fulo gedeito wiye.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Uto kofa Yodani no wela filigaleka afula Yonikafo komu apito wenena noku wi gedaido yalo uto minaiye.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Yalo minaito, wenena mukite minaido ya u fedeti ka eti loti lamo, Yoni ya Goti aumala lilibami neta mona olu oloto piyámaifa, wewa amamu kala limoma muki ya ka ona kula ne, lato,
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 mika yalo ya wenena mukite Yesu koli kikito umae.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.