Atos 20

Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena wenena ka au naba-naba lamo ya fulitato, Polokafo Yesu ege melamo wenena olu mau wi gedeto seni-muluni olu auma wi gedenami ka logimitoto, Minalo, loto fulo gedeto Masedonia ebau ya wiye.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Uto aya ebau ya monimo uto mono wenena ya seni-muluni olu auma wi gedenami ka naba-naba logimi-gimi omo uto uto aiga Giliki mikau namo Luka minodoka ya fedaiye.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Fedeto yalo ikana tili (3) minototo sipiku dito Silia mikalo unagolifa, aya kamenalo Yuda wenena yate ofo fulunuwe, loti ka lo kifamo ya kolitoto mikalo Masedonia ebau ya uto Siliaka itibito unae, loto wiye.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Wito, ido Belia numudoti we Pilusi nalafo Sopatale, ido Tesalonaika numudoti wemomo lele Alistakusile ido Sekudusile, ido Debe numudoti we Gaiyusile, ido Timotile yaki, ido Esia ebaloti we Tikikusile ido Tolofimusile yaki lakoina wae.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Wewa yate komu uti Tolowasi numudo kiyabate minato,
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 ena foliwa ya beleti olu efe loti fudenami neta yisi melámoti faifa kito no-no amo foliwa ya fuli lito lamo sipiku dito Filipai numudo fulito uto fo kamena faifu (5) ya uto uto Tolowasi numudo fedeto yalo fo kamena seweni (7) ya minone.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Ido salele komu kamenalo wete-neta ido mono kobina ya nenune, loto mau wiyogeto Polo ya leda unae, loto kolainako, yamu wenena logimimo wito luwaila duwa-duwanaka wiye.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Etito logimaito, mau minonimo eba ya numuna mulalo mulalo oti kuwamo numuna feiya lamu so loto nemo numugu Polokafo logimami ne.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ido ebawau ya we kofawe ma kuliya Yutikasi numuna widuwa fuko melamo ebalo amedoto minoto Polo ka lo minaito, wewa omuna fifi omo uto uto moda oku onototo numuna mulalo akawamati mofuluto lumuto lumuto waka afuma mikalo fou lito, analo olu faka lafa, moda folaiye.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Folaito, Polokafo lumuto kuba wito wewa kofawe ya abusa wito eti limo, Koli kolámalo. Omuna kofawa ne, loto logimaiye.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Eti logimito itibito numuna mulalo ya dito, konuma beleti ya leketo noto, kamena fana logimimo uto uto, ko lido yalo fulo gedeito wiye.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Wito, wenena yate we kofawe ya omuna kofawa nemo yamu seni-muluni olu you lo gedaito, ilimiti numunalau wae.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Polo mikalo Asosi numudo unae, loto limoma nenako, lamo sipiku dito Asosi numudoka komu uto yalo katula oto sipiku ilimito unune, loto etito wone.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Etito uto Asosi numudo katula oto, sipiku ilimito Mitilini numudo ya u fedone.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 U fedeto leda ya ebawa fulito kuwo no mulalo uto Kiyosi ebalo ya u adu fedeto, oku onototo leda ya no mulalo monimo uto Samosi ebau ya fedeto, oku onototo yaloti Miletusi numudo u fedone.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Ido Polokafo kolami ya Yuda wenena foliwa kuliya Pentikosi fedainako, alako uto foliwa fedenaido Yelusalemu minenae, loto kolainako, Esia ebau yalo kamena fana minotenune, loto Efesusi numuna ya elita oto fulito unune, loto kolaiye.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Ido Polokafo Miletusi numudo yalo minoto yalekati Efesusi numudo mono kiyaba we ya namodoka alo, loto ka fulo gedaito,
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 koliti amo minaido o fedato, eti loto logimami, Namo Esia ebau komu kamena o fedomo yalomati kamena fana linateki lakoina minomo yama monane koli minae.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Etiti koli minamo ya Yuda wenena yate namo ya olu afima nedenune, loti lo kifamo yamu sene-muluneu keina nabanaba koli minofa, Wekola kouba-naba o ede-ede o minomo ya kuline olu faka ádoto kufu omo ya koli minae.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Ido linate kolamo ya namo adi olu faka lenami ka ma ya olu falukámowe. Wenena mau wiyado omunidoti numuniguti ya uto api gilimi-gilimi omo ya moda ko minae.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Ido Yuda wenena ido Giliki wenena monani nosámaidokati yati olu eleyapa witi Gotidoka ekeleti Wekolate Yesu koli kikito umalo, loto aumafofo loto logimi-gimi minomo ne.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Ido oiya ya Ouna welalo meyalo meleto, Yelusalemu numudo unagolowe. Yalo neta ma fede numunami ya kolife ádowe.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Kolife ádofa, Ouna Felegagakafo lonomami, Numudo-numudo unanimo ya nela wi kedato, seka-mulugau keina naba-naba kolinanimo ne, loto fuka ka lonomaifa,
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 kolini kolámowe. Nofo fulunawamo yamu kane mumudi kiyámowe, E’e, kanuwa moinomo kanu ya meyalo meleto, monimo woneto fuli lenaiye, lotoko koli minowe. Ido lonowa ya Wekola Yesukafo anelo melami lonowa ya olumo idoneto fuli lenaiye, lotoko koli minowe. Gotikafo nasafili o ledami kala kuwa lalo ya lo oloto melomo idowe.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Ena oiya kolomo linate muki minagu ya monito Goti wekudi wenenala kiyaba o ledami ka ya lo oloto mele gimi-gimi omo wenena muki yate namo kone-wene kofa neyámenagilae.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Yamu onema ka aumafofo loto logimowe. Linate minagu yauti we ma u kopa unami lifimala ya namodoka minámenagoliye. Lifimala moda linatedoka minenagoliye.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Yamu Gotikafo eti enae, loto kala lalo kiyami neta muki ya moda lo oloto mele gimitoma ne.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Ido linate ya linanimo oudi-luti-kati koti kiyaba lalo o minoti ido Ouna Felegagakafo linate ya mono wenena kiyabani we minenawae, loto logimami mono wenenatinawa yaki koti kiyaba laloko o gedalo. Linate sipisipi kiyaba we yaidana oti minoti Goti monolalo mau wi-wi amo wenenala ya aimola wanula yakafo meina fitami wenenala ya kiyaba laloko o gedalo.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Ido kolomo ya fulo gedoneto wenena kula fadena yaidana amo yate linatedoka o fedeti mono wenena olu kopa o gedenawamo ne.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ido yako minámaiye. Linanimo minagu yauti ma oloto piti mono wenena koni wiyogeto oti lege melenawae, loti lenagilae.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Yamu koti kiyaba oti minalo. Namo logimi-gimi o-o omo ka yama ya kati ki minalo. Kawa ya melege tili (3) yalo siniku ido fo lido ya linate muki kolito kufu oto koti kiyaba oti minenawae, loto etito fuka ka logimomo womo ne.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Ido oiya ya linate Goti analo meloneto, nasafili o ledami kalakafo kiyaba o gedenaiye. Aya kawa yakafo olu auma wi gedeto, ido felegaga o gedami wenena minagu yau linate eba ma giminaiye.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Ido we ma kifanala siluwafe, ido kifanala golife, ido ukana owofe, ko lalo meleto olunae, loto kolito aku ádowe.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 E’e, namo ane yakafo lono oluto neta ma ko ánomo neta ya meina fito, wenenane yaki netamu moni wilamo ya ani olu faka lo-lo omo monane ya moda eyeti kolife lo minae.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Ido neta-mata muki oto meleto omo ya lonowa yaidana oto olonimo yakafo wenena aumani minámami ya ani olu faka lokele, loto gilibowe. Yamu Wekolate Yesu aimolakafo eti limo, We makafo we ma ya neta faifa umunami ya siya-mulunau lalo kolinamila yakafo we ma neta umaito, faifa olunami we siya-mulunau lalo kolinamila ya olu afima o edenaiye, loto limo kati meletenaiye, loto kati ki-ki o minalo, loto logimaiye.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Polo ka lo fuli loito mono kiyaba we lakoina minamoki muki kiyani umola fiti Goti loumae.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Goti loumato, wenena yate kufu nema oti abusa witi mudo edato,
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Polokafo eti logimami, Namo kone-wene ya kofa neyámenagilae, loto logimami yamu senimulunigu keina naba-naba koliti ilimiti uti sipiku fulo edae.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.