Mateus 24
Riusu cocabera: mai ëjaguë Jesucristo ba'iyete toyani jo'case'e'ë (SNNNT) vs NTLH
1 Jo'cani saiguë, Riusu uja huë'ere jo'cani saiguëna, baguëte concuabi tëhuo rani, ba uja huë'eña jai huë'eñare Jesusni ëñohuë.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ëñojënna, Jesús yua bacuani quëabi:
2 Então ele disse:
3 Ja'nca quëani, ja'nrëbi, Olivo casi cubëna mëni bëaguëna, baguëte concua se'gabi tëhuo rani, baguëni yahue senni achahuë:
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Senni achajënna, Jesús sehuobi:
4 Jesus respondeu:
5 Bainre coquecua ai ba'icuabi rani, “Riusu Raosi'quëreba'ë yë'ë. Ba Cristo'ë yë'ë” cajën, ro coquejën ba'ija'cua'ë.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Mësacua yua si'aruan guerra huayete achajën, quëquëye beoye ba'ijë'ën. Bain guerra huaja'ye yuara cuencuese'e ba'iguëna, ën yija carajeirën yuta ti'anma'iji.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Bain jubëan yua sa'ñeña ai guerra huani ai yo'ojën ba'ija'cua'ë. Si'aruan yija ñu'cueye, aon gu'ana ju'iñe, ja'anna ai yo'ojënna,
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 yuta ai yo'ojën ba'iye ai caraji.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Ja'nrëbi, yequëcuabi mësacuani preso zeanni, mësacuani ai yo'o güeseja'cua'ë. Mësacuare huani senjoja'cua'ë. Mësacua yua yë'ë bainrebare sëani, si'a re'oto bainbi mësacuani bëinjën, je'o bajën ba'ija'cua'ë.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ja'nca ba'iguëna, yequëcua yë'ë bainreba cacua, ai jai jubëbi yë'ë ma'a ëñose'ere gare jo'cani senjoja'cua'ë. Sa'ñeña ro coquejën preso zean güesejën, sa'ñeña je'o bajën ba'ija'cua'ë.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Yequëcua, Riusu bain raosi'cua'ë yëquëna cajën, ro coquejën, ai jai jubë bainni ai gu'aye yo'o güesejën ganija'cua'ë.
11 Então muitos falsos
12 Ja'nrëbi, bain hua'nabi ai ta'yejeiye gu'ajeijën, bacua sa'ñeña ai yëjën ba'ise'ere gare jo'caja'cua'ë. Riusute ai yëye jo'cajën ba'ija'cua'ë.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ja'nca ba'ija'yeta'an, yë'ëni si'a recoyo jo'caye beoye ro'tajën ba'ijë'ën. Ja'nca ro'tajën ba'itoca, carajeirën ti'anguëna, Riusubi mësacuani tëani baja'guë'bi.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Yureca Riusu ba'i jobo ba'iye, ja'an cocareba ru'ru si'a ën yija bainna quëani achose'e ba'ija'guë'bi. Si'a re'oto bainbi ja'anre masija'bë caguë, ba cocare si'aruanna quëani achose'e ba'ija'guë'bi. Ja'nca ba'iguëna, ja'nrëbi, ën yijabi carajeija'guë'bi.
14 E a boa notícia sobre o
15 Yureca Riusu bainguë ja'anrë raosi'quë Daniel hue'eguë, ja'anguëbi carajeirën ba'ija'guë, ba gu'aye huesoni si'aja'guë, ja'anguëte cani toyani jo'cabi. Ro ën yija bainbi ja'an gu'aguëni inni sani, Riusu uja huë'ena nëconi baja'cua'ë. Ën coca ëñacuabi te'e ruiñe ye'yeni masija'bë cayë.
15 E Jesus continuou:
16 Ja'nca nëconi bajënna, Judea yija ba'icuabi yua cu re'otona sani gatija'bë.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Yequëcua, bacua huë'e ëmëje'en ba'irute banica, bacua huë'e bonsere injën gajema'ija'bë.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Yequëcua huë'e jobo ca'ncoña ba'icua banica, bacua cañate injën go'ima'ija'bë.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Romi hua'na zinbë ba'icua, zin chuchajën ba'icua, ja'ancua banica, ¡bacuare ai yo'ojën ba'ija'guë'ë! ¡Chao hua'na!
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Bacua sani gatija'rën ti'anguëna, sësërën, yo'o yo'oma'i umuguse, ja'anrën ba'ima'ija'ñe cajën, Riusuni ujajën ba'ijë'ën.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Ja'an umuguseña ti'anguëna, bainbi ai ta'yejeiye ai yo'ojën ba'ija'cua'ë. Bainbi si'a Riusu re'huani jo'casi umuguseña ai yo'ojën ba'iye'ru quë'rë ta'yejeiye ai yo'ojën ba'ija'cua'ë.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ja'nca ai yo'ojën ba'ijënna, mai Ëjaguë Riusubi zoe ai yo'oma'i güeseji. Ai yo'o güesetoca, si'a bainbi gare huesëni carajeijën ba'ire'ahuë. Riusu bainreba cuencuesi'cuani ai yëguë sëani, bainbi zoe ai yo'ojën ba'ima'ija'cua'ë.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Ja'an umuguseña ti'anguëna, yequëcuabi mësacuani coque ëaye yo'ojën ba'ija'cua'ë. Bacuabi cajën, “Ëñajë'ën. Querute ba'iji Cristo” o “Ëñajë'ën. Ënjo'onre ba'iji” ja'anre catoca, bacuani achaye beoye ba'ijë'ën.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Jai jubë bainbi Cristo'ë yë'ë cacua, Riusu raosi'quë'ë yë'ë cacua, ja'ancuabi rani, bainni ro coquejën, Riusu ta'yejeiye masini ëñoñe'ru ëñojën, Riusu bain cuencuesi'cuare'ga coqueñu cajën ba'ija'cua'ë.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Yureca yë'ëbi mësacuani ru'ru quëaguëna, bacua coquejën case'ere ëñare bajën, achaye beoye ba'ijë'ën.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Ja'nca sëani, bacuabi, “Ëñajaijë'ën. Cristo yua beo re'otore ba'iji” catoca, sani ëñama'ijë'ën. Yequëcuabi, “Huë'e sa'nahuëreba ba'iji Cristo” catoca, bacua cocare ro'tama'ijë'ën.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Mëjobi ënsëguë etajei ca'ncobi jue'neni, ënsëguë rucajai ca'nco tëca miaguëna, ja'anre ro'tani, yë'ë se'e ti'an raija'yete masijë'ën. Yë'ë yua Bainguë'ru Raosi'quëreba ba'iguëbi te'e jëana gaje raija'guë'ë yë'ë.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Ga'nihuëbi pu'ncaguë uinguëna, guëta caro hua'nabi ñë'ca raiyë. Ja'anre ro'tani, ëñe se'ga masijë'ën: Bainbi gare gu'ajaijën ba'ijënna, Riusubi yua te'e jëana bënni senjoguë raija'guë'bi.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Ja'anrën ti'anguëna, bainbi ai yo'oni si'ajënna, ja'nrëbi ja'an umuguseña bani, ënsëguëbi gare yayajeija'guë'bi. Ñañaguë'ga gare se'e ëñoma'ija'guë'bi. Ma'choco hua'i'ga guënamë re'otobi tonni huesëni si'aja'cua'ë. Guënamë re'oto si'a re'otobi ai jëja ñu'cueja'guë'bi.
29 Jesus disse:
30 Ja'nrëbi bain hua'nabi pico re'otona ëñato, yë'ë, Bainguë'ru Raosi'quëreba ba'iguëbi gaje raija'guë'ë yë'ë. Gaje raiguë ba'iguëna, si'a ën yija bain jubëanbi ëñani, bacua gu'a jucha yo'ojën ba'ise'ere ro'tani, ai ota oijën güija'cua'ë. Yë'ë yua ai ta'yejeiye ba'iguë, ai go'sijeiye ba'iguë, pico re'otobi gaje raiguëna, yë'ëre ëñaja'cua'ë.
30 Então o sinal do
31 Ja'nca gaje meni ëñoja'guëbi yua coneta ai jëja juni, yë'ë guënamë re'oto yo'o concuani coca guanseguë caja'guë'ë yë'ë: “Mësacua si'a yija ca'ncoña, si'a guënamë ca'ncoña, si'aruanna sani, yë'ë bainreba cuencuesi'cuare ñë'cojani rajë'ën” guanseguë cani, yo'o concuare saoja'guë'ë yë'ë.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Mësacua yua higo sunquiñë ja'o sariyete ëñani ye'yejë'ën. Bañëbi juinja cabëanbi irani, ja'nrëbi ja'o sari bi'raji. Sari bi'raguëna, mësacuabi ëñani, Ënsërën ti'anji cajën ba'iyë.
32 Jesus disse ainda:
33 Yë'ë coca yure case'ere'ga ro'tajën, ja'an ba'ija'ye ti'anguëna, güina'ru, mësacua yua Carajei umuguseña ti'anbi cajën, ja'anre masijën ba'ijë'ën, te'e jëana ti'anja'ñe sëani.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Mësacuani ganreba yihuoguë quëayë yë'ë. Yureña bainbi yuta junni huesëma'ijënna, yë'ë coca case'e'ru si'aye ru'ru ba'ija'guë'bi.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Guënamë re'oto, yija re'oto, ja'anbi gare carajeito'ga, yë'ë cocareba cani jo'case'ebi yua carajeiye beoye ba'ija'guë'bi.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Ja'an umuguse ba'ija'ye, ja'an hora ba'ija'ye, ja'anre senni achatoca, bainbi gare huesëjën ba'iyë. Riusu guënamë re'oto yo'o concua'ga gare huesëjën ba'iyë. Yë'ë'ga, Riusu Zin ba'iguëca gare huesëguë ba'iyë. Taita Riusu se'gabi masiji.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Yë'ë gaje raija'yete masiye yëtoca, ira bainguë ba'isi'quë Noé, baguë ba'isi umuguseña'ru ba'ija'guë'bi.
37 A vinda do
38 Ja'an umuguseña, co'jeya yuta raimaquëna, bain hua'nabi bacua aon ainjën gono uncujën, yequëcuabi romire huejajën, ja'nca yo'ojën ba'nhuë. Noebi baguë yoguna cacaguëna, ja'an umuguse tëca ja'nca yo'ojën ba'nhuë.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Ja'nrëbi co'jeyabi rani, bacuani gare huesoni si'aguëna, ba co'jeya raija'yete gare huesëjën ba'nhuë. Ja'nca huesëjën ba'ijënna, yë'ë gaje rairën'ga güinajeiñe ba'ija'guë'bi.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Ja'anrën ti'anguëna, samucuabi ziore ba'ijën, te'e yo'o yo'ojënna, te'eguëte sayë. Yequëni jo'cayë.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Romi hua'na samucuabi huea toarote te'e ba'ijën, hueare toajënna, te'egote sayë. Yeconi jo'cayë.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Ja'nca ba'iguëna, mësacuaca ëñajën ba'ijën, Riusuni jo'caye beoye ujajën ba'ijë'ën. Mësacua Ëjaguë ti'anja'rënre huesëcua sëani, ja'nca ëñajën ëjojën ba'ijë'ën.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Ëñe'ga achani masijë'ën. Huë'e ëjaguëbi jianguë raija'yete, ñami gue hora raija'yete masitoca, ëñaguë ëjoguë ba'ire'abi. Baguë huë'e bonsere jian güesema'ire'abi.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Mësacua'ga güina'ru yë'ë gaje raija'yete ëñajën ëjojën ba'ijë'ën. Yë'ë, Bainguë'ru Raosi'quëreba ba'iguëbi gaje raija'ye cato, mësacuabi ro'tama'ijënna, te'e jëana gaje raija'guë'ë yë'ë.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Ëja bainguëre yo'o concua yo'ose'ere ro'tajë'ën. Te'eguëbi te'e ruiñe recoyo ro'taguëna, baguë ëjaguëbi so'o sai bi'raguë, baguë huë'ere cuiraye guanseni, baguëni cani jo'cabi. “Yë'ëre yo'o concuani bacua yo'o yo'oye guanseguë, bacua aon aiñe insiguë ba'ijë'ën” cani jo'cani saji'i.
45 Jesus disse ainda:
46 Sani ja'nrëbi jë'te, se'e rani ëñato, baguëre yo'o conguëbi baguë huë'ere ai re'oye cuiraguë ba'itoca, baguëni ai bojoguë, baguëni ai conguë ba'ija'guë'bi.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Ja'nca ba'iguë, baguë huë'e, baguë yija, baguë bonse, si'ayete baguëre yo'o conguë re'oye yo'osi'quëna insini, baguë yo'je ëjaguëre re'huaguëna, ai bojoguë ba'ija'guë'bi.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Ja'nca ba'iguëna, yequë yo'o conguë re'oye yo'oma'iguëna, ja'anguëna güina'ru jo'cani so'ona saitoca, ja'anguëbi gu'aye yo'oji. “Yë'ë ëjaguëbi zoe sani raima'iji” caguë,
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 baguë gaje concuani huani, güebe ëaye ba'icua naconi aon anni jo'cha uncuni ba'iguëna,
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 baguë ro'taguë ba'ima'i umuguse, baguë huanë yeni ba'iguëna, baguë ëjaguëbi joë ba'irënbi ti'an raija'guë'bi.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ja'nca ti'an rani ëñani, baguëni ai bënni senjoguë, gu'a bain ba'iruna jo'cani senjoja'guë'bi. Re'o bain'ë yëquëna, casi'cuabi ro coquejënna, ja'anruna jo'cani senjosi'cua ba'ijën, ai ta'yejeiye oijën, bacua zemeñoare cuncujën ba'ija'cua'ë.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.