Lucas 18

Siona NT (SNN_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Sehuoni ja'nrëbi bacuani ye'yo cocare quëabi: —Mësacua yua Taita Riusuni ujajën, gare jo'caye beoye baguëni senreba senni achajën ba'ijë'ën. Ja'anre te'e ruiñe yo'ojën ba'ijë'ën caguë, ën cocare quëani achoguëna, achani yo'ojën ba'ijë'ën.
1 Disse-lhes Jesus uma parábola sobre o dever de orar sempre e nunca esmorecer:
2 Yequë huë'e jobo ëjaguë baquëña. Ja'nca ba'iguëbi Riusuni re'oye ëñama'iguë baquëña. Bain hua'nare'ga re'oye ëñama'iguë baquëña.
2 Havia em certa cidade um juiz que não temia a Deus, nem respeitava homem algum.
3 Hua'je hua'go'ga ja'an jobore ba'igobi, yequëbi bagoni ai je'o baguëna, ja'an ëjaguëna sani, baguë coñete senreba senni achago bacoña.
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que vinha ter com ele, dizendo: Julga a minha causa contra o meu adversário.
4 Jo'caye beoye si'a umuguseña senni achago ba'igona, ëjaguëbi coñe güeguë ba'isi'quëbi bago señete ya'jani, ja'ansi'quë ro'taguëña: “Yë'ë yua Riusuni re'oye ro'tama'iguë, bainre'ga re'oye ëñama'iguëta'an,
4 Ele, por algum tempo, não a quis atender; mas, depois, disse consigo: Bem que eu não temo a Deus, nem respeito a homem algum;
5 ja'an hua'je hua'gobi yë'ëni ai raijera senni achago raigona, ai ya'jahuë yë'ë. Bago yua se'e hui'ya senni achago raima'ija'go caguë, bago sense'e'ru conja'guë'ë yë'ë” cani conguëña.
5 todavia, como esta viúva me importuna, julgarei a sua causa, para não suceder que, por fim, venha a molestar-me.
6 Gu'a ëjaguëbi ja'nca bagoni conguëna, mësacua'ga Riusu coñete ro'tajën ba'ijë'ën.
6 Então, disse o Senhor: Considerai no que diz este juiz iníquo.
7 Mësacua yua Riusu bainreba cuencuesi'cua ba'ijën, baguëni na'ijani ñatajani senreba senni achajën ba'ijënna, mësacuani gare ëjoye beoye conreba conguë ba'ija'guë'bi.
7 Não fará Deus justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Aito. Mësacuani te'e jëana conja'guë'bi Riusu. Ja'nca conguë ba'ija'guëta'an, yë'ë, Riusu Raosi'quëreba ba'iguëbi se'e raiguëna, ¿jarocuabi Riusuni si'a recoyo ro'tajën, baguëni jo'caye beoye coca senni achajën ba'ija'cua'ne? ¿Yequërë yë'ëni recoyo ro'tajën ujacuabi carajeima'ija'cua'ne? cabi.
8 Digo-vos que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando vier o Filho do Homem, achará, porventura, fé na terra?
9 Caguëna, ja'nrëbi yequëcua re'o bain ba'iye cacuabi ti'anhuë. Ti'ancuabi yequëcua ba'iyete gu'aye cacua baë'ë. Ja'nca ba'icuabi ti'anjënna, Jesusbi ye'yo cocare bacuani cani achobi:
9 Propôs também esta parábola a alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 —Samu bain hua'na ëmëcuabi Riusu huë'ena cacani, Riusuni ujareña. Te'eguë yua fariseo ba'iguëna, yequë yua impuesto curi ro'iye coguë baquëña.
10 Dois homens subiram ao templo com o propósito de orar: um, fariseu, e o outro, publicano.
11 Ja'an fariseo hua'guëbi cacani nëcaguë, ñaca ujaguëña: “Ah, Taita Riusu, më'ëni ai bojoguë, më'ëni surupa cayë yë'ë. Yequëcua gu'a bain, bonse jiancua, ro coquecua, romicua ëmëcua sa'ñeña ro a'ta yo'o ëaye ba'icua, bacua yo'ojën ba'iye'ru yo'oma'iguë'ë yë'ë. Ënquë'ga impuesto curi ro'iye co hua'guë, baguë gu'aye yo'oguë ba'iye'ru gare gu'aye yo'oma'iguë'ë yë'ë, re'o bainguë sëani.
11 O fariseu, posto em pé, orava de si para si mesmo, desta forma: Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano;
12 Yë'ë re'oye yo'oguë ba'iyete cato, ga semana ba'iye samu umuguseña aon aiñe jo'caguë, si'a yë'ë curi coni base'ere ëñani, décima parte ñë'serë ba'iyete cuencueni më'ëna ro insiguë yo'oyë yë'ë” ujaguë caguëña fariseo hua'guë.
12 jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo quanto ganho.
13 Caguëna, impuesto curi ro'iye coguëbi ca'nco se'gare ba'iguë, Riusu ta'yejeiyereba ba'iyete te'e ruiñereba ro'taguë, yija se'gare ëñaguë, baguë coribana ai sa'ntiguë huaiguë, Riusuni ujaguë caguëña: “Ja'quë Riusu, yë'ë hua'guë ro gu'a hua'guë se'ga ba'iguëreta'an, yë'ëni oire baguë conjë'ën” ujaguë caguëña.
13 O publicano, estando em pé, longe, não ousava nem ainda levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: Ó Deus, sê propício a mim, pecador!
14 Ja'nca ujajën cajënna, mësacuani yihuoguë quëayë yë'ë. Ba samucua si'a jubëbi huëni huë'ena go'ijënna, Riusubi ja'an impuesto curi ro'iye coguë se'gani re'oye ëñaguë bojo güesebi. Fariseo hua'guëca banbi. Si'a bain re'o bain ba'iye ta'yejeiye cacua ba'ijënna, Riusubi bacuare ëñani, ta'yejeiye beo hua'nare bacuare re'huani jo'caji. Si'a bain Ro ta'yejeiye beo hua'guë'ë yë'ë cajën ba'ijënna, Riusubi bacuare ëñani, baguë ta'yejeiye re'o bainre bacuare re'huani baji, quëabi Jesús.
14 Digo-vos que este desceu justificado para sua casa, e não aquele; porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Ja'nrëbi bain hua'nabi bacua zin hua'nare Jesusna sani, Bacuani re'oye pa'roja'guë cajën, ti'an bi'rajënna, Jesusre yo'o con hua'nabi bainni bëin coca cajën, bacuani ënsehuë.
15 Traziam-lhe também as crianças, para que as tocasse; e os discípulos, vendo, os repreendiam.
16 Ënsejënna, Jesusbi bain hua'na raiye choiguë, baguëre yo'o con hua'nani cabi: —Zin hua'nabi yë'ëna raijënna, ënseye beoye ba'ijë'ën. Riusu ba'i jobo ba'ija'yete ëñato, ëncua zin hua'na ba'iye'ru si'a jubë ba'ija'cua'ë.
16 Jesus, porém, chamando-as para junto de si, ordenou: Deixai vir a mim os pequeninos e não os embaraceis, porque dos tais é o reino de Deus.
17 Ja'nca sëani, mësacua re'oye ro'tajën yë'ë bainreba ba'ija'yete masijë'ën. Riusu bainreba ba'iye yëcuabi zin hua'na ro'tajën ti'anja'ñe'ru güina'ru te'e ruiñe ro'tajën ti'anma'itoca, Riusu ba'i jobona ti'añe gare porema'ija'cua'ë, cabi Jesús.
17 Em verdade vos digo: Quem não receber o reino de Deus como uma criança de maneira alguma entrará nele.
18 Ja'nrëbi judío ëja bainguëbi ti'anni, Jesusni senni achabi: —Ëjaguë, më'ëbi re'o bainguë sëani, yë'ë senni achayete quëajë'ën. Yë'ë'ga Riusu bainguë runni baguë naconi carajeiye beoye ba'ijaza caguë, ¿gue yo'ore yo'oye baye'ne yë'ë? senni achabi.
18 Certo homem de posição perguntou-lhe: Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Senni achaguëna, Jesús sehuobi: —¿Më'ë queaca ro'taguë, yë'ëre re'o bainguë ba'iye caguë'ne? Riusu se'gabi re'oguë ba'iguë'bi. Yequëcua bañë.
19 Respondeu-lhe Jesus: Por que me chamas bom? Ninguém é bom, senão um, que é Deus.
20 Ja'nca sëani, Riusu coca guanseni jo'case'ere ro'taguë, ja'anre te'e ruiñe yo'oguë ba'ijë'ën: “Romini yahue bani a'ta yo'oma'iñe, bainni huani senjoma'iñe, bonsere jianma'iñe, bain ba'iyete ro coquejën cama'iñe, pë'caguë sanhuëni te'e ruiñe ëñañe” ja'anre te'e ruiñe yo'oguë ba'ijë'ën më'ë'ga, cabi Jesús.
20 Sabes os mandamentos: Não adulterarás , não matarás , não furtarás , não dirás falso testemunho , honra a teu pai e a tua mãe.
21 Caguëna, ba hua'guë sehuobi: —Ja'anre yë'ë zinrënna caraye beoye yo'oguë ba'iyë yë'ë sehuobi.
21 Replicou ele: Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Sehuoguëna, Jesusbi achani, baguëni cabi: —Ja'nca yo'oguëta'an, yeque yo'o yo'oye se'ga caraji më'ëre. Më'ë bonse beoru insini, curi coni, bonse beo hua'nana ro insijë'ën. Ro insiguëna, Riusubi baguë guënamë re'oto bayete më'ëna ai insireba insija'guë'bi. Më'ë ën yija bonsere ja'nca gare insini jo'cani, ja'nrëbi yë'ëni te'e conguë raijë'ën, cabi Jesús.
22 Ouvindo-o Jesus, disse-lhe: Uma coisa ainda te falta: vende tudo o que tens, dá-o aos pobres e terás um tesouro nos céus; depois, vem e segue-me.
23 Caguëna, baguëbi achani, ai bonse baguë sëani, ro sa'nti hua'guë runji'i.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Ja'nca ruinguëna, Jesusbi cabi: —Yua ai bonse bacuabi Riusu ba'i jobona ti'anni ba'i ëaye yo'ojën, ai guaja yo'ojën ba'iyë.
24 E Jesus, vendo-o assim triste, disse: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
25 Camello hua'nabi guëna miu gojena cacani etajei ëaye yo'oto, ai guaja yo'oyë. Bonse bacua'ga Riusu ba'i jobona ti'anni ba'i ëaye yo'oto, quë'rë ta'yejeiye guaja yo'oyë bacua, cabi.
25 Porque é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no reino de Deus.
26 Caguëna, ja'anre achacuabi baguëni cajën senni achahuë: —Ja'nca ba'itoca, ¿jarocuabi Riusu ba'i jobona ti'añe poreye'ne? cajën senni achahuë.
26 E os que ouviram disseram: Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 Senni achajënna, Jesús sehuobi: —Bain hua'nabi ro yo'ojën, ta'yejeiye yo'oye porema'icuata'an, Riusubi si'aye ai ta'yejeiyereba yo'oye poreji, sehuobi.
27 Mas ele respondeu: Os impossíveis dos homens são possíveis para Deus.
28 Caguë sehuoguëna, ja'nrëbi Pedrobi cabi: —Ëjaguë, yëquënabi si'aye gare jo'cani, më'ëni yo'o conjën, recoyo te'e zi'inhuë cabi.
28 E disse Pedro: Eis que nós deixamos nossa casa e te seguimos.
29 Caguëna, Jesús sehuobi: —Mësacuani ganreba caguë quëayë yë'ë. Bain hua'nabi Riusu yo'o case'e se'gare yo'oza cajën, bacua baye si'aye gare jo'cajën, bacua huë'e, pë'caguë sanhuë, ma'yë sanhuë, yo'je hua'na, rënjo hua'go, zin hua'na, ja'an si'ayete gare cu'e ëaye beoye jo'catoca,
29 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade vos digo que ninguém há que tenha deixado casa, ou mulher, ou irmãos, ou pais, ou filhos, por causa do reino de Deus,
30 Riusubi quë'rë ta'yejeiye ai insireba insija'guë'bi. Ën yija baye, guënamë re'oto baja'ye, ja'anre quë'rë ta'yejeiye ai insireba insiguë, bacuani baguë naconi gare carajeiye beoye ba'i güeseja'guë'bi Riusu, cabi Jesús.
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, a vida eterna.
31 Ja'nca cani, ja'nrëbi baguëre yo'o concuare ca'ncona sani, bacuani quëabi: —Yureca mai hua'nabi Jerusalén huë'e jobona saiyë. Ja'nca sani, ti'anni ba'ijënna, ja'an bain hua'nabi yë'ëni ai yo'o güeseja'cua'ë. Riusu ira bain raosi'cua toyani jo'case'e si'aye cani jo'case'e'ru güina'ru yo'ojën, yë'ëre Riusu Raosi'quëreba ba'iguëre ai yo'o güeseja'cua'ë.
31 Tomando consigo os doze, disse-lhes Jesus: Eis que subimos para Jerusalém, e vai cumprir-se ali tudo quanto está escrito por intermédio dos profetas, no tocante ao Filho do Homem;
32 Yë'ëre zeanni, judío bain jubë ba'ima'icuana insini senjojënna, bacuabi yë'ëni jayajën, yë'ëre ai gu'aye yo'ojën, yë'ëre go tutujën yo'oja'cua'ë.
32 pois será ele entregue aos gentios, escarnecido, ultrajado e cuspido;
33 Ja'nca yo'oni, ja'nrëbi ga'ni za'zabobi inni, yë'ëre si'nseni tëjini, ja'nrëbi yë'ëre huani senjoja'cua'ë. Huani senjojënna, samute umuguseña ba'ini, ja'nrëbi go'ya raija'guë'ë yë'ë, cabi.
33 e, depois de o açoitarem, tirar-lhe-ão a vida; mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Caguëna, ba hua'nabi ro huesë ëaye achahuë. Tin acho coca caguëre sëani, gare masiye porema'iñë mai, sa'ñeña cahuë.
34 Eles, porém, nada compreenderam acerca destas coisas; e o sentido destas palavras era-lhes encoberto, de sorte que não percebiam o que ele dizia.
35 Ja'nca cajën, Jericó huë'e jobona ti'an bi'rajënna, ñaco ëñama'iguëbi bacua ma'a yëruhuare ba'iguë, bain hua'nani curi so'corëanre senni achaguë ñuji'i.
35 Aconteceu que, ao aproximar-se ele de Jericó, estava um cego assentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Ja'nca ñu'iguëbi achaguë, ai jai jubë bain saijënna, bacuani ¿Mësacua guere ëñajën saiye'ne? senni achaguëna,
36 E, ouvindo o tropel da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 Jesús Nazarenobi raiji sehuojënna,
37 Anunciaram-lhe que passava Jesus, o Nazareno.
38 ba hua'guë yua, ai jëja güiguë cabi: —Yë'ë bainguë Jesús, David yo'je raisi'quë, yë'ë hua'guëre oireba oiguë conjë'ën ai jëja güiguë cabi.
38 Então, ele clamou: Jesus, Filho de Davi, tem compaixão de mim!
39 Ja'nca güiguëna, Jesús ru'ru saicuabi baguëni bëinjën, Güiye beoye ba'ijë'ën cahuë. Cacuata'an, ba hua'guë yua quë'rë ta'yejeiye güiguë cabi: —David bainguë yo'je raisi'quë, yë'ë hua'guëre oireba oiguë conjë'ën, güiguë cabi.
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse; ele, porém, cada vez gritava mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
40 Ja'nca güiguë caguëna, Jesusbi nëcajani, Ja'an hua'guëre yë'ëna rajë'ën caguëna, baguëre cuanni rahuë. Rajënna, Jesusbi baguëni senni achabi:
40 Então, parou Jesus e mandou que lho trouxessem. E, tendo ele chegado, perguntou-lhe:
41 —¿Guere yë'ëre senni achaguë'ne më'ë? senni achabi. Senni achaguëna, sehuobi: —Ëjaguë, yë'ëre ñaco ëña ëaji, sehuobi.
41 Que queres que eu te faça? Respondeu ele: Senhor, que eu torne a ver.
42 Sehuoguëna, Jesús cabi: —Më'ë ñaco ëñaguë ba'ijë'ën. Yë'ëni si'a recoyo ro'taguë sëani, huajë raë'ë më'ë, cabi.
42 Então, Jesus lhe disse: Recupera a tua vista; a tua fé te salvou.
43 Caguëna, ja'ansirën ñaco sëtani ëñabi. Riusuni ai bojoguë, surupa caguë, Jesusni te'e conguë saji'i. Ja'nca bojoguëna, bain hua'na'ga baguë ñaco sëtase'ere ëñani, Riusuni ai ta'yejeiye bojohuë.
43 Imediatamente, tornou a ver e seguia-o glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.