Lucas 15

Siona NT (SNN_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Caguëna, ja'nrëbi impuesto curi cocua, gu'a bain, ja'an si'acuabi Jesusna ti'anni, Baguë coca caguëna achani masiñu cajënna,
1 Aproximavam-se de Jesus os publicanos e os pecadores para ouvi-lo.
2 fariseo bain, ira coca cani jo'case'ere masicuabi Jesusre ai bëinjën cahuë: —Gu'a bainbi raijënna, baguë yua ro bacuani bojoguë, bacua naconi te'e aon ain'te, bëinjën cahuë.
2 Os fariseus e os escribas murmuravam: Este homem recebe e come com pessoas de má vida!
3 Ja'nca cajënna, Jesusbi ye'yo cocare bacuani quëabi:
3 Então lhes propôs a seguinte parábola:
4 —Mësacua yua oveja jo'ya hua'na cuiraguë yo'ose'ere achani ye'yejë'ën. Cien oveja hua'nare baguëna, te'eguëbi quëñëni sani huesëtoca, ¿guere yo'oja'guë'ne baguë? Mësacua yua masiyë. Baguë jubë ba'icua, noventa y nueve ba'icuare bacua aon ain yijana jo'cani, huesësi'quëni oiguë, baguëni cu'ejaquëña.
4 Quem de vós que, tendo cem ovelhas e perdendo uma delas, não deixa as noventa e nove no deserto e vai em busca da que se perdeu, até encontrá-la?
5 Cu'ejani, tinjani ëñani, ai ëama'iñereba bojoguëña. Ja'nca bojoguëbi baguë oveja hua'guëre zeanni, baguë tanta cubëna tëoni, hue'oni,
5 E depois de encontrá-la, a põe nos ombros, cheio de júbilo,
6 baguë huë'ena ti'anni, baguë gaje bainre choini quëaguëña: “Yë'ë naconi te'e bojojën ba'ijë'ën. Yë'ë oveja hua'guëbi sani huesësi'quëreta'an ba'iguëna, baguëre tinjani rahuë yë'ë” caguëña.
6 e, voltando para casa, reúne os amigos e vizinhos, dizendo-lhes: Regozijai-vos comigo, achei a minha ovelha que se havia perdido.
7 Ja'nca bojoguë caguëna, Riusu guënamë re'oto ba'icuabi gu'a jucha yo'osi'quë mame recoyo re'huase'ere ëñani, güina'ru ai bojojën ba'iyë. Te'e gu'aye yo'osi'quë se'gabi mame recoyo re'huaguëna, bacuabi ja'an hua'guëre ëñani, noventa y nueve re'o bainni bojoye'ru baguëni quë'rë ta'yejeiye ai bojoreba bojojën ba'iyë. Ja'an re'o bain cacuabi “Gu'a jucha yo'oma'isi'quë'ë yë'ë. ¿Queaca yo'oguë, mame recoyo re'huaye'ne yë'ë?” ja'an cacua ba'ijënna, bacuare ta'yejeiye bojoma'iñë Riusu guënamë re'oto ba'icua.
7 Digo-vos que assim haverá maior júbilo no céu por um só pecador que fizer penitência do que por noventa e nove justos que não necessitam de arrependimento.
8 Romi hua'go curi so'corë huesosi'core'ga achani ye'yejë'ën. Ba hua'gobi si'a sara so'corëanre bani, te'e so'corëte huesogoña. ¿Ja'nca huesoni, guere yo'ogo'ne? Mësacua yua masiyë. Majahuëte zëonni, bago huë'ere yuago, ba so'corë tinjañe tëca si'a ca'ncoña ëñago cu'ego yuagoña.
8 Ou qual é a mulher que, tendo dez dracmas e perdendo uma delas, não acende a lâmpada, varre a casa e a busca diligentemente, até encontrá-la?
9 Ja'nca yuani tinjani, ai bojo hua'gobi si'a bago gaje bainre choini quëagoña: “Yë'ë naconi te'e bojojën ba'ijë'ën. Yë'ë curi so'corë huesësi'quëreta'an ba'iguëna, tinjani bayë yë'ë” cago bojogoña.
9 E tendo-a encontrado, reúne as amigas e vizinhas, dizendo: Regozijai-vos comigo, achei a dracma que tinha perdido.
10 Ja'nca bojogo cagona, Riusu guënamë re'oto yo'o con hua'na'ga gu'a jucha yo'osi'quë mame recoyo re'huase'ere ëñani, güina'ru ai bojojën ba'iyë. Te'e gu'aye yo'osi'quë se'gabi mame recoyo re'huaguëna, bacuabi ai ta'yejeiye bojoreba bojojën ba'iyë, caguë quëabi Jesús.
10 Digo-vos que haverá júbilo entre os anjos de Deus por um só pecador que se arrependa.
11 Ja'an ye'yo cocare cani, ën cocare'ga ye'yoguë cabi Jesús: —Yequë bainguëbi samu mamacuare baguëña.
11 Disse também: Um homem tinha dois filhos.
12 Ja'nca baguëna, ba yo'jeguëbi caguëña: “Taita, yë'ëre insija'yete si'aye cuencueni te'e jëana yë'ëna insijë'ën” caguëña. Caguëna, pë'caguëbi si'aye cuencueni, baguë samu mamacua si'acuana huo'hueni insiguëña.
12 O mais moço disse a seu pai: Meu pai, dá-me a parte da herança que me toca. O pai então repartiu entre eles os haveres.
13 Insiguëna, yequë umuguseña ba'iguëna, ba yo'jeguëbi baguë baye si'ayete re'huani, ja'nrëbi so'o yijana saquëña. Sani ba'iguëbi baguë curi carajeiye tëca ro a'ta gu'aye yo'oguë baquëña.
13 Poucos dias depois, ajuntando tudo o que lhe pertencia, partiu o filho mais moço para um país muito distante, e lá dissipou a sua fortuna, vivendo dissolutamente.
14 Ja'nca curi si'aguëna, ja'an yija aon carajei bi'raguëna, ba hua'guë yua aon gu'ana ju'in bi'raguëña.
14 Depois de ter esbanjado tudo, sobreveio àquela região uma grande fome e ele começou a passar penúria.
15 Ju'in bi'raguëbi ja'an yija ëjaguëna sani, baguëni yo'o yo'oye senquëña. Senguëna, baguë cuchi hua'nare cuiraye saoguëña.
15 Foi pôr-se ao serviço de um dos habitantes daquela região, que o mandou para os seus campos guardar os porcos.
16 Saoguëna, cuiraguë ba'iguëbi cuchi aon, aon hui'ya ga'ni, ja'anre ainja'ma caguëreta'an, ja'anru bainbi baguëna gare insimateña.
16 Desejava ele fartar-se das vagens que os porcos comiam, mas ninguém lhas dava.
17 Insimatena, ba hua'guë ja'ansi'quë ro'taguëña: “Ai yo'oyë yë'ë hua'guë. Yë'ë taita yo'o con hua'nabi ai aonre anni jëhuajënna, yë'ë hua'guë ro aon gu'ana ju'iñë.
17 Entrou então em si e refletiu: Quantos empregados há na casa de meu pai que têm pão em abundância... e eu, aqui, estou a morrer de fome!
18 Ja'nca ju'inguë, yë'ë taitana go'ini, baguëni caja'guë'ë yë'ë: Taita, Riusure, më'ëre ai gu'aye yo'ohuë yë'ë.
18 Levantar-me-ei e irei a meu pai, e dir-lhe-ei: Meu pai, pequei contra o céu e contra ti;
19 Më'ë zin beoguë'ru huë'ena ti'anhuë yë'ë. Ro më'ë yo'o con hua'guëre re'huani yë'ëni bajë'ën, taitani caja'guë'ë yë'ë” ro'taguë ñuquëña.
19 já não sou digno de ser chamado teu filho. Trata-me como a um dos teus empregados.
20 Ja'nca ro'tani, baguë yua huëni, pë'caguë huë'ena go'i bi'raguëña. Go'i bi'rani, yuta so'orë raiguëna, pë'caguëbi baguëni ëñaguëña. Ëñani, baguëni recoyo ai oire baguë, yua baguëna huë'huëni tëhuojaquëña. Tëhuojani, baguëre su'ncareba su'ncani muchaguë bojoguëña.
20 Levantou-se, pois, e foi ter com seu pai. Estava ainda longe, quando seu pai o viu e, movido de compaixão, correu-lhe ao encontro, lançou-se-lhe ao pescoço e o beijou.
21 Ja'nca bojoguëna, mamaquëbi caguëña: “Taita, Riusure, më'ëre, ai gu'aye yo'ohuë yë'ë. Më'ë zin beoguë'ru huë'ena ti'anhuë yë'ë” caguëña.
21 O filho lhe disse, então: Meu pai, pequei contra o céu e contra ti; já não sou digno de ser chamado teu filho.
22 Caguëna, pë'caguëbi baguëre yo'o con hua'nare choini, bacuani guanseguë caguëña: “Besa, re'o canre inni, baguëni sa'yejë'ën. Sutijei ga'huare inni, baguë mëoñona jëojë'ën. Guëon ju'i corore inni, baguëni sa'yejë'ën.
22 Mas o pai falou aos servos: Trazei-me depressa a melhor veste e vesti-lha, e ponde-lhe um anel no dedo e calçado nos pés.
23 Ja'nrëbi ja'an toro bonsëguë jujusi'quëre zeanni huaijë'ën. Ai re'o aonre re'huani te'e ainjën bojoñuni.
23 Trazei também um novilho gordo e matai-o; comamos e façamos uma festa.
24 Yë'ë mamaquë junni senjose'e'ru ba'iguëbi go'ya raji'i. Sani huesësi'quëbi maina ti'an raji'i” caguë bojoguëña. Ja'nrëbi si'a hua'nabi aonre re'huani, sa'ñeña bojo bi'rareña.
24 Este meu filho estava morto, e reviveu; tinha se perdido, e foi achado. E começaram a festa.
25 Ja'nca bojojënna, yequë mamaquë ma'yë ba'iguëbi ziona saisi'quëbi huë'ena goquëña. Go'ini, huë'ena ti'anni achato, bain hua'nabi música huaijën, pairajën bojoreña.
25 O filho mais velho estava no campo. Ao voltar e aproximar-se da casa, ouviu a música e as danças.
26 Ja'nca yo'ojënna, ba hua'guë yua yo'o con hua'guëre choini, “¿Guere bojoye'ne raijeiye?” senni achaguëña.
26 Chamou um servo e perguntou-lhe o que havia.
27 Senni achaguëna, “Më'ë yo'jeguëbi ti'anguëna, ëjaguëbi toro bonsëguëre huani ainguë bojo güeseguëña, huajëguë ti'anse'ere bojoguë sëani” sehuoguëña.
27 Ele lhe explicou: Voltou teu irmão. E teu pai mandou matar um novilho gordo, porque o reencontrou são e salvo.
28 Sehuoguëna, ba ma'yëbi bëinreba bënquëña. Huë'e cacaye güeguëña. Güeguëna, pë'caguëbi etani, baguëni “Cacani bojoguë rani te'e conjë'ën” caguë, baguëni senreba senquëña.
28 Encolerizou-se ele e não queria entrar, mas seu pai saiu e insistiu com ele.
29 Senguëna, sehuoguëña baguë: “Bañë. Ai zoe ba'irën më'ë naconi ai jëja yo'o yo'oguë ba'iguë, më'ë yo'ore guanseguëna, gare go'iye sehuoma'iguë baë'ë yë'ë. Ja'nca ba'iguë, yë'ë gaje hua'na naconi ñë'cani te'e bojoza caguëreta'an, ro chivo bonsëguë se'gare yë'ëna gue insiye beoye baë'ë më'ë.
29 Ele, então, respondeu ao pai: Há tantos anos que te sirvo, sem jamais transgredir ordem alguma tua, e nunca me deste um cabrito para festejar com os meus amigos.
30 Ja'an hua'guë'ga, më'ë mamaquë caguë, më'ë baye beoru ro coni sani, ro a'ta yo'oni, gu'a romi hua'nana ro insini senjosi'quë'bi. Ja'nca yo'oni se'e raquëna, më'ë yua ja'an toro bonsëguë jujusi'quëre ro huaicaë'ë baguëre” bëinguë caguëña.
30 E agora, que voltou este teu filho, que gastou os teus bens com as meretrizes, logo lhe mandaste matar um novilho gordo!
31 Caguëna, pë'caguëbi sehuoguëña: “Mami, yë'ë naconi si'arën ba'iyë më'ë. Yë'ë bayere'ga më'ë'ga te'e bayë.
31 Explicou-lhe o pai: Filho, tu estás sempre comigo, e tudo o que é meu é teu.
32 Ja'nca masiguëta'an, yureña re'o aonre re'huani sa'ñeña te'e bojoñu cajën, tin yo'oye porema'iñë mai. Më'ë yo'jeguë junni senjose'e'ru ba'iguëbi go'ya raji'i. Huesësi'quë ba'iguëbi yua huajë hua'guë maina ti'an raji'i” caguë sehuoguëña. Ja'an ye'yo cocare fariseo bainni quëabi Jesús.
32 Convinha, porém, fazermos festa, pois este teu irmão estava morto, e reviveu; tinha se perdido, e foi achado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.