João 8

Siona NT (SNN_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Go'ijënna, Jesusbi Olivo casi cubëna sani mëji'i.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Mëni, ja'nrëbi ñataguëna, Riusu huë'ena goji'i. Goni, si'a bainbi baguëna raijënna, baguë yua bëani, bacuani coca ye'yoguë yihuobi.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 Yihuoguëna, ja'nrëbi, Riusu ira coca ye'yocua, fariseo bain bacuabi romigote rani bacua jobona nëconi, Jesusni ëñohuë. Gu'a romigo yequëni yahue bago ba'igoni, zeanni rahuë.
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 Ja'nca rani, Jesusni quëahuë: —Ëjaguë, ëncobi yequë naconi yahue ba'igo, gu'aye yo'ogo ba'igona, bagote preso zeanni rahuë.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Moisés coca toyani jo'case'ere ëñato, ñaca guanseguë ba'nji: Ja'nca gu'aye yo'otoca, gatabi inni huani senjojë'ën, guanseguë ba'nji. Ja'nca guanseguë ba'iguëna, ¿më'ë'ga guere bagote caguë'ne? senni achahuë.
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Baguë sehuoyete masiñu cajën, ja'nca Jesusni senni achahuë. Gu'aye sehuotoca, baguëni preso zeañu cajën, ja'nca baguëni senni achahuë. Senni achajënna, Jesús yua rëanni, baguë mëoñobi yijana coca toyabi.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Toyaguëna, bacuabi yua quë'rë se'e ja'an cocare baguëni senni jëhuahuë. Senni jëhuajënna, baguë yua nëcani, bacuani cabi: —Mësacua jubë ba'iguë, gu'a jucha yo'oye beoye ba'iguë ba'itoca, ja'anguëbi bagoni gata ru'ru senjoja'guë. Ja'nrëbi, yequëcuabi gata senjoñe poreyë, cabi.
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 Cani ja'nrëbi, se'e rëanni, yijana toyabi.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Toyaguëna, bacuabi baguë cocare achani, gu'a recoyo huanoñe'ru baë'ë. Ja'nca ba'icuabi, te'ena, te'ena quë'ñeni saë'ë. Quë'rë iracuabi ru'ru saë'ë. Saijënna, Jesusbi nëcani ëñato, ba romigo se'gabi te'e hua'go nëcago baco'ë.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Ba'igona, yequëcuabi quë'ñesi'cua ba'ijënna, Jesusbi bagoni ëñani bagoni senni achabi: —¿Më'ëre gu'aye cacua jarona sate'ne? ¿Më'ëni bënni senjoja'cua beoye? senni achabi.
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 Senni achaguëna, sehuogo: —Beoyë, Ëjaguë, sehuogo. Sehuogona, Jesús cabi: —Yë'ë'ga më'ëni si'nseye beoye ba'iyë. Se'e gu'aye yo'oma'igo saijë'ën, cabi.
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 Ja'anrëbi, jë'te, Jesús yua bain ñëcasi'cuani se'e coca quëani achobi: —Yë'ë yua si'a bain recoñoa miaguë, yë'ë cocare ye'yoguë masi güeseyë. Ja'nca masi güeseguëna, yë'ëni recoyo ro'tacuabi yë'ë ba'iyete te'e ruiñe ye'yeni, mia re'oto ñatani saoye ba'iruna ganijën ba'iyë. Gu'aye yo'oye gare jo'cajën, zijei re'otona gare se'e ganiñe beoye ba'iyë, quëani achoguë cabi.
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Caguëna, fariseo bainbi cahuë: —Ro më'ë ba'iye se'gare quëani achoyë më'ë. Ja'nca sëani, te'e ruiñe quëama'iguë, ro coqueguë ba'iyë më'ë, cahuë.
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Cajënna, sehuobi: —Bañë. Te'e ruiñe quëayë yë'ë. Yë'ë ba'iyete quëani achoguëta'an, te'e ruiñe caye se'ga ba'iyë yë'ë. Yë'ë quë'ro raise'ere masiyë. Baruna go'iye'ga masiyë yë'ë. Mësacuaca ja'anre huesëcua'ë.
14 Jesus respondeu:
15 Mësacua yua ro bain ro'taye'ru ro'tajën, bainre gu'aye cajën ba'iyë. Yë'ëca bainre ja'nca cama'iñë.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Bain ba'iyete masini caguë, te'e ruiñe se'ga cayë yë'ë. Yë'ë se'gabi bain ba'iyete masini cama'iñë. Yë'ë Taitabi yë'ëre raoguë, ja'an masini cayete yë'ëni ëñoji.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Mësacua ira coca toyani jo'case'ere ëñato, ñaca caji: Samucuabi te'e quëatoca, te'e ruiñe quëayë bacua, caji.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Ja'nca caguëna, yë'ë ba'iyete quëacua yua samucua ba'iyë. Yë'ëbi yë'ë ba'iyete quëani achoyë. Yë'ë Taita yë'ëre raosi'quë, baguë'ga yë'ë ba'iyete quëani achoji. Ja'nca sëani, te'e ruiñe quëase'e ba'iji, sehuoguë cabi.
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 Caguëna, bacuabi baguëni senni achahuë: —¿Më'ë Taita jarote ba'iguë'ne? senni achahuë. Senni achajënna, sehuobi: —Mësacua yua yë'ëre huesëcua'ë. Yë'ë Taitare'ga huesëcua'ë. Yë'ëre masinica, yë'ë Taitare'ga masijën ba'ire'ahuë, sehuobi.
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Ja'an sehuoguë, Riusu huë'e curi gajongu ba'irute ba'iguë, bainni ye'yoguë baji'i. Ja'nca ye'yoguëna, baguëni preso zeañe beoye baë'ë, baguëte zeanjairën yuta ti'anma'ise'e sëani.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Ja'nrëbi, Jesús yua se'e bacuani quëabi: —Ënjo'onbi gare saiyë yë'ë. Saiguëna, mësacuabi yë'ëre cu'eni, yë'ëre tinjama'ija'cua'ë. Ro gu'a jucha tënoma'isi'cuabi junni huesëye se'ga ba'iyë. Yë'ë go'ija'runa go'iguëna, mësacuabi be'teni saiye porema'iñë, quëabi.
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Quëaguëna, judío bainbi sa'ñeña cahuë: —Ja'ansi'quëre huani huesë ëaye caji. Ja'nca sëani, baguë go'ija'runa saiye porema'iñë mai caji, jayaye'ru cahuë bacua.
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 Cajënna, bacuani quëabi: —Mësacuabi ro bain ro'taye'ru ro ro'tajën ba'iyë. Yë'ëca Riusu ro'taye'ru ro'taguë ba'iyë. Mësacuabi ën re'oto ba'icua se'ga ba'iyë. Yë'ëca bañë.
23 Jesus lhes disse:
24 Mësacua ro gu'a jucha tënoma'isi'cuabi junni huesëye se'ga ba'iyë, quëani achohuë yë'ë. Yë'ë, Riusu Raosi'quëreba ba'iguë, ja'an ba'iyete recoyo ro'tama'itoca, ja'nca junni huesëyë mësacua, quëabi.
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 Quëaguëna, bacuabi baguëni senni achahuë: —¿Gueguëguë'ne më'ë? senni achahuë. Senni achajënna, sehuobi: —Yua yë'ë ba'iyete mësacuani ai quëani jëhuahuë yë'ë.
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Mësacua ba'ijën yo'ose'ere quëaguë, mësacua gu'a jucha yo'ojën ba'ise'ere masijë'ën caguë, ja'anre caye ai ba'iye caraji yë'ëre. Yë'ë raosi'quë yua te'e ruiñe ba'iguëbi yë'ëni te'e ruiñe quëaguëna, yë'ëbi si'ayete bainni quëani achoguë ba'iyë yë'ë, caguë sehuobi.
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Taita Riusure cabi Jesús. Ja'nca caguëna, bacuabi ro huesë ëaye achahuë.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Ja'nca huesëjënna, bacuani quëabi: —Mësacuabi yë'ë, Bainguë'ru Raosi'quëreba ba'iguëte ëmëna reoni senjoja'cua'ë. Senjoni, ja'nrëbi, yë'ë ba'iyete te'e ruiñe masija'cua'ë. Yë'ë case'e'ru ba'iye masija'cua'ë. Yë'ë se'gabi ro yë'ë cocare quëani achoye beoye ba'iguë, yë'ë Taita ye'yoni ëñose'e se'gare quëani achoyë. Ja'anre ëñani masija'cua'ë mësacua.
28 Então Jesus disse:
29 Yë'ë Taitabi yë'ëre raoguë, yua yë'ë naconi te'e ba'iji. Yë'ëre te'e hua'guëre jo'cama'iji. Jo'cama'iguëna, yë'ëbi baguë yëyete jo'caye beoye yo'oguëna, yë'ëni bojoji baguë, caguë quëabi Jesús.
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Ja'nca quëaguëna, ai jai jubë bainbi achani, baguëni si'a recoyo ro'tahuë.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 Ja'nca recoyo ro'tajënna, Jesusbi bacua, judío bain ba'icuani yihuoguë cabi: —Yë'ë cocarebare achani, jo'caye beoye si'a recoyo ro'tajën ba'itoca, yë'ë bainreba ruiñë mësacua.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Ja'nca ruinjën, si'ayete te'e ruiñe masiyereba masiyë. Ja'nca masijën, mësacua yua gu'a juchana zemoni basi'cua ba'ijënna, mësacuani etoyë yë'ë, cabi.
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Caguëna, bacuabi sehuohuë: —Yëquëna yua ira taita ba'isi'quë Abraham, baguë mamacua sëani, yequëcuabi yëquënani zemomaë'ë. ¿Më'ë guere ro'taguë, yëquënare etoyete caguë'ne? sehuohuë.
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Sehuojënna, Jesús cabi: —Mësacuani ganreba quëayë yë'ë. Gu'a jucha yo'ocuabi yua gu'a juchana zemosi'cua'ru ba'iyë.
34 Jesus respondeu:
35 Gu'a jucha zemosi'cuabi si'arën ba'ima'iñë. Riusu bainreba se'gabi si'arën ba'iyë.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Yë'ë yua Riusu Zin sëani, mësacua zemosi'cuare etoye poreyë. Ja'nca etotoca, gare se'e zemosi'cua ruiñe beoye ba'iyë.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Mësacua yua Abraham mamacua ba'iyete masiyë yë'ë. Ja'nca ba'icuata'an, yë'ë cocarebare achaye gu'a güecua sëani, yë'ëni huani senjoñe yëyë mësacua.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Yë'ë Taita naconi ba'iguë, baguë ëñoñete quëani achoguë ba'iyë yë'ë. Mësacua taita zupai huatibi guanseguëna, mësacuabi achajën yo'ojën ba'iyë, cabi.
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 Caguëna, baguëni sehuohuë: —Abraham yua yëquëna taita ba'iji. Yëquëna yua Israel bain sëani, re'o bain ba'iyë, cahuë. Cajënna, Jesús cabi: —Mësacua yua Abraham mamacuareba ba'itoca, Abraham yo'oguë ba'ise'e'ru güina'ru yo'ojën ba'ire'ahuë.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Yureca yë'ëni huani senjo ëaye ba'iji mësacuare. Yë'ëbi Riusu te'e ruiñe ba'i cocarebare achani, mësacuani güina'ru quëani achoguëna, yë'ëni huani senjoñe yëyë. ¡Ja'nca yo'oma'iguë baji'i Abraham!
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Ro mësacua taita yo'oye'ru yo'ojën ba'iyë, cabi. Caguëna, bacua yua baguëni bëinjën cahuë: —Yëquëna yua huacha zinma'icua'ë. Riusu se'gabi yëquëna Taita ba'iji, cahuë.
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 Cajënna, Jesús cabi: —Riusubi mësacua Taita banica, yë'ëni ai yëjën ba'ire'ahuë mësacua. Yë'ë yua Riusu ba'irute ba'iguëbi raë'ë. Yë'ë se'gabi raiye ro'tamaë'ë. Baguëbi yë'ëre raoguëna, raisi'quë'ë yë'ë.
42 Jesus disse:
43 ¿Mësacua queaca ro'tajën, yë'ë coca quëayete achama'iñe'ne? Yë'ëbi coca quëani achoguëna, mësacuabi achaye gu'a güejën ba'iyë.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Mësacua taita yua zupai huati se'ga ba'iji. Ja'nca sëani, zupai yëye se'gare yo'oye ro'tajën ba'iyë mësacua. Ru'rureba ba'isirënbi bainni huani senjoñe yo'oguë ba'iji. Te'e ruiñe ba'i cocare achaye beoye ba'iji, te'e ruiñe ba'iyete ro'tama'iguë sëani. Baguë ro'tayete cato, coqueye se'ga ba'iji. Coque huati sëani, si'acuani coque güeseji baguë.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Yureca, yë'ëbi mësacuani te'e ruiñe quëaguëna, yë'ëni achaye gu'a güeyë mësacua.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Mësacua jubë ba'icua, ¿gueguëbi yë'ë juchare ëñoñe poreguë'ne? Beoji. Mësacuani te'e ruiñete quëaguëna, ¿queaca ro'tajën, yë'ë cocare ro'tama'iñe'ne?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Riusu bainbi Riusu naconi te'e ba'ijën, baguë cocarebare achayë. Mësacua yua Riusu bain beocua sëani, baguë cocarebare achaye gu'a güejën ba'iyë, cabi.
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 Caguëna, judío bainbi sehuohuë: —Yua më'ë ba'iyete masini, te'e ruiñe quëayë yëquëna. Ro gu'a bainguë, Samaria yija bainguë'ë më'ë. Gu'a huati re'osi'quë'ë më'ë, sehuojën cahuë.
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 Cajënna, Jesús cabi: —Bañë. Huati re'oma'isi'quë'ë yë'ë. Yë'ëbi yë'ë Taitani te'e ruiñe ëñaguëna, mësacua yua yë'ëni te'e ruiñe ëñamajën, yë'ëni gu'aye cayë.
49 Jesus respondeu:
50 Ja'nca ba'icuata'an, bain te'e ruiñe ëñañete cu'ema'iñë yë'ë. Bain recoyo ro'tayete masiguë, ja'anguëbi Taita Riusu sëani, yë'ëre te'e ruiñe ëñañete cu'eji. Ja'anguëbi bain juchare masini ëñoji.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Mësacuani ganreba quëayë yë'ë. Yë'ë cocarebare achani yo'ocua, ja'ancuabi gare junni huesëye beoye ba'iyë, cabi.
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 Caguëna, judío bainbi sehuohuë: —Yua më'ë gu'a huati re'osi'quë ba'iyete te'e ruiñe masiyë yëquëna. Abraham yua junni huesësi'quë ba'iji. Riusu ira bain raosi'cua si'acuabi junni huesësi'cua ba'iyë. Ja'nca ba'icua sëani, më'ë coca achani yo'ocuabi gare junni huesëye beoye ba'iyë caguë, ro huacha ro'taguë cayë më'ë.
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 Yëquëna taita Abraham ba'iye'ru quë'rë ta'yejeiye ëjaguë ba'iye catoca, ro coqueyë më'ë. Baguë yua ju'insi'quë ba'iji. Riusu ira bain raosi'cua'ga ju'insi'cua ba'iyë. Më'ë ba'iyete caguë, ¿queacara ro'taguë quëaguë'ne? jayaye'ru senni achahuë.
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Senni achajënna, Jesús sehuobi: —Yë'ë se'gabi yë'ë ta'yejeiye ba'iyete ëñotoca, ta'yejeiye beoye ba'ire'ahuë yë'ë. Yë'ë Taita se'gabi yë'ë ta'yejeiyete ëñoguë ba'iji. Mësacuaca baguëte cajën, yëquëna Riusu ba'iji quëayë.
54 Jesus respondeu:
55 Ja'nca quëacuata'an, mësacua yua baguëni huesëcua'ë. Yë'ëca baguëni masiyë. Yë'ëbi baguëni huesëye catoca, mësacua ro coqueye'ru, coqueguë ba'ire'ahuë yë'ë. Yë'ëbi baguëni masiguë, baguë cocarebare achani yo'oguë ba'iyë yë'ë.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Mësacua taita Abrahambi yë'ë raija'yete masini, yë'ëni ai bojoreba bojoguë baji'i, sehuobi Jesús.
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 Sehuoguëna, judío bainbi cahuë: —Më'ë yuta cincuenta tëcahuëan beoyë. ¿Queaca Abrahamni ëñañe poreguë'ne më'ë? senni achahuë.
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 Senni achajënna, Jesusbi sehuobi: —Mësacuani ganreba quëaguë'ë yë'ë. Abraham ba'ise'e'ru quë'rë ru'ru ba'iyë yë'ë, sehuoguë cabi.
58 Jesus respondeu:
59 Caguëna, bacuabi yua gatare chiani, baguëni senjoni huai ëaye yo'ohuë. Yo'ojënna, Jesusbi gatini, Riusu huë'ebi etani, bain jubëna huesoni saji'i.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.