João 10
Siona NT (SNN_WBT) vs NTLH
1 Ja'nca sehuoni, ja'nrëbi, bacuani ye'yo coca quëabi: —Ganreba mësacuani quëayë yë'ë. Oveja jiancuare ro'tani ye'yejë'ën. Bacuabi oveja guaosiruna cacaye yëtoca, anto sa'robi cacama'iñë. Yo'je ca'ncobi yahue mëni cacayë, bacua yua oveja hua'nare jian ëaye ro'tacua sëani.
1 Jesus disse:
2 Ovejani ba ëjaguëca banji. Ja'anguëbi anto sa'arobi cacaji.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Anto sa'rona choiguëna, oveja cuiracaiguëbi baguëna ancoji. Ancoguëna, jo'ya ba ëjaguëbi baguë oveja jo'ya hua'nare, ga mami hue'eguëte choiguëna, oveja hua'nabi achani, baguë naconi hue'se ca'ncona saiyë.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Bacua ëjaguë cayete achani masicuabi baguëna së'ajën, baguëni te'e conjën saiyë. Saijënna, bacua ru'runa saiguë, baguë jo'ya jubë si'acuare etoni saji.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Yequëbi choitoca, ja'anguë cayete huesë ëaye achajën, baguëna së'ama'iñë. Baguë choiyete achani, quëñëni gatiyë, quëabi Jesús.
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Ye'yo cocabi quëaguëna, bacuabi ro huesë ëaye se'ga achahuë.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Huesë ëaye achajënna, Jesusbi bacuani se'e yihuoguë quëabi: —Ganreba mësacuani quëayë yë'ë. Yë'ë yua oveja guaosiru anto sa'ro ba'iye'ru ba'iyë yë'ë. Oveja hua'nabi ba anto sa'ro se'gabi etani cacayë. Güina'ru, bainbi Riusu ba'i jobona ti'añe yëtoca, yë'ë se'gani si'a recoyo ro'taye bayë.
7 Então Jesus continuou:
8 Yequëcua, yë'ë ja'anrë raisi'cua, bainni coquejën ye'yocua ba'ijën, oveja jiancua'ru baë'ë. Bacuabi coqueye ye'yojënna, yë'ë bainbi bacua choise'ere huesëjën, bacuana së'amaë'ë.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Oveja guaosiru anto sa'ro ba'iye'ru ba'iyë yë'ë. Bainbi yë'ëni si'a recoyo ro'tatoca, bacuani tëani bayë yë'ë. Tëani baguëna, bacuabi bojojën, huaji yëye beoye ba'ijën, yë'ë bayete ai coreba cojën ba'iyë.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 Oveja jiancuabi oveja hua'nare jianni, huani si'aye, ja'an se'gare ro'tajën raiyë. Ye'yo cocare coquejën quëacuabi güina'ru ro'tajën ba'iyë. Yë'ëca huajëreba huajë güeseguë raisi'quë'ë. Huajë güeseguëna, bainbi bojo huanoñe se'ga huajëreba huajëjën ba'iyë.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 Jo'ya ëjaguë bani cuiraye'ru, yë'ë bainrebare bani, bacuani conreba coñë yë'ë. Bacuabi carajeima'iñe caguë, bacua ro'ire junni tonza ro'taguë raisi'quë'ë yë'ë.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Jo'ya ëjaguëbi yo'o conguë naconi jo'yare jo'catoca, ja'nca'ru bacuani conni cuirama'iji. Airu yaibi zeanguë raiguëna, yo'o conguë yua baguë ëjaguë oiye'ru jo'yani oiye beoguëbi ro huaji yëguë gatini saiji. Gatini saiguëna, airu yaibi oveja jubëna ti'anni, bacuani zeanni saoni senjoji.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 — ausente —
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 Jo'ya ëjaguë oiguë baye'ru, yë'ë bainrebani oiye bayë yë'ë. Bacuani te'e ruiñe masiyë yë'ë. Masiguëna, bacuabi yë'ëre te'e ruiñe masiyë.
14 — ausente —
15 Güina'ru, yë'ë Taitabi yë'ëni te'e ruiñe masiguëna, yë'ëbi baguëni te'e ruiñe masiyë yë'ë. Ja'nca masiguëbi yë'ë bainrebani oiguë bani, bacua ro'ire junni tonza caguë raisi'quë'ë yë'ë.
15 — ausente —
16 Yequë jubë bain, Israel bain jubë ba'ima'icua, ja'ancuare'ga bayë yë'ë. Bacuare'ga choiguëna, bacuabi yë'ë cocare achani, ñë'cajën raija'cua'ë. Ñë'cajën raijënna, si'acuani te'e jubëni baja'guë'ë yë'ë. Bacua ëjaguë te'e ëjaguë ba'ija'guë'ë yë'ë.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 Yë'ë bain ro'ire junni tonni, ja'nrëbi se'e go'ya raija'guë'ë yë'ë. Ja'nca sëani, yë'ë Taitabi yë'ëni ai yëguë ba'iji.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Yë'ëbi Jaë'ë cama'itoca, yequëcuabi yë'ëni huani senjoñe porema'iñë. Yë'ë se'gabi bain ro'ire junni toñe poreguë'ë. Junni tonni, yë'ë se'gabi se'e go'ya raiye poreguë'ë. Yë'ë Taitabi yë'ëre cuencueni raoguëna, ja'anre yo'oye poreguë'ë yë'ë, yihuoguë quëabi Jesús.
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Yihuoguë quëaguëna, judío bainbi achani, sa'ñeña coca bëinjën cajën, te'e ro'tamaë'ë.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 Yequëcuabi ñaca cajën baë'ë: —Huati re'osi'quëbi ba'iji baguë. Ja'nca sëani, güebe nesi'quë'ru ro caguëna, baguë cocare achaye beoye bañu, cajën bën'ë.
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Bëinjënna, yequëcuabi ñaca sehuojën baë'ë: —Banji. Huati re'osi'quë ba'itoca, baguë cocareba case'e'ru ro'tani caye porema'ire'abi. Huati hua'ibi ñaco ëñama'icuani huachoni sëtoye gare porema'icua'ë, sehuohuë.
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Ja'nrëbi jë'te, judío bain fiesta umuguseña, Riusu huë'e mame re'huase'ere ro'tañu cajën, fiestare yo'ojënna, Jesusbi Riusu huë'ere baji'i.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Sësë ocoye ba'irën ba'iguëna, Jesusbi huë'e tubëan ba'iru Salomón casirute ganiguë baji'i.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Ba'iguëna, judío bainbi baguëna tëhuoni, baguë bonëjeiñe ñë'cani, baguëni senni achahuë: —¿Më'ë quejeito më'ë ba'iyete yëquënani te'e ruiñe masi güeseye ro'taguë'ne? Më'ëbi Riusu Raosi'quëreba, ba Cristo hue'eguë ba'itoca, yurera'rë yëquënani te'e ruiñe quëajë'ën. Ja'anre achaye ai ëjoni jëhuahuë yëquëna, senni achahuë.
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Senni achajënna, Jesús sehuobi: —Mësacuani yë'ë ba'iyete yua ai quëani jëhuahuë yë'ë. Quëani jëhuaguëna, mësacuabi yë'ëni recoyo ro'tamaë'ë. Yë'ë Taitabi yë'ëre cuencueni raoguëna, baguë ta'yejeiye yo'oni ëñoguë ba'iyë yë'ë. Ja'nca yo'oni ëñoguëna, yë'ë ba'iyete masiye poreyë mësacua.
25 Jesus respondeu:
26 Ja'nca masiye porecuata'an, mësacuabi yë'ë bainreba beocua sëani, yë'ëni recoyo ro'tama'icua ba'iyë.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Yë'ë bainreba ba'icuabi yua yë'ë cocare achani, yë'ëna te'e conni zi'iñë. Bacuani te'e ruiñe masiguë sëani,
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 bacuani huajëreba huajë güeseyë yë'ë. Huajë güeseguëna, bacuabi carajeiye beoye ba'ijën, yë'ë naconi si'arën ba'ijën, gare junni huesëye beoye ba'iyë. Ja'nca ba'ijënna, bacuani senjoñe beoye ba'iguë, bacuani bayë yë'ë. Baguëna, yequëcuabi bacuani tëani baye porema'iñë.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Yë'ë Taita yua quë'rë Ta'yejeiyereba Ëjaguë ba'iguëbi bacuare yë'ëna insini jo'cabi. Insini jo'caguëna, yequëcuabi baguë bainrebare tëani baye gare porema'iñë.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Yë'ë Taita ba'iye'ru, yë'ë'ga güina'ru te'e ba'iyë, sehuoguë cabi Jesús.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Sehuoguë caguëna, judío bainbi bëinjën, se'e gatare chiani, Jesusni senjoni huai ëaye ro'tahuë.
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 Ja'nca ro'tajënna, Jesusbi bacuani coca senni achabi: —Yë'ë Taitabi cuencueni raoguëna, baguë ta'yejeiye yo'o, re'o yo'ore ai ta'yejeiye yo'oni ëñohuë yë'ë. Ja'nca ëñoguëna, ¿mësacua gue re'o yo'o yo'ose'ere ro'tajën, yë'ëni gata senjoni huaiye'ne? senni achabi.
32 E ele disse:
33 Senni achaguëna, bacuabi sehuohuë: —Më'ë re'o yo'o yo'ose'e ro'ire më'ëni gata senjoma'iñë yëquëna. Riusuni ai gu'aye casi'quëre sëani, më'ëni gata senjoni huaiyë. Ro bainguë ba'iguëbi Riusu ba'iye'ru te'e ba'iyë, cahuë më'ë. Ja'nca casi'quë sëani, ai gu'aye yo'oyë më'ë, sehuohuë.
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Sehuojënna, Jesusbi bacuani quëabi: —Mësacuabi ira coca toyani jo'case'e, mësacua ai yëse'e, ja'anre ëñatoca, ñaca caji: “Mësacua yua riusu sanhuë'ru te'e ba'iyë” cani jo'case'e ba'iji.
34 Então Jesus afirmou:
35 Riusureba coca sëani, yequëcuabi quëñoni senjoñe porema'iñë. Baguë bain cuencuesi'cua, baguë cocarebare achani re'huasi'cua, ja'ancuare ja'nca quëani jo'casi'quë sëani,
35 Sabemos que as
36 ¿mësacua guere ro'tajën, yë'ë, Riusu cuencueni raosi'quë ba'iguëte Riusuni gu'aye caguë ba'iyete caye'ne? Yë'ëbi yua Riusu Zin ba'iyë caguëna, yë'ëre gu'aye cahuë mësacua.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Mësacuabi yë'ë Taita yo'ore yo'oma'iñë yë'ë, ro'tatoca, yua yë'ë cocarebare ro'tama'ijë'ën.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Ja'nca ro'tama'icuabi yë'ë yo'o yo'oni ëñose'e se'gare ro'tani, ñaca ye'yejë'ën: Yë'ë Taita yua yë'ë naconi te'e ba'iguëna, baguë naconi te'e ba'iyë yë'ë. Ja'anre ye'yeni masijë'ën, quëabi Jesús.
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Quëaguëna, bacuabi se'e baguëni preso zean ëaye yo'ojënna, baguëbi ro quëñëni saji'i.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Sani ja'nrëbi, Jordaña que ca'nco, ënsëguë etajei ca'ncona sani bëabi. Juan ru'ru bautizaguë ba'isiru ba'iguëna, bëani baji'i.
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 Ba'iguëna, ai jai jubë bainbi baguëni ëñajën saë'ë. Sani, ëñani, sa'ñeña coca cahuë: —Juan yua ta'yejeiye yo'oni ëñoma'iguëbi te'e ruiñe quëani achoguë baji'i. Ënquë ba'iye, ja'anre quëani achoguëna, te'e ruiñe se'ga baji'i baguë coca, sa'ñeña cahuë.
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Ja'nrëbi, bainbi ja'anrute ba'ijën, ai jai jubëbi Jesusni si'a recoyo ro'tahuë.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.