Atos 10
Siona NT (SNN_WBT) vs NAA
1 Ja'nrëbi yequë bainguë Cornelio hue'eguëbi baquëña. Cesarea huë'e jobo, cueñe ba'i jobore ba'iguëbi soldado jubë ëjaguë baquëña. Italiano casi jubë, romano ta'yejeiye ëjaguë ba'i jubë, ja'an jubëre guanseguë baguëña baguë.
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Ja'nca ba'iguëbi baguë te'e huë'e bain naconi Riusuni ai yëguë, Riusu yo'ore te'e ruiñe conguë baza caguë, Riusuni jo'caye beoye conguë baquëña. Judío bain bonse carajën ba'icuani ai curi insini conguë, Riusuni jo'caye beoye ujaguë baquëña.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Ja'nca ba'iguëbi yequë umuguse, ënsëguëbi a las tres ba'iye'ru së'iguëna, baguë yua Riusuni ujaguë ba'iguë, Riusu guënamë toyare te'e ruiñe ëñaguëña. Riusu guënamë re'oto yo'o conguëbi baguëna gaje meni caguëña: —¡Cornelio! caguë choquëña.
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Choiguëna, Corneliobi gue ro'taye beoye quëquëni ëñaguëña. Ja'nca ëñaguë, baguëni senni achaguëña: —¿Më'ë guere yë'ëni caguë'ne, Ëjaguë? senni achaguëña. Senni achaguëna, Riusure yo'o conguëbi sehuoguëña: —Më'ëbi Riusuni jo'caye beoye ujaguë, bonse carajën ba'icuana ro insini conguë ba'iguëna, Riusubi më'ëni bojoguë ëñaji.
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Ja'nca sëani, më'ëni re'oye yo'oye ro'taji. Yureca më'ë bainre cuencueni, Jope huë'e jobona saoni, yë'ë bainguë Simón Pedroni choijë'ën.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Yequë Simón hue'eguë naconi, jai ziaya ca'ncoreba, baguë huë'ere ba'iji. Ja'nca ba'iguëbi rani, më'ë yo'oja'yete quëaja'guë'bi, Cornelioni sehuoguë quëaguëña.
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Quëani tëjini saquëña. Saquëna, Cornelio yua baguë huë'ere ba'ijën baguëre yo'o concuani choquëña. Yequëre'ga, soldado hua'guë Riusuni te'e ruiñe ro'taguë re'oye yo'oguë, ja'anguëre'ga choni,
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Riusu masi güesese'e si'ayete bacuana quëani, ja'nrëbi bacuare Jope huë'e jobona saoguëña, Simón Pedroni choija'yete.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Saoguëna, bacuabi sani, ja'nrëbi yequë umuguse Jopena ti'an bi'rajënna, mëñera së'irën ba'iguëna, Pedro yua baguë ba'i huë'e ëmëje'en ca'nco bëani huajëruna mëni, Riusuni uja bi'raguëña.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Ujaguë ba'iguëna, ai ta'yejeiye ai aon gu'aguëña. Ja'nrëbi aonre guanseni, baguëre cua'cucaijënna, baguë yua se'e ujaguë, Riusu guënamë toyare ëñaguëña.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Guënamë re'otona ëñato, Riusu can jai can yua yijana gachose'e baquëña. Ba can gajese'ga na'miñoa ta'nëni ziunsi can ba'iguë, guënamë re'otobi Pedro ba'iruna gaje mequëña.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Gaje meguëna, can sa'nahuëna ëñato, si'a airu hua'i hua'na, aña hua'na, ca hua'i hua'na, ja'an bateña.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Ba'ijënna, guënamë re'otobi coca cani achoguëña: —Pedro, huëijë'ën. Hua'ire huani ainjë'ën, cani achoguëña.
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Cani achoguëna, Pedro sehuoguëña: —Bañë, Ëjaguë. Si'si hua'i hua'na banica, gu'a hua'i sëani, ro chiani aiñe beoye ba'iguë'ë yë'ë, sehuoguëña.
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Sehuoguëna, guënamëbi se'e cani achoguëña: —Yureca Riusubi ja'an hua'ire tënoni, Aiñe re'oye'ë canica, ja'an hua'ire gu'aye cama'ijë'ën, cani achoguëña.
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Cani achoguë, samute ba'iye gachoni, ja'an cocare cani achoni, ja'nrëbi ja'an canre se'e guënamë re'otona mëoguëna, Pedro yua toyare ëñani tëjiguëña.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Ëñani tëjini, ¿Riusu guere yë'ëni quëaguë'ne? caguë ro'taguëna, Cornelio bainbi ti'an rani, Simón huë'e ba'irute senni achajën rateña.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Rani, ja'nrëbi Simón huë'ena ti'anni, Simón Pedro ba'iyete senni achajën, baguëte choteña.
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Choijënna, Pedro yua Riusu toya ëñase'ere yuta ro'taguë ñu'iguëna, Riusu Espíritubi Pedroni quëaguëña: —Ëñajë'ën. Samutecuabi më'ëni choijën raë'ë.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Yë'ë raosi'cuare sëani, bacuana gajeni, gue huaji yëye beoye bacua naconi saijë'ën, quëaguëña.
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Quëaguëna, Pedro yua bacuana gajeni tëhuoni caguëña: —Mësacuabi yë'ëni cu'eto, ba'iyë yë'ë. ¿Mësacua gue rate'ne? caguëña.
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Caguëna, bacua sehuoreña: —Yëquëna hua'na yua ëjaguë Cornelio bain raosi'cua'ë. Baguë yua soldado ëjaguë te'e ruiñe re'oye yo'oguë ba'iguë'bi. Riusuni ai yëguë, baguë yo'ore jo'caye beoye yo'oguëna, si'a judío bainbi baguëte ai te'e ruiñe ëñajën, baguëni ai yëjën ba'iyë. Yureca baguë yua baguë huë'ere ba'iguëna, Riusu guënamë re'oto yo'o conguëbi baguëna gaje meni quëaguëña: Pedroni choijani rajë'ën. Baguë coca cani achoguëna, achajë'ën, quëaguëña baguë. Ja'nca quëaguëna, Corneliobi yëquënare cuencueni, më'ëre choijaijë'ën caguë raobi, quëareña bacua.
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Quëajënna, Pedrobi bacuani: Cacani, bëani huajëjë'ën cani, ja'nrëbi yequë umuguse ñatani, bacua naconi Corneliona saquëña. Cristo bain Jope ba'icua'ga rëño jubëbi baguëni te'e conjën sateña.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Sani, ganijën ba'ijën, yequë umuguse Cesarea huë'e jobona ti'anreña. Ti'anni ëñato, Cornelio yua baguë te'e bain, baguë gaje hua'na choni ñë'cosi'quë baquëña.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Pedroni ëjojën ba'icuabi baguë ti'an raise'ere ëñani bojoreña. Bojojënna, Corneliobi baguëni tëhuojani, baguëni ai ta'yejeiye ai te'e ruiñe ëñaguë, baguëna gugurini rëanguëña.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Gugurini rëanguëna, Pedro yua baguëni huëani caguëña: —Huëni nëcajë'ën. Riusu beoguë'ë yë'ë. Më'ë'ru te'e bainguë'ë yë'ë, caguëña.
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Cani, baguëre saludani tëjini, baguë huë'ena cacani ëñato, ai jai jubë bain ñë'casi'cua bateña.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Ba'ijënna, Pedrobi bacuani caguëña: —Yë'ëbi judío bainguë sëani, tin bainna ti'anni, bacua naconi te'e ñë'cani ba'iye gare porema'iguë'ë yë'ë, judío ira bain guanseni jo'case'e'ru yo'otoca. Mësacuabi ja'anre re'oye masiyë. Ja'nca yo'oye ënsese'e ba'iguëna, Riusubi yureña yë'ëni tin masi güesebi. Si'a jubëan bainre te'e ëñani, bacuare gu'a coca caye beoye ba'ijë'ën, yë'ëre cani jo'cabi Riusu.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Ja'nca cani jo'caguëna, mësacuabi choijënna, gare güeye beoye raë'ë yë'ë. Ja'nca raisi'quëbi mësacuani ëñaguë, ¿Queacara ro'tajën, yë'ëre chote'ne? mësacuani senni achaguë ba'iyë yë'ë, caguëña Pedro.
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Caguëna, Corneliobi sehuoguëña: —Yua gajese'ga umuguseña ba'iguë, yë'ëbi, na'ito ujarën ba'iguëna, yë'ë huë'ere ñu'iguë, Riusuni ujaguë baë'ë yë'ë. Aonre aiñe jo'cani, Riusuni ujaguë, ja'nrëbi mëiñe ëñato, ai go'sijei caña ju'iguëbi yë'ëna gaje meni nëcabi.
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 Nëcani, yë'ëni coca cabi: “Cornelio, më'ëbi jo'caye beoye ujani, bonse caracuani conguëna, Riusubi ai bojoguë ëñaji.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Ja'nca sëani, më'ë bainre cuencueni, Jope huë'e jobona saoni, Pedroni choijaijë'ën. Yequë Simón hue'eguë, jai ziaya ca'ncoreba ba'iguë, ja'anguë huë'ere ba'iji Pedro. Ja'nca ba'iguëbi më'ëna ti'an rani, yë'ë cocare quëaja'guë'bi” cabi baguë.
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Caguëna, yë'ë yua ja'ansirën më'ëni choijaiguëna, më'ëbi ai re'oye yo'oguë ti'anhuë. Ti'anguëna, Riusubi mai naconi te'e ba'iguëna, yëquëna hua'na si'acuabi Baguë cani jo'case'ere achañu cajën, më'ë coca Riusu cocare achaye ëjojën ba'iyë, caguë sehuoguëña Cornelio.
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Ja'nca sehuoguëna, Pedrobi bacuani coca ca bi'raguëña: —Yureca ro'tani yo'oyete se'e ye'yehuë yë'ë. Si'a bain jubëanre ëñaguë, Si'acua yua te'e ba'icua'ë caji Riusu. Quë'rë ta'yejeiye jubëan beoyë caji.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 Si'a jubëan bainre ëñaguë, baguëni ai yëjën te'e ruiñe yo'ojën ba'icua ba'itoca, ja'ancuare baguë bainrebare re'huani baji Riusu.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Baguë ira bain cuencueni raosi'cuani coca cani jo'caguë, Jesucristo mame recoñoa re'huaja'yete ru'ru quëaguëna, baguë bainbi toyani, Israel bainna jo'careña. Ja'an Jesucristobi yua bainna ti'an rani ëñoguë, si'a bain ta'yejeiyereba Ëjaguë ba'iji.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mësacua yua Jesucristo ën yijana rani ba'ise'ere masiyë. Ja'anguëbi Galilea yijana ti'an rani, Juan yua Riusu cocare quëani achoni, bainre bautizasi'quë ba'iguëna,
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Riusu yua baguë Espíritute raoni, Jesús Nazarenoni zi'in güeseguëna, baguë yua si'a judío bain ba'iruanna sani, bainre re'oye yo'oni, zupai huati zemosi'cuare huachoni, ta'yejeiye yo'oguë baji'i, Riusubi conguëna.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Ja'nca yo'oguëna, yëquëna hua'na baguëre yo'o concuabi ëñahuë. Baguë naconi te'e saijën, Judea yija ca'ncoña, Jerusalén huë'e jobo, ja'anruanna ti'anni bainre conguëna, yëquënabi ëñahuë. Ja'nrëbi judío bainbi baguëni preso zeanni, crusu sa'cahuëna quenni reo güeseni, baguëni huani senjohuë.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Huani senjojënna, samute umuguseña ba'ini, Riusubi baguëni go'ya rai güesebi. Go'ya rai güeseni, baguëte yëquënani ëñobi.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Yëquëna jubë se'gani ëñoguëna, si'a bainbi baguëni ëñamaë'ë. Baguë cocare quëani achoye cuencuesi'cuare sëani, baguëte yëquënani ëñobi Riusu. Ëñoguëna, yëquënabi baguë naconi te'e ba'ijën, baguë naconi aon ainjën, gono uncujën baë'ë, go'ya rani ëñosi'quëre.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Ja'nca ba'ijënna, baguëbi yëquënani guanseni jo'cabi: Yë'ë ba'iyete ëñasi'cua sëani, si'a bainna sani, yë'ë ta'yejeiye Ëjaguë ba'iyete quëani achojën ba'ijë'ën. Si'a bain huajëjën ba'icua, junni tonsi'cua si'acua gu'a jucha yo'ojën ba'ise'ere masini, bacua si'arën ba'ija'yete caja'guë'bi ba'iyë yë'ë. Riusubi yë'ëre ja'anna cuencueni re'huabi. Ja'an cocare bainna quëani achojën ba'ijë'ën, guanseni jo'cabi yëquënani.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Riusu ira bain cuencueni raosi'cuabi güina'ru toyani jo'cajënna, mësacua ëñani masijë'ën. Riusu Raoja'guërebabi ti'an raiguëna, baguëni si'a recoyo ro'tajë'ën. Ja'nca ro'tatoca, Riusubi mësacua gu'a jucha yo'ojën ba'ise'ere gare tënoni, gare se'e ro'tama'ija'guë'bi, cani jo'careña Riusu ira bain raosi'cua, caguëña Pedro.
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Yuta coca cani tëjima'iguëna, Riusu Espíritubi gaje meni, si'acua Pedro cocare achacuani recoyo te'e zi'nzini baguëña.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Ja'nca ba'iguëna, judío bain Cristoni ro'tacua, Pedro naconi raisi'cua, bacuabi yua gue ro'taye beoye ëñareña. ¿Riusu Espíritu queaca tin bainna ti'anni bacua recoyona zi'nziguë'ne? cajën, ro huesë ëaye ëñareña.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 Espíritubi gaje meni, ja'an bainni baguëna, bacuabi tin bain coca gare ye'yema'isi cocare cani achojën, Riusu ta'yejeiye ba'iyete ai bojojën cajënna, ja'an judío bainbi gue ro'taye beoye achareña.
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 Ja'nrëbi Pedro se'e ca bi'raguëña: —Ëncuabi, yëquëna Espíritu zi'nzise'e'ru güina'ru zi'nzisi'cuare sëani, ocona bautiza güesenica, ¿jarocuabi ënseye'ne? caguëña.
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Ja'nca cani, Cristo bain mame re'huasi'cuare ëñani, Cristo ta'yejeiye ba'iyete te'e ruiñe masi güeseni, bacuani bautiza güeseguëña. Ja'nrëbi, ja'anru bain hua'nabi Pedroni se'e choni, Quë'rë se'e yequë umuguseña yëquëna naconi bëani ba'ijë'ën cajën choijënna, ba hua'guë bëani baquëña.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.