Hebreus 11

Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ena God nin wang Yisas kina ol wai ol na te i nangwo pamia dire nan yol e pir tominga i, memini pir po sin mo? Sikinanga na di tibi ol ni teralia piro. God tal ta ol na teralua dungwo ha i omaga i tibi ol na tenangwo hankiminba, emgi u tibi unamia di pire nomani susu sikiminia, kwi hane hane moli uminua. Uminga i tal omena haminga tali unangwo pire kwi molkiminia, omena hankiminga tali unangwo hanaminga ipire, kwi mominua.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que não se veem.
2 Ari homa malungwo hobi God nin tal wai ol na tere aki di na tenangwo pamia dire pir tomia, pir tongwo hobi digan momba, pir tongwo i God hanere tal dime dire ol wama di hamua.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Ena hamen haya God hamen ganba ol engwo i tal tau omena haminga tal hobi ire ta ol ekimia, yamoni grang pera dungure u tibi umua. Ungure omaga hamen ganba dungwo haminua. Haminba, maing pir po sikiminia, homa God nin grang pera dungure u tibi uma di piminua.
3 Pela fé, entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não são visíveis.
4 Ena kwiang moya Adam wang sutani kul engure wang homini Ken momia, wang emgi Ebel momua. Ena yal Ebel iwe, God tani aki di na tomia di pire, tal ta God tomua. Tongure abimbi Ken God tani aki di na tomia di pirekire tal ta gogo God tomua. Tomba, Ken tongwo i God pir tekungwo i hanere God wai hankimia, te Ebel tongwo i God pir tongwo i wai hanere, Ebel digan momba, God tal dime dire ol wama di hamua. Hangure Ebel haya gomua. Gomba, God pir tere tal ol wangwo i hon mongwo yal hang dangwo meri daminua. Jen 4:3-10
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio da fé, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Te Adam gang ta yal Inok iwe, God tani aki di na tenangwo pamia dire pir tomia, yal i hon mongwo haung God wai hanere aki di hamen bani ongure golkimua. Gonangwo arihobi yone harala dire wa dumba, hankimua. Inok hon mongwo haung God wai hama dire yal ta buku bol emua. Jen 5:4
5 Pela fé, Enoque foi levado a fim de não passar pela morte; não foi achado, porque Deus o havia levado. Pois, antes de ser levado, obteve testemunho de que havia agradado a Deus.
6 Ena yal ta mole God momio, te God ha dungwo ha weni kara dimio, aki di na teralua dungwo i, ere para aki di tenangwo pamia dire pir tekungwo hobi God wai hankimua. Hankungwo ipire yal ta God kina ha di yuwo ya ol pire pire molala di pungwo yal i, God momio, na wa duralga God na wai hanere hamen tobo wai na tenangwo pamia di pinangwo, God ha di tenangure pinangwo pamua.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que recompensa os que o buscam.
7 Ena hamen haya yal Noa momia. Mongwo gin i God awa ha dire tal ta ganba bani ol teralua di tongwo ha i Noa hankimba, nomani su su sikire ha wo kara dimia di pimua. Pire nin gamahobi aki di terala dire sipi bai emua. Engure nir sire nimin bir sire nir mo mibi omua. Ongure arihobi hanere Noa ongwo wai pamia nan ol waminga nigi domua di pungure, nir si gol wai simua. Simba, Noa gamahobi kina golkimia, yal Noa God tal ta olalua dungwo i ha pangwo dimia di pir tomia God wai hanere, Noa ganba ari momba, tal dime dire ol wanangure na wana moma di hamua. Jen 6:13-22
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído a respeito de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, construiu uma arca para a salvação de sua família. Assim, ele condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Ena hamen haya God yal Ebraham yu ditomia, “Ooni malgi aidole na ganba hon ni teralga bani pirere mol pai onanua.” Dungwo ha i Ebraham hasu dima di pirikimia ha weni kara dimia di pire nangwo bani pir po sikimba, God grang ha wine ole pi ganba han dungwo bani momua.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber como herança; e partiu sem saber para onde ia.
9 Molere God ganba i ni teralua dungwo i, ha wo kara dimua di pimua. Pirere wiyol ta ganba bani pire ganba hong kina ereho momua. Momba ganba ta ya nekimua. Nekire wang Aisak yaung Yekop kina gal oo obil ke pare momua. Moli pire ganba ta ya nekimba, God ni teralua dungwo i, ha pangwo dimia di pire, a i si ware kwi han momua.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Moli pire yal Ebraham ganba ya nekia dire nomani si gogo dalkimia, God hamen bani oo malgi bir ta ke na tenangure moli nalga nalua di pire kwi han momua.
10 Porque Abraão aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e construtor.
11 Molere eumbi Sera kina bi dimani emia gir kul nenangwo paikimba, Sera God ol na tenangure gir kulalga pamia di pir tongwo i, God hanere nomani tongure gir kumua. God gir kunanua dire aleng kere e tongwo i u nima namua di pir tere momia, gir i kul emua.
11 Pela fé, também, a própria Sara, apesar de não poder ter filhos e já ser idosa, recebeu poder para ser mãe, pois considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Engwo ipire Isrel arihobi kwiang moya taniga molere bi dimani emba, wang kul nomia gang miki weni malere kulmoma ya, te maker miki weni dungwo meri momia, ari ta kere kun olekimua. Jen 22:7
12 Por isso, também de um só homem, praticamente morto, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Ena ari tau hang dalga hobi God tal ta ol ni teralua dire aleng kere e tongwo tali hankire gomua. Gomba, hon mongwo haung God tenangwo tali omeling hankimia, nin mongwo bani u engure haya pimua. Pire arihobi yu ditomia, “Na ganba baniya mol pai ominga i, ari yolo pire mongwo tali mominia, ari ol dungwo mole bangi bangi pare pare wangwo meri waminua. Ware ganba baniya haung obilga molere, oona mana hon ta hamen bani i tibi ol na tenangwo ipire kwi han mominua.”
13 Todos estes morreram na fé. Não obtiveram as promessas, mas viram-nas de longe e se alegraram com elas, confessando que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Dungwo yalhobi nin oong maning weni kara hamen bani dimia irala dire wa du momua.
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 Ena Ebraham irang ganba ya nongwo i, Ebraham gang hobi irala di pinangwo, siina di memini nangwo pamba, irala di pirikimua.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Pirikungwo iwe, ai wai weni ta hamen bani irala di pungwo i wai pire miling pangure momua. Mongure God oo ai wai akun ole ni teralua dungwo ipire yalhobi God nan hobana momua dungwo i God gai gol tekire na wana auna weni moma dimua.
16 Mas, agora, desejam uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porque lhes preparou uma cidade.
17 Ena homa God ni wani Aisak aibina maulung sinangure galni miki weni male siru dinamua dire aleng kere e tongwo ha i Ebraham pir tomia, God hanere pir tongwo i, nimni monam mo, molkinam mo, suang i harala dire nin wang Aisak algi ya bole na to ditomua. Ditongwo ha i Ebraham wana siralga galna miki malekinama dire nomani su su sikimia, nin wang Aisak han hol i pire sire algi ya bolala dire omua. Jen 22:1-14
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque. Aquele que acolheu as promessas de Deus estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 — ausente —
18 do qual havia sido dito: “A sua descendência virá por meio de Isaque.”
19 Pire yu nomani si pimia, Wana i siralga tamamia, gonamba, God nin uling yunangure wana airangwo haung galna miki weni malama di pimua. Pungwo i pire na wana si golala di oliba, God mana dungure han olega ari gole hon airungwo meri moma di hamua.
19 Abraão considerou que Deus era poderoso até para ressuscitar Isaque dentre os mortos, de onde também figuradamente o recebeu de volta.
20 Ena yal Aisak molere, God wana suri ol wai ol tenangwo pamia di pire, wang su Yekop Iso kina emgi God tal ta ni tenamua dire awa ditomua. Ditere God ha pangwo kara dimia onangwo pamua di pire, nomani susu sikimua.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou Jacó e Esaú, a respeito de coisas que ainda estavam para vir.
21 Ena yal Yekop yaldimani mole golala di omia, God tal ol na teralua dire aleng kere engwo i, u nima nama dire Yekop nomani susu sikire, yol e pir tomua. Tere Yosep wang su God ol wai ol ni tenamua di tere, goliba are ikwi bole God maa e tomua.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou a Deus.
22 Ena yal Yosep God ganba wai galna hobi tenangwo pamia di pir tere moli pire golala di olere, awa ha yu ditomia, “Isrel arihobi Isip ganba i aidole God ganba hon tenangwo bani nanua. Nanga na gauna yone er ba hau ire pi ganba hon ni tenangwo bani man wu eyo,” ditomua.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens a respeito de seus próprios ossos.
23 Ena Moses irang aang suri kul erere gir i wai moma di hamua. Hangure singaba Pero Isrel gir hobi si gol wai sinamua dungwo i, kul pirekire God kene ol na tenangwo pamia di pire gir i haba sui tai dire i kul si wamua.
23 Pela fé, Moisés, depois de nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que era um menino bonito e não temeram o decreto do rei.
24 Wangure Moses gir migi mongure Isip singaba Pero aung i pi kulere “na wana momua” dire kene oli wamba, Moses bir dale ari mole, God Isrel arihobi ganba hon tenangure Isip ganba aidole nangwo ha i, a i si ware Isip singaba aung wana monama di pungwo i Moses molkiralua di tomua.
24 Pela fé, Moisés, sendo homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Ditere, Pero aung namine mongwo meri momia, wang molalga tal wai weni ol na tenamba, tenangwo tali haung obilga ire milna panangwo golalia, hamen bani ta holalga pamia di pire aidolimia. Aidolere na gamna Isrel ari God kul engwo hobi singaba Pero tal oun dongwo ol tongure gul bir ire ire momia, mongwo bani na para pire iralua di pimia.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado.
26 Pirere homa Pero aung namine momia emgi Isip singaba bir molere talhan miki weni a nerala di pimba, hamen bani God tal wai ol na tenangwo iralga pamia di pire Isip talhan i aidolimua. Aidolere Kraist emgi u tibi pire Isrel arihobi aki di tenangwo pamia di pire gul para irala dire omua.
26 Ele entendeu que ser desprezado por causa de Cristo era uma riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a recompensa.
27 Pirere God aki di na tenangwo pamia di pire Isip singaba i, yong ki ere na sinama dire kul pire tekimua. Tekirere Isip ganba aidole ere banta omua. Pire God gumang hankimba, nin u engure God aleng kere engwo ha i, nima namia di pire, a i si ware, pir tere, nimni mole momua.
27 Pela fé, Moisés abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a ira do rei, pois permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Molere God Isip wang homini sinamba, na Isrel wana homini hobi sikinama dire hau algi oo hoiri bani ya bomua. Bongure wang homini si gonangwo ensel i God bai nu si olimia ure hona hoiri bani wa dure algi bangwo i Isrel oo dimia dire aidolimia. Aidolungwo i God wai pir tere me erin tan tani Isrel arihobi erin monama dire haung bai tere Pasoba hang emua.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Ena Isrel arihobi God aki di na tere ganba hon na tenangwo pamia dire, Isip ganba aidole ere pire nir digan hang Nol kwalin pera dimba, Moses Isrel arihobi aule ire mala ungure nir i sala di u holo holo omia, maker bani ere hoibi omua. Ongure Isip arihobi doling bol i mala pire iri si hoibi nala di omba, u sina weni ongure nir u terewa sire si gol wai simua. Eks 14:21-31
29 Pela fé, os israelitas atravessaram o mar Vermelho como por terra seca. Quando os egípcios tentaram fazer o mesmo, foram engolidos pelo mar.
30 Ena Isrel arihobi God Yeriko malgi na tenangwo pamia di pire God grang ha wine ole hulu u sungwo bina i hamen haung ana hol pai muru hol pai sutani wabo dire wamua. Wangure hulu u sungwo i nin si gui dire yamua. Jos 6:12-21
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Yamba, pasendia al digan ta Rehab, God aki di na tenangure golkiralga pamua di pimia. Ena Isrel yal sutani kul si pire Yeriko malgi harala dire ongure Yeriko yalhobi Isrel yal su umua dire sirala dire wa dumua. Dumba, al Rehab yasuri aule ire nin oo kepangwo ala pire kul si emua. Engure arihobi wa dungwo hankimia. Hankungure Isrel arihobi ure Yeriko malgi ari si gomba, al Rehab han uning si olungure ya momua. Jos 2:1-21; 6:21-25
31 Pela fé, Raabe, a prostituta, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu os espias com paz.
32 Ena ari tau God ol wai ol na tenangwo pamia di pungwo hobi hang bol eiwa. Eiya tau ere hon bol eralo? Eralga ha miki weni bol eralga pangwo ipire pisoliwa. Yal Gidion ire, Berek ire, Samson ire, Yepta ire, Debit ire, Samyuel ire, God hana togu yalhobi ire dire, molere, God ol wai ol na tenangwo pamia di pire momua.
32 E que mais direi? Certamente me faltará o tempo necessário para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 Mongwo hobi God pir tongwo ipire kiang hobi kura bole isusu ol tomio, te ganba banta banta kene ol tere ha hol ol tere ebir si wai ol tomio, God tal ol ni teralua dire aleng kere engwo ha i pimio, te ari tau yalhobi pia si awi nona pangwo hang Laion mongwo bani olimba, God grang a kubu sungure, ta si nekimua.
33 os quais, por meio da fé, conquistaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 Te ari tau endo bir gale God pir tongwo yal tau pia si ala olimba, endo si goberungure dekimio, ari tau di kula bonama dire simba, bolkimio, te nimni molkire megine momba, God nomani tongure yalhobi nimni momio, te tau kiang hobi kina kura bolere yalhobi sire isusu ol tongure te omua.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam de ser mortos à espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ena al hobi wang tau gomba, God si hon e tongure airangwo pamia di pungwo ipire airungure al hobi hon hamua. Te ari tau yalhobi han holere, ni God pir tenga i aidolanga ere mena nanua dire sire gale ol gogo dal tomba, yalhobi God aidolalga hamen bani mol pai hon ikiralga pamia dire, a i si ware gul bir imua.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 Te yal tau God pir tongwo i arihobi nigi de pir tere gaung ha sire guma iger bole wa gol tere, kuba sirere, aleng holo holo i han sen ire hol erere, halabusi payo di tomua.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de zombarias e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Te arihobi yal tau hulu kuba simio, te di so ire sina bire keulu simio, te tau di baina sire si gomua. Te yaltau God pir tongwo hobi gal wo a nekire hau gang kula sire kirau pimua. Pirere nir homena wa dure talhan a nekimia, arihobi sire gale ol gogo weni dal tongure gul bir weni imua.
37 Foram apedrejados, serrados ao meio, mortos ao fio da espada. Andaram como peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras; passaram por necessidades, foram afligidos e maltratados.
38 Ire mongwo hobi, arihobi nigi de pir tere na oona mana pisole banta po ditomia. Ditongure oo ai ta dikimia, dimingul ware, ganba po engwo bani ware, hulu grang pare, man grang pare pare moli omua.
38 O mundo não era digno deles. Andaram errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Moli ongwo hobi God hanere singaba moma di hamba, arihobi i kultaing pare ol tomua. Tomba, yalhobi mo hora kulere ganba arihobi a ime ol tomua. Tongwo han diga hobi God tani aki di na tenangwo pamia di pungwo i, God hanere wai pir tomua. Tomba, yalhobi God talta ni teralua dire aleng kere e tongwo tali olo tongure ikimua.
39 Todos estes, mesmo tendo obtido bom testemunho por meio da fé, não obtiveram a concretização da promessa,
40 Ikire kwi moli ongwo tamangure gomua. Gongure nan emgi moli ominga hobi God ol wai ol na tongure u wai omina di haminua. Hamingere God yu nomani si pimia, Ari homa malungwo hobi omaga malungwo hobi kina u wai namua dire, aleng kere e tega i ereho u wai nama di pimua.
40 porque Deus tinha previsto algo melhor para nós, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.