Atos 22

Soli New Testament (SBY_TWF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 “Mobantu mwense, banse, ne bamatata, kamunyumfwani kukana mulandu kwakame.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Pakunyumfwa kwambeti Paulo, lambanga mu mulaka wabo, balamwena tonto kwambeti banyumfwishishe cena. Paulo walapitilisha kubambileti,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Ame nde Muyuda, ndalasemenwa mu munshi wa Taliso, mucishi ca Kilikiya, nsombi ndalakulila muno mu munshi wa Yelusalemu. Ndalikuba shikwiya wa Gamaliyeli, uyo walanjiyisha mwakukonkela Milawo yalapewa ku bamashali betu bakulukulu. Kayi ndalikuba walibenga kusebensela Lesa, mbuli ncemubele mwense omuli pano.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Ndalikupensha bantu balikukonkela nshila ya Mwami Yesu, nabambi ndalikubashinisha. Ndalikwikata batuloba ne batukashi ne kubatwala mujele.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Mukulene wa Beshimilumbo, ne bomboloshi ba nkuta ngabasumineti ndambanga cakubinga. Pakwinga balo ebalampa makalata, akunsuminisha kutwala ku Bayuda balikwikala mu munshi wa Damasiko. Neco ndalaya akubekata bantu bashoma Yesu ne kubaleta ku Yelusalemu, kabali basungwa ncetani kwambeti bese bapewe cisubulo.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 “Mpondalashika pepi ne munshi wa Damasiko, cindi ca 12 koloko munshi, mumuni unene walafuma kwilu walamunikila mpondalikuba.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Ndalawa panshi, popelapo ndalanyumfwa liswi lya kwambeti, ‘Saulo! Saulo! Inga ulampenshelenga cani cisa’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Ndalepusheti, ‘Inga njamwe bani Nkambo,’ Walikwamba walankumbuleti, ‘Njame Yesu waku Nasaleti ngolapenshenga.”
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Bantu mbondalikuba nabo baliya kunyumfwa liswi lya muntu walikwamba nenjame sobwe, nsombi mumuni balaubona.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Popelapo ndalepusheti, “Inga nicani ncendelela kwinsa Nkambo? Apo Mwami walambeti, ‘Nyamuka, wenga mu Damasiko, nibenga bakwambile byonse Lesa mbyalayandangeti winse.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Ndalashipilwa cebo ca mumuni unene walamunikila cakwinseti balanjikatilila kucikasa bantu mbondalikuba nabo pa kuntwala mu Damasiko.”
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 Mu munshi uwu mwalikuba muntu walikukwiweti Hananiya, muntu wali kukonkela Milawo, ne kukambilila Lesa ne moyo wakendi wonse. Bayuda bonse baku Damasiko balikumupa bulemu.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Walemana pepi ne njame ne kwambeti, “Saulo mukwabo, kocaluka menso utatike kubona kayi!” Pacindi copeleco ndalacikonsha kulanga ne kumubona Hananiya.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Popelapo walambeti, “Lesa ngobali kukambilila bamashali betu bakulukulu, lakusala kwambeti winshibe kuyanda kwakendi ne kubona Walulama ne kunyumfwa liswi lyakendi.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Pakwinga nukamubele kamboni pakubambila bantu bintu mbyowalabona, ne kunyumfwa.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Inga lino ucipembelela cani? Nyamuka, ubatishiwe kwambeti Lesa akuswepeshe bwipishi bwakobe mpolapailinga Lesa.
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Mpondalabwelela ku Yelusalemu, cindi ncondalikupaila mu Ng'anda ya Lesa ndalabona cimbonimboni.
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 Ndalabona Mwami kang'ambileti, ‘Fwambana, fuma mu Yelusalemu muno, pakwinga bantu nteti bakunyumfwile bukamboni mbweti wambenga bulambanga sha njame.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Ame ndalambeti, ‘Nkambo, bonse bacinshi kwambeti ndalikuya mu mibungano ya Bayuda, kusunga ne kubauma abo bashoma muli njamwe.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Kayi mpobalikumushina Stefano uyo walikwambila bantu makani ali pali njamwe, ame ndalikubapo. Ndalasuminishako kwambeti bamushine, kayi njame ndalikuba ndekata mu makasa byakufwala bya kunsa bya bantu abo balikumushina.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Lino Mwami walang'ambileti, ‘Koya, pakwinga ni nkakutume kutali ku bantu bakunsa.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Bantu bali kabakutika mpaka pacindi ncalamba maswi akuya kubantu bakunsa.Neco balatatika kubilikisheti, “Katumushinani! Nkelela kubapo pacishi capanshi muntuyu sobwe!”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Balabilikisha ne kuwala byakufwala byabo bya kunsa mwilu, ne kutukula lusuko.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Popelapo mukulene wa bashilikali bonse walabambileti bamutwale Paulo, munkambe ya bashilikali kuya kumukwapula, kwambeti ayubulule ncobayobekelanga bantu bonse.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Lino mpobalamusunga kwambeti batatike kumukwipa, Paulo walepusha mushilikali walikwendelesha bashilikali mwanda, walikuba wemana pepi, “Sena mulawo wasuminisha kukwipa bikoti muntu Muloma, kamutana mu mombolosheti mucane mulandu?”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Uyu mukulene wabashilikali mpwalanyumfweco, walaya kwambila mukulene wa bashilikali bonse, ne kumwipusheti, “Inga mulayandanga kwinsa cani? Muntuyu ni Muloma!”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Popelapo mukulene wa bashilikali bonse walaya kuli Paulo, kuya kumwipusheti, “Kong'ambila cena, sena omu Loma?” Paulo walakumbuleti, “Ee.”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Mukulene wa bashilikali bonse walambeti, “Ame ndalensa kula ne mali angi, kwambeti mbe Mu loma.” Paulo walakumbuleti, “Ame nde mu Loma mukusemwa.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Cindico bashilikali basa balikuyanda kumwipusha balasonoka. Nendi mukulene wa bashilikali bonse walatina mpwaleshibeti Paulo ni Muloma, kayi bamusunga ncetani.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Neco pabusuba bwalakonkapo, mukulene wa bashilikali bonse walikuyanda kwinshiba cena mulandu ngobali kuyanda kumupa Paulo Bayuda, walambila bashilikali kwambeti bamusungulule Paulo, kufumapo walambila beshimilumbo bamakulene ne bendeleshi ba nkuta bonse kwambeti babungane. Neco balamwimanika Paulo pantangu pabo.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.