Atos 22

Yaubada wasana: Buka Hauhauna tupwana (SBE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Paulo ye wane, “Tamaguwao yo kagu kahao, kwa lapulapuinamwanamwa na ginauli saha se tubu wa bena ya hededehemasalahadi.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Na boda wa se lapulapui meta Paulo kalina Hebelu unai ye hedehedede ede se mwanou na se lapulapui. Na Paulo ye wane,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Yau meta Dius tamowaina, teha Silisiya magaina hesau hesana Tasusi unai se labasigau, na Yelusalema unai ya lakilaki. Kada kulutubu yodi laugagayo udiyedi Gamaliyela ye hekatanamwanamwaegau. Huyana ne unai Yaubada yona paisowa ya ginauli ma nuwakohihaigu gonogonowana doha komiu wau teina mayadai ta.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Yesu Keliso tauhemuliwatanina ya hekamkamnadi yo ya unuhemwaloidi. Tatao yo sinesineo ya paidi yo ya toledi numatutugudu unai.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Taukaitalasam saesaena yo Dius babadadiyao bodadi meta gonowana se hemamohoiyei, matawuwuna hinage leta se haidima na ya baheidi ya lau kadi kahao Damaseko unai taumiya udiyedi, na ya dalahai bena kabo menai tamowai ya paidi na ya laedima Yelusalema, na ka toledi numatutugudu unai.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 Ya laulau Damaseko ya hanahanawui mayamayadailakiyena, na kabo galewa ne unai mala lakilakina ye sinadobima kaliguyena.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Meta ya gulidobi bwatano ne unai, na kalina hesau ya lapui ye hedehededelaoma kaliguwai ye wane, ‘Saulo! Saulo! Idohagi to ku hekamkamnagau ta.’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Na ya wane, ‘Guiyau, kowa kaiteya?’ Na kabo kalina wa ye wane, ‘Yau Yesu Nasaleta tauna, yau ede ku hekamkamnagau ta.’
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Na kagu kahao maidaguwao wa mala wa dawayana se kita, na kaiteya maidagu ka hedehedede wa meta nige kalinana se lapui.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Na ya henamai ya wane, ‘Guiyau, saha kabo ya ginauli?’ Na Guiyau ye hededelaoma ye wane, ‘Ku tolo na ku lau Damaseko. Temenai kabo tamowai hesau kam paisowa ye hedede kabo saha ku ginaulidi.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Kagu kahao maidaguwao wa se kabinimaigau na se woyaigau ka lau Damaseko. Matawuwuna ede mala wa dawayana matagu wa ye heyababadi.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 Damaseko unai tamowai hesau hesana Ananiya ye kitagau. Iya meta laugagayo taulauwataninamwanamwaena yo hinage Dius tamowaidiyao menai taumiya meta iya se kitahenamwa.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Na dedekagu wa unai ye tolo na ye wane, ‘Kagu kaha Saulo, matam ku helala!’ Na mahanana ne unai matagu wa se lalaꞌuyo, na gonowana ya kaikewaꞌuyo na Ananiya ya kita.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Na kabo ye hededelaoma ye wane, ‘Kada kulutubu yodi Yaubada ye kaisunuwaigo bena yona nuwatu kabidi ku kata yo [keda wa unai] Dudulai Tamowaina ku kita yo yona hedehedede kawana unai ku lapuidi.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Kowa kabo saha ku kitadi yo ku lapuidi wa tauhededehemasalahadi teha maudoina tamowaidiyao udiyedi.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Unai saha ku nayanayai, ku lau ku babatiso na Yesu ku sunumaei na yom yababa ye deuligabaedi.’
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 Na kabo ya uyo Yelusalema, na mayadai hesau ya lau Numa Tabuna unai ya tapwatapwalolo na Yaluwa Tabuna ye taukasinigau,
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 na tautau hesau ye hekitagau meta Guiyau ye hedehededelaoma kaliguwai ye wane, ‘Mwamwayau, Yelusalema ku laugabaei, matawuwuna ede yom hededehemasalahagau ta taba nige se kawamamohoiyeidi.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Na ya wane, ‘Guiyau, tamowai ta kabigu se katakalili meta ya lau sunago maudoidi udiyedi na taukawamamohoiyeigo ya haidi ya sapidi yo ya toledi numatutuguduyena.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Yo hinage kabigu se kata meta huyana tauhededehemasalahago Setepano se koihemwaloi meta yau maiyadi yo ya talam, na taukoihemwaloina wa kadi kwama ya kitahetetedi.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Na kabo Guiyau ye hededelaoma kaliguyena ye wane, ‘Nige! Yelusalema ku laugabaei, na kabo ya hetamaligo ku lau kedaloha dagela tamowaidiyao ne kalidiyena.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Boda wa se lapulau Paulo yona hedehedede wa unai ye laoma ee ye wane bena Guiyau iya ye hetamali dagela tamowaidiyao udiyedi. Hedehedede wa se lapui ede se kouyalayalakalili na se yogahilakilakisae se wane, “Teina tamowai ta nige gonowana taba ye maumauli! Kwa laehesuwala na kwa koihemwaloi!”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Na boda wa Paulo se yogayogahiyei yo kadi luwuluwu se haigabaedi na nagali se kabigagaloidi na se hesulusaedi.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Kabo iyala kapinana wa ye hedede bena Paulo se woyahemwalae numa wa unai na se sapi yo se henamaiyei kana mata saha to boda wa ma kouyalayaladi na se yogayogahiyei.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Paulo se paihekahinilaei duu hesau unai bena kabo se sapi, na ye hededelau sentuliyo temenai tautotolo wa unai ye wane, “Ku nuwatui ye dudulai meta Loma yona laugagayo logulogunaena taumiya tamowaina hesau, ena nige kana mata hesau kwa lobai, na kabo kwa sapigaibui?”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Sentuliyo wa Paulo yona hedehedede wa ye lapui ede ye lau kana tanuwaga unai ye hededelau ye wane, “Saha kabo ku ginauli? Teina tamowai ta meta iya Loma yona laugagayo logulogunaena taumiya tamowaina hesau.”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Iyala kapinana wa ye lau Paulo ye henamaiyei ye wane, “Mamohoi kowa Loma yona laugagayo logulogunaena taumiya hesau?” Na Paulo ye talam ye wane, “Aa, iya ede.”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Iyala kapinana wa ye wane, “Yau meta moni lakilakina ya tole Loma taukitahetetena tamowaidiyao udiyedi na kabo se talamyeigau ya hemala Loma yona laugagayo logulogunaena taumiya tamowaina hesau.” Na Paulo ye wane, “Yau meta sinagu yo tamagu Loma yona kitahetete yo yona laugagayo logulogunaena se miya na unai se labasigau.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Ede tamowai bena kabo Paulo se pidili yo se henahenamaiyei wa se sigisuwala. Na iyala kapinana wa ye siliyata yo ye matausikalili, matawuwuna ede Loma yona laugagayo logulogunaena taumiya tamowaina hesau ye senigaibui.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Mala ye tom kabo iyala kapinana wa bena Paulo kana mata mamohoina ye loyai, idohagi to Dius tamowaidiyao se hegilu. Unai ye hedede nimana mainadi se yailigabaedi, na kabo ye hedede Dius yodi taukaitalasam tauwoyaidi yo Sunedeli tamowaidiyao maudoidi se laomagogoi na kabo Paulo se woyaiyama matadiyena ye tolo.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.