Romanos 7
Rawa NT (RWO_RAW) vs NTLH
1 Ye Kristen konebane, no nga mandega yeno etenoku nga ngu, ye mamana mande gome ingootenggoku, nguro eteno. Oni keta oorooteku naruno, nguno nangge, ene mamana mandedo soboyeroote.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Bare kameyi keta oorooteku naruno ngu, mamana mande, ngundo erambarisa murimo gosiyorootoni oorooteri. Ene bare kameyi kumooteku narungga nguno ngu, mamana mandega gosiyeroro oorootekungga, ngu toongoowa.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Nguro ngu, ene kameyi keta oodoni, barega ngu ene toongero, simoo gura yowaku ngu, asa, ngu barega ngundo erambarisa muri ngu yomburiyoote. Ngu barega ngu buribari bare, ero ewanggo. Ndadiro nguro, kameyi ma kumooyingo. Ene kameyi kumootoni ngu, mamana mande ene erambarisa muringga, ngu toongoowa. Ngundiro nguro, ene simoo gura yoro, kameyi tewaku ngu, asa, ngu weti mbumbuwa kini. Ndadiro nguro, kameyi kuri kumooyingo.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Nguro ngu ngandiro. Kristen konebane, ye ngu kuri Yisas Krayis ngu goweyi moondeyimboya yowuruwooro kumooyingo. Mosesro mamana mande ingondudu biyomi nguya kuri kinitewo. Ngundo ye ko ma yodowoowa. Ngu oningga Yisas, kuri merenonggo ootoogeyingongga, ngundo ye yoyowo. Nguno ngu, noore Anutro muri gome metemi ngu yoro tetooye, engge gome ngu tunootewa.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Noore kuri narunggano nguno ngu, weti mbumbuwaro ingonduduni newendemo ootooro, ngundo noore yoyeni, mamana mande toongooro, ngu ma keyoyingo. Nguro ngu, noore ngu muri biyominggano nguno ootooro ngu, asa, noore Setanro ende biyomimo nguno oorowutooye, Anutdo yoyokootoni oonootewooto.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Ene nga naruno, noore mamana mandedo ko ma gosiyerowa. Kini, noore kumootooye ngu, mamana mandega gosiyerooteku, ngu yokowooto. Noore ataga ngu mamana mandega nakangoyingo, ngu ma keyowato. Kini, noore Anutro muri keta, Yuka Kundingiyimbo nowoondonanimo yeni tunooteteku, ngu tewato.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Ngundiro nguro, noore ndadiro ewato? Mosesro Mamana mande, ngundo noore yoyeni, weti mbumbuwa teteto, noore ngundiro ewato, bine? Hamoo oorengo kini. Mosesro mamana mande, ngundo no weti mbumbuwa ngu ma etunerootoni ngu, no weti mbumbuwa ma kenoro ingowano. Mosesro mamana mandedo ete. Ge oniro oo ma kenomayingowero, ero eyingo. Ene mamana mandedo ma etoni ngu, no oniro oo kenomayingoweroyi muringga, ngu ma ingowano.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Ene nga ingondudu biyomingga ngando nowoondonemo weti mbumbuwa teweroyimboro noyeni, hahangero oodoni, ngunonggo mamana mande, ngundo roogo tenunootoni, oo gidarega teweroyi ngu nowoondonemonggo ngu oo biyomi ngu tewero hahangeteno. Ene noore mamana mande kini ngu, asa, noorengo weti mbumbuwanani nowoondonanimo oorooteku, ngu ma ingowato.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Kurimi no bodagano, mamana mande ma ingoyingo, ngu naruno keta oruwono. Ene kootuyisina, Anutro mamana mande nono ombutoni, ngu naruno, weti mbumbuwa nguya ootoogero, urungga tunootetoni, nguro ngu, no Setanro ende biyomimo oorowuwero damoni yewonowo.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Ngundo ngu mamana mandedo Anutno oorowuweroyi oore ngu etunerowaku, nguro ingondudu tetoowe, ene ngundiro kini. No oonooteweroyi oore ngu nangge keyoweroyi, ngu nangge etuneroroote.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Ndadiro nguro, mamana mandedo ngu, weti mbumbuwaro oore erewero kenootoni, nguno keta oruwa, ero gananerootoni, nguro ngu, muringga ngu, no mamana mandedo Anutno ingootenoku, nureni kumoowa.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Ngundiro nguro, noore ingooteto. Anutro mamana mande ngu enengombo kundingiyi ooroote. Mamana mande nguro mandeni bidodo nguya kundingiyi, mande gome nenengo oorengo.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Arisa, mamana mande ngundo tetoni, no oonooteweroyi oore nguno oorowuteno, bine? Kini, weti mbumbuwa nowoondonemo oorooteku, ngundo nangge noyeni, oonooteweroyi oore ngu keyoro endeyooteno. Yo, mamana mande, ngundo nenengo weti mbumbuwa ngu biyomi oorengo, ngu tunoo etuneroote.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Noore ingooteto. Mosesro mamana mande ngu Yuka Kundingiyimonggo Anutro ingonduduni ngu noore etuyeroote. Ene nowoondone kurimi, ngundo gosinerootoni, no Anutro ingonduduni ngu ma keyooteno. Kini, weti mbumbuwa ngundo nodowootoni, no nguno dowoomomooro oorooteno.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 No oo tetenoku nguro muri nguya ma ingooteno. No oo tewero ero gome ingootenoku, ene ngu ma teteno. Ene muri gura tewero gome ma ingootenokungga ngu, no yowoorengoro, ngu nangge terorooteno.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Suwooyi sano oo ma tewano, ero, ene ko terorootenoku, Anutro mamana mandedo etunerootoni, nguno nenengo biyomi ingootenoku ngu, Anutro mamana mande ngu oo gome oorengo.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Ene ataga noore ingooteto. No nenengombo ngu oo muri biyomingga ngu ma teteno. Kini, weti mbumbuwa no nowoondonemo oorootekungga, ngundo no noyeni, ngu oo biyomingga ngu teteno.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 No ingooteno. No nowoondonemo ngu oo metemi gura ma ooroote. Nguro ngu, no muri metemi ngu tewero ingootenoku, ngu no ereremo kini.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Yo, no muri metemi tewero ingootenoku, ngu muringga ngu ma teteno. Ene muri biyomi ngu no ma tewano, ero ingootenoku, ene no ngu muri biyomingga ngu teteno.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Arisa, no oo muri yokowero ingootenoku ngu, ko teteno. Ngundiro, ngu, no nenengombo ngu oo ngu ma teteno. Kini, weti mbumbuwa oo biyomi nowoondonemo oorooteku, ngundo noyeni, oo ngu teteno.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 No ngundiro oorootenoku, ngu kenowono. Suwooyi sano no oo muri gome metemimu tewero ingootenoku ngu, ene muri biyomi, ngundo nangge noro nowoondonemo sugi ngundiro ooroote.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Hamoo, nenengo ingondudune ngu, Anutro mamana mande nguro gome oorengo ingooteno.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Ene mamana mande gura nguya gowenemo ingooteno. Ngu mamana mandega, ngundo ngu Anutro mamana mande, ngundo noro ingondudunemo ebe udori ingooteno. Ngu ingondudu biyomingga gowene gumi gidaregano oorooteku, ngundo noyoro, gosineroro, weti mbumbuwaro ya biyomimo noyetoni oorooteno.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Ehe! Oni yooge! No komo oni biyomi oorengo! Noro ingondudune ngu Anut inoro, nguro mamana mande newendemo yetoowe oruwa. Ene ingondudune kurimimo, ngundo noro weti mbumbuwa ngu newendemo nguro mamana mandeni, ngundo gosinerootoni, ene nguya ooroote. Onendo mete nga gowene weti mbumbuwa tewero ingootenokungga nguro muri andangemukoro yomosinerowa? Yisas Krayis Oo Bidodo Simburi Simbunani ngu oowooyimo, Anutdo mete ngu andangemukoro yokowa. Ene nguro ngu, no Anutno yemboongero, esoso urungga tewano.
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 — ausente —
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.