Mateus 20
Rawa NT (RWO_RAW) vs NTLH
1 Anut Oo Bidodo Simburi Simbunani, nguro mandeni muriningga ngundo enengo oni simoo bare soboyerooteku, ngu oni gurado enengo mera urungga ngu ngundiro. Ene suwoononggo oorengo ko oni yoyoro, Wayin kono ko teyi, ero oorowuyingo.
1 Jesus disse:
2 Ene ngundiro tero, Wayin ko nguro simburi enengo ko oni mande yunoro, no digi beye Kina guranangge ataga ko tetenggoku, nguro nangge yunowano. Enengo ko oni mande ingoro, nguro ngu nangge keyoro, enengo Wayin kono oorowuwonggo.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Asa, suwoononggo naru kandegura gidemboro namoraya (9) nguno, ende oo uri yoweroyi musiyomo oororo, oni kingo dikarootoyi yeyoyingo.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Yeyoro, ene mande eneno ngandiro eyingo. Ye nguya noro Wayin kono uro, ko tetoyi, ngundiro rogono, no digi beye yunowano. Ero eyingo.
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Ngundiro etoni, ingoro, kono satoyi, asa, samboro naruno (12), ko naru suwootetoni (3), nguno, ene oni gidarega yeyoro, ene nguya ngundiro teyingo.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Ene suwootetoni, namoko ko yokoweroyi naruno, (5 Klok) ko simburigaku ko oororo, oni gidega yeyoro, sumoo eyingo. Ye ndawugaro ogisano, ngano kingo oorootenggo? Ero eyingo.
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Ngundiro etoni, enendo mande gumi eyingo. Noore ko yunoweroyi oni kini. Ero eyingo. Arisa, ko simburigakundo ingoro, mande gumi eyingo. Asa, ye nguya, noro Wayin kono uya, ko teyi. Ero eyingo.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Wayin ko sobosobogakundo ngundiro ero, asa, suwootetoni ko kiniteteku naruno ngu, enengo kono oororo, ko sobosobogakuno eyingo. Ye ooroya, ko oni negoyerootooga ombutoyiga ngu, ngu beye yuno. Ge ko oni suwootetoni ko tewonggoku, ngu digi beye yunoya, wenga suwoononggo ko tewonggoku oni, ngu digi beye yuno. Ero eyingo.
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Ene ngundiro etoni, asa, ko oni suwootetoni namoko ko yokoweroyi ene ko ootoogewonggoku naruno, (5 Klok), eneno ombutoyi, ko oni sobosobogakundo sa guranangge ko tewonggoku, nguro digi beye Kina guranangge nangge yunoyingo.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Arisa, ko oni suwoononggo ko tewonggoku, ngundo ko oni suwootetoni ko tewonggoku, nguro Kina guranangge kenoro, ngandiro ingoyingo. Noorengo digi beyega ngundo enengomu ngu dagawa, ero ingoyingo. Ene ngundiro nguya kini. Kini, ko oni sobosobo ko oni bidodo ko tewonggoku, ngundo digi beye Kina guranangge nangge yunoyingo.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Ngundiro nguro, suwoononggo ko tewonggoku oninggakundo Kina guranangge ene bidodo yoro, kenoro, nguro ene ko simburigakuya sanggiri tero, eneya ronggeyoro eyingo. Ndawugaro nguro, nga oni nga kootu oororo, naru bodaga nangge ko tewonggoku, nguro uri noorengo bidodo guranangge yunoote? Noore ogisa urunggano ko urungga tero, nosiri yudoni, naru bidodo ko tewooto. Ero eyingo.
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 — ausente —
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Ngundiro etoyi, ko simburigakundo mande gumi eyingo. Oo dobookurine, no yeno hamoo ewono. No suwoononggo mande yunoro ewono, sa gurananggemboro ko tetenggoku, nguro uri Kina guranangge yowanggo, ewono. Nguno ngu, ye ngu mandega ngu ingoro, mete, ero ewonggo.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Arisa, ye uri yoya sayi. Oni suwootetoni ko tetenggoku, nguro uri ko yengo uri guranangge. No ngundiro tewero gome ingoro teteno.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Ngu nenengo digi beyebo oni suwootetoni ko tetenggoku, ngu nowoondoyi yunoro, ngundiro yunooteno. Ye, bine, nondo ngundiro oni ngu nowoondone yunootoowe, nguro sanggiri tetenggo? Ero eyingo.
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Yisasdo mande gura eyingo. Yo, ko oni bidodo uriyi guranangge yowonggoku, ngundiro nangge, simoo bare ururu ko buniyo bobodi nguya, nowoondoyemo hamoo teyingongga ngu guranangge. Nguro ngu, ene bidodo Anutro sambo endemo nguno uwanggo. Ero eyingo.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Ngu naruno nguno, Yisasdo enengo kirikiri oni nangge oorekanare Yerusalemno yade yade oorowutoyi, Yisasdo enengo kirikiri oni kande eraya kegidemboro erayagakuno, enengo mande yunoro eyingo.
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Ingoyi! Ataga noore Yerusalemno ooretooye ngu, no Anutro Nangoni Oni Kirarongo, ngu Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi nguro sobosobo oniku, ko, mamana mande etuyeroyingo oni nguya, ngu mundi oni kandeyemo noyewanggo. Ngu oni ngundo mande guranangge nureyi kumooweroyimboro ero gosiyoro ngu, ene Gabuman oni kandeyemo noyewanggo. Ngundo ngu, kootunesina mande yomoonunoro, gisaruneroro nutoro, de omukondino nureyi kumoowano. Naru kabusa yokoro, ko keta ootoogero oruwano, ero eyingo.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 — ausente —
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Ngu naruno nguno, Sebedi simoongo erayagaku Yemus, Yon, namoyarimbo yoyoro, Yisas tanggeyimo omburo, boodoo oondoogetoni, namoyarimbo sumoo eyingo.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Ene Yisasdo koretero namoyari sumoo inoro eyingo. Ge ndawu oo garo ingoote? Etoni, namoyarimbo mande gumi eyingo. Kootuyisina, sambo endemo, ge nguno yaba gengo duridarinidodo yabagemo bibitetoyi ngu, mete ge nenengo simoone erayaga, ngundo kandege koondosina, gurado kandege biyomisina ngundiro bibitewari. Ngu mete, bine? Ero eyingo.
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Ene ngundiro sumoo etoni, asa, Yisasdo mande gumi eyingo. Ye ngu ooga nono sumoo etenggoku ngu, ye muri ma ingootenggo. Yari, bine, mete nondo kowuri ogingo koorowoowanoku, ngu yari nguya bine, mete koorowoowari? Ngundiro sumoo etoni, erayagakundo enengo mande ingoro, gumi eyingo. Yo, noore mete, ero eyingo.
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Etori ngu, asa, Yisasdo eneya eyingo. Hamoo oorengo, ngu sono tobaga (kowuri koorowooteno) no netenokungga, ngu yari nguya newari. Ene onendo kandene koondosina, kandene biyomisina bibiteweroyi ngu, nondo mete ma ewano. Kini, Awane enengombo nangge, ene kuri oni yunoweroyimboro yomosiyoyingo, ero eyingo.
23 Então Jesus disse:
24 Kirikiri oni kande erayagaku ngu mande ngu ingoro, ene Yemus Yon erabasa nguya sanggiri biyomi tewonggo.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Ene Yisasdo enengo kowuri ingoro, negoyerootoni, eneno ombutoyi, ero eyingo. Oni sowe gidarega Yuda oni kini nguro sobosobo oni ururu, ngundo oni simoo baredo ene oni urungga, ero ingootoyi, nguno ngu, ene yanggango oorengo soboyerootenggo.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Ene ngu muringga tabango onindo keyootenggokungga, ngu ye simoo bare nowoondoyemo hamoo teyingo nguya ngundiro ma keyowero. Kini, ene ye kewooroyemo urungga oowooyidodo oruwero tewanggoku ngu, asa, ene yengo kirikiri oni tewanggo. Ngundiro nangge, oni gura ye kewooroyemo tabango urungga oruwero tewaku ngu, ene yengo kingo kirikiri oni oruwa. Ngundiro nangge, no Anutro Nangoni Oni Kirarongo nguya onindo ko teya, hoorooweneroyi ero, ma ombuyingo. Kini, no onino ko tero, hoorooweyeroweroyimboro ombuyingo. Nenengo keta oruweroyi, ngu nondo oni simoo bare bidodo weti mbumbuwanonggo, ko uriyeroweroyimboro ombuyingo. Ero eyingo.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 — ausente —
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 — ausente —
28 Porque até o
29 Asa, ngu naruno nguno, Yisasdo enengo kirikiri onindo Yeriko ende ngu yokoro, yade yade oorowutoyi, oni simoo bare ene keyeroro oorowuyingo.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Oorowutoyi, oni doongeyari kiringo erayagaku, oore dabemimo bibitero oodori, Yisas oorekana oorowutoni, ingoro, meno yanggango eyingo. Oo Simburi Urungga, ge Dewitro sembeni, ge noorengo nowoondoyi teyuno! Ero eyingo.
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Nguno oni simoo baredo sanggiri tero, yeyoro eyingo. Yari manggoyari gosiyori! Ero eyingo. Ene erayagaku meno yanggango urungga oorengo eyingo. Oo Simburi Urungga, ge Dewitro sembeni, ge noorengo nowoondoyi teyuno! Ero eyingo.
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Ene ngundiro meno yanggango etori, asa, Yisasdo oni erayagakuro meno ingoro, negoyerootoni, ombutori ngu, sumoo yunoro eyingo. Nondo ndawu ooga teyunowano? Ero eyingo.
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Erayagakundo enengo mande ngu ingoro, nguro ene gumi eyingo. Oo Simburi Urungga, noore doongetewero ingootero, ero eyingo.
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Yisasdo enengo mandeyari ingoro, nguro ene nowoondoyi teyunoro, kandeyi doongeyarimo yewo. Ngundiro tetoni ngu, sodedomangge, ene doongetero, Yisas kenoro, keyoro sayingo.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.