Mateus 12
Rawa NT (RWO_RAW) vs AAI
1 Yudaro naru kundingiyi Sabat gurano, Yisas enengo kirikiri onindo nggire ko gura oore kewoorokuri oorowuyingo. Ngundiro oororo, enengo kirikiri onikundo nggire engge wimbuyimonggo andangero, goweyi besooro, engge tanggorimu keta neyingo.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ene ngundiro netoyi, Mosesro mamana mande sobowooyingo oni oowooye Parisi, ngundo yeyoro eyingo. Yisas, keno! Gengo kirikiri onindo Sabatno ko tetenggoku, ngu mamana mandeno ewoku, ngu toongootenggoku ngu! Ero eyingo.
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Ngundiro etoyi, Yisasdo mande gumi eyingo. Ye kuri Iserel mera oni sobosobo koreteyingo urungga Dewit, enengo me oni, ngundo oodooro kumooro teyingomu, ngu ye nguro mande kandangero, kuri ingowonggo.
3 — ausente —
4 Dewit ko enengo me oni Yudaro towimbo ya kundingiyi ngu newendemo uro, oomanongoyingo kundingiyi ngu yoro neyingo. Ngu oomanongoyingo kundingiyingga, enendo neweroyi kini. Kini, ngu Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi, ngundo nangge neweroyi.
4 — ausente —
5 Ye Mosesro mamana mandeno kuri kandangero ingowonggo. Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi, ngu Sabatno ngu mete Yudaro towimbo yambo yano ngu ko teweroyi, nguro roogo kini. Yo, ene Sabatno Anutro simoo bare hoorooweyeroweroyi, nguro kowurini kini.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Arisa, no yeno hamoo eteno. Nga oningga nga oorooteku, ngu oowooyi ngundo Yudaro yowuru ya nguro yanggangoni ngu bidodo dagayeroote.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Kuri, Anutro mandeno ngandiro eyingo.Ye nga mandega ngaro damoni gome ingoro ngu, asa, ye oni mbumbuwa ma tetenggoku ngu, ma kowuri yunowanggo.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Yo, hamoo, no Anutro Nangoni Oni Kirarongo nondo Sabat nguro Simburi urungga. Ero eyingo.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Yisas ngu musiyonggaku yokoro, ene Yudaro yowuru yano uro, ene oni gura kandeyi bingo yeyingomu, oodoni kenoyingo. Ngu naruno, Mosesro mamana mande sobowooyingo oni oowooye Parisi, ngundo Yisas goweyi sanggawero kingo mande eweroyi ngu erewero, nguro sumoo eyingo. Mosesro mamana mandeno sayi oni mete Sabatno yomosiyeroweroyi, ngundi kini bine? Eyingo.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 — ausente —
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Ene ngundiro sumoo etoyi, Yisasdo mande gumi eyingo. Sabatno yengo Sipsip ngu mereno soretoni ngu, ye ngundiro kenoro yokootoyi, mereno oruwa, ngundi yowanggo, bine? Ngundiro nangge, Anut doongeyimo, onindo Sipsip ngu dagate. Anut doongeyimo, ngu mete oni nowoondoye yunoro, Sabatno oni hoorooweyerowanggo. Ero eyingo.
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 — ausente —
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Ngundiro ero, ene yowoorengoro, oni kandeyi biyominggakuya eyingo. Kandege yoonenengo. Etoni, ene ingoro, ngundiro tetoni ngu, kandeyi biyominggaku kandeyi metemi gidarega ngundiro tunooteyingo.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Arisa, Parisi onindo ngundiro kenoro, ene sanggiri tero, ngu musiyonggaku yokoro, saro, yowuruwooro, Yisas ureyi kumooweroyimboro mande oowooyingga eyingo.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Yisas ene Parisi onindo ureyi kumooweroyimboro mande ewonggoku ngu ingoro, nguro ene ngu endega ngu yokoro toongeyingo. Ene oni simoo bare oowooyingga, ene keyoro, oorowutoyi, Yisasdo oni sayidodomu, ngu bidodo yomosiyeroro, enendo simoo bareya mande yanggango eyingo. Ye ingonda teyi! Nondo ooga tetenoku nga, onino ma yootunoro ewero. Ero eyingo.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 — ausente —
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Ngundiro nguro, ngu tetoni ngu, kuri Anutro ingondudu eyingo oni, Ayisaya, ngundo mandega eyingomu, ataga engge tunootete. Ene Yisasro ngandiro nakangoro eyingo.
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 — ausente —
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 — ausente —
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 — ausente —
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 — ausente —
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Arisa, ngu naruno, oni gura mbooro biyomimbo doongeyi manggowo gosiyoyingomu, ngu yoro, Yisasno mayeyingo. Yisasdo ngu oninggaku yomosiyootoni ngu, ene mande gome ero, ko doongetero, mera kenoyingo.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Ene ngundiro tetoni, oni simoo bare ngu kenoro, sori urungga yokoro, eyingo. Nga oningga nga, ene mera oni sobosobo koreteyingo urungga Dewit, nguro soweni nangge bine, ngundi, ene Anutdo noore ko yoyoweroyi oningga rogo tewoku, ngu bine? Ero eyingo.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Parisi onindo simoo barero mande ngu ingoro, ene Yuka Kundingiyi nguya, kootuyisina mande eyingo. Ngu Yisasga ene mbooro biyomi oweteku, ngu mbooro biyomi nguro tabango urungga, Beyelesebab Setan, ngundo yanggango inootoni, ko tete. Ero eyingo.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Ene ngundiro etoyi, arisa, Yisasdo enengo ingonduduye ingoro eyingo. Mera sobosobo koretero oni gura, ngundo enengo oni simoo bare soboyerooteku nguya, enengo nangge ebe utoro, nguno ma siyero ngu, asa, ene mete yanggango ma dikaro oruwanggo. Ngundiro nangge, ende gurananggemo oni nowoondoye gobooro ma siyero ngu, asa, ngu endega ngu ngundiro sugi yanggango ma oruwa. Ngundiro nangge, ya gurananggemo oni wesoowooro, eraya tunootero, enengo nangge, ngu ebe utoro, ngu yano oni ngu yanggango ma ootooro, ya toongooro, songo songo sawanggo.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Ene ngundiro nangge, Setando enengo nangge mbooro biyomimboya ebe utoro ngu, wesoowooro, eraya tero, yanggango ma dikaro oruwa. Ene sodedo kinitewa.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Asa, nondo mbooro biyomi Beyelesebab Setan ngu oowooyimonggo, owewanoku ngu, arisa, yengo oni ngundo mbooro biyomi owewero ngu, ndawu oningga oowooyimo ko tewanggo? Ngundiro nguro, yengo onindo nangge yengo mande etenggoku ngu, ngu wirikowanggo.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Ngundiro nangge, Anutro Yukambo hooroowenerootoni, mbooro biyomi owewanoku ngu, arisa, ye ingootenggo. Anutro naru enengo oni simoo bare soboyerooteku, ngu ataga yeno ombute, ero ingootenggo.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Ngundiro nangge, no mande adingayi gura yeno eteno. Oni gura ene mete oni yanggango guraro yano kingo uro, oo sitowini andangero yowa, bine? Kini, ene koretero komo ngu oni yanggangongga ngu utombo gome gosiyoro yokoro, ngunonggo ene mete yanimo uro, oo sitowini bidodo andangero yowa.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Oni gura no doboone kini oruwaku ngu, ngu oningga ngu noro mundi oni. Ngundiro nangge, oni gura no ma hoorooweneroro, Sipsip yoyoro, nowoondoye hamoo teyingo pawa newendemo ma yoyetoyi ngu, asa, ene Sipsip yomburiyerowero ingoro oruwa.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Ngundiro nguro, no yeno hamoo eteno. Yengo mbumbuwa bidodo, ko Anut kootuyisina ero, yomooyinoro mande biyomi etoyi, nguro ye nowoondoyi tero, yowoorengootoyi ngu, asa, Anutdo kowuriye andangeyunoro kabetewa. Ene oni gurado Anutro Yuka Kundingiyi nguya kootuyisina mande biyomi ewaku, ngu nangge, Anutdo nguro mbumbuwa ma andangero kabetewa.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Yo, oni gurado no Anutro Nangoni Oni Kirarongo kootuyisina mande biyomi ero, Anutno sumoo yemboongero, ewaku ngu, Anutdo nguro mbumbuwa andangero kabetewa. Ene oni gurado Anutro Yuka Kundingiyi kootuyisina mande biyomi ewaku ngu, ngu nangge Anutdo nguro mbumbuwa ma andangero kabetewa. Ngu mbumbuwaga ngu sugi sugi oruwa, ero eyingo.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Yisasdo Parisi oniya eyingo. De metemingga ngu gome enggewa. Ngundiro nangge, de biyomingga ngu engge biyomi tunootewa. Koretero, oni de tanggori kenoro, ingoro, ene de metemi ngundi biyomi, bine, ngu ingowa.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Ye sire biyomi simoongo! Ye nowoondoye biyomi oorengo oorooteku ngu! Ngundiro nangge, ye mete manggoyemonggo mande metemi wesiyoro, ma ewanggo. Yo, hamoo oorengo, ye nowoondoyemo ingondudu biyomi oorooteku, ngundiro nangge, manggoyemonggo mande biyomi nguya tunootewa.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Ngundiro nangge, oni metemingga ngu, ene ingondudu gome nowoondoyemo oorooteku ngu, ngu ene muri metemi ngu yeni tunootete. Ngundiro nangge, oni biyomingga ngu, ene nowoondoyemo ingondudu biyomi oorooteku ngu, ngundo muri biyomimu yeyi tunootete.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Asa, no yeno eteno. Anutdo wirikoyeroweroyi naruno, oni kingo mande mande bidodo buribari ewonggoku ngu, nguro damoni Anut doongeyimo ngu, wesiyoro ewanggo.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Yo, hamoo, Anutdo yengo mande bidodo merako etenggoku ngu, nguro ene ingoro, enengombo wirikoyeroro, ye oni metemi, ngundi, oni biyomi bine, ewa. Ero eyingo.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Ngu narunggano nguno, Mosesro mamana mande sobowooyingo oni, oowooye Parisi, ko, etuyeroyingo onindo Yisas towoongoro eyingo. Oo etuyeroyingo oni, mete ge oo muri songo oorengo gura onindo ma teweroyimu gura tetooga, noore kenowero ingooteto. Ero eyingo.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Ene ngundiro etoyi, Yisasdo mande gumi eyingo. Ye merako oni oorootenggoku nga, ye ingonduduye biyomi ingoro, sebobarese muringga ngu tero, ngunonggo Anutno nowoondoye hamoo ma tero, muri songo gura onindo ma teweroyimu, ngu kenowero, nono erorootenggo. Ataga, nondo yeno sunggi gura ma tetoowe kenowanggo. Kini, nondo ngu Anutro ingondudu eyingo oni kurimi Yona, nguro sunggiga ngu nangge ewano.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Yo, kuri Yona iso urungga oorengo ngu kawuyi newendemo sa suwoo kabusa, nguno oriyingo. Ngundiro nangge, no Anutro Nangoni Oni Kirarongongga nguya sa suwoo kabusa, mere newendemo ngu oruwano.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Yo, Yonando Anutro mande Niniwa endemo oni ngu yunootoni, nguro ene nowoondoye hamoo yowoorengoyingo. Ene ye kewooroyemo oni gura (Yisas) oorooteku, ngundo Yonaro yanggangoni ngu dagate. Ene ye nguro mande ma ingoro, nowoondoye yowoorengoro, hamoo ma tetenggo. Arisa, nguro ngu, naru wengamo, oni wirikoyeroweroyi naruno, Niniwa onindo ye nga oni oorootenggoku ngano dikaro, mande yanggango ero, goweye sanggaweyerowanggo.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Kuri, Anutdo Yuda merako oni sobosobo koreteyingo urungga, Solomon, ngu ingondudu urungga oorengo inoyingo. Nguro ngu, merako bare sobosobo koreteyingo urungga, ngundo Solomonro ingondudu urungga ngu ingowero, nguro ngu enengo mera oriroko biyomimu ngu yokoro, yade yade mayero, enendo ingondudu urunggaku ingoyingo. Ene ye kewooroyemo, oni gura (Yisas) oorooteku, ngundo Solomonro ingonduduni, ngu dagate. Ene ye ngu kenoro, nowoondoye hamoo ma yowoorengootenggo. Arisa, ngu bare sobosoboga nguya naru wengangga nguno omburo, dikaro, yengo mande muri biyomi tewonggoku, ngu bidodo yengo goweye sanggawero mande yanggango oorengo ewa. Ero eyingo.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Yisasdo Parisi onino mande gura ko eyingo. Mbooro biyomingga, ngundo oni newende yokoro ngu, ene mera arimo kengewero musiyo erewero oorowuyingo. Ene ngundiro tero, ene ma kenoyingo.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Mbooro biyomi kengewero musiyo ma kenoro ngu, nguro ene enengo ya kuri oruwoku, nguno ko oorowuwero eyingo. Arisa, ene yano ko omburo, nguno oni kini, ya sarayi kenoro, oo bidodo nenengo oodoni, ngu kenoyingo.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Arisa, ene oo ngundiro kenoro oororo, mbooro biyomi kandegura gidemboro eraya yoyoro, omburo, yano uro, eneya oriyingo. Enengo dobookuriyi, nguro muri biyomi oorengo, ngundo koreteroga muri biyomi tewoku, ngu dagate. Kuri ngu oningga biyomi oruwoku, ataga, ene biyomi oorengo urungga ooroote. Ngundiro nangge, oni muri biyomi merako ngano tero oorootenggoku, ngundiro tewanggo. Ero eyingo.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Ngu naruno nguno, Yisas oni simoo bare kewooroyemo bibitero, mande wesiyoro, yunorootoni ngu, nemi koneyo eneya mande ewero omburo, endesina dikayingo.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Dikatoyi, asa, oni gurado Yisasno eyingo. Ingo, nangge konege geya mande ewero omburo, endesina dikatenggo. Ero eyingo.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ene ngundiro etoni, asa, Yisasdo mande gumi eyingo. No namone konene ngu oone? Ero eyingo.
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Yisasdo enengo kirikiri onikuno kandesisi tero eyingo. Ngu hamoo oorengo, oni endesina dikatenggoku, ngu noro namone konedoboone. Ene nga oni ngano nowoondoyemo hamoo tero oorootenggoku, nga nguya noro namone konedoboone.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Ngundiro nangge, oni simoo bare, ngundo Awane sambo endemo oorooteku, nguro ingondudu keyowanggoku ngu, ngu oni ngu noro konene, kuwookuwoone ko nanamone. Ero eyingo.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.