Lucas 6

Rawa NT (RWO_RAW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kando naru gurano, Yisas enengo kirikiri oniku nguya, nggire ko gura oore kewoorokuri endeyoyingo. Kono endeyoro, Yisas enengo kirikiri onikundo kono nggire nguro engge gidarega andangero yoro, kandeyebo besooro dangero nunungooro neyingo.
1 Num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos começaram a colher e a debulhar espigas, e a comer os grãos de trigo.
2 Parisi onindo ngundiro yeyoro eyingo. Kando naruno, ngundiro oo ngu ma teweroyi ngu roogo oorengo. Ndawugaro ye ngundiro tetenggo? Eyingo.
2 Então alguns fariseus perguntaram: — Por que é que vocês estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Yisasdo mandeye gumi eyingo. Ye Dewitdo teyingo ngu ma kandangero ingootenggo, bine? Dewitdo enengo keyimo onikuya oowariro kumooro biyomi tero, ene ndadiro teyingo? Dewitdo Anutro yano uro oo manongoyingo, Anut doongeyimo oruwoku yoro nero, gidarega enengo keyimo oniku yunootoni neyingo. Ngu oo manongoyingo ngu kundingiyi, kingo onindo ma neweroyi, yambo yaro sobosobo oni, ngundo nangge mete newanggo. Ye bine ngu ma kandangero ingootenggo? Eyingo. Ngu Dewitdo ngundiro teyingo metemi bine, nguro noro kirikiri onikundo teyingo ngu, nguya metemi nangge. Eyingo.
3 Jesus respondeu:
4 — ausente —
4 Ele entrou na casa de Deus, pegou os pães oferecidos a Deus, comeu e deu também aos seus companheiros. No entanto é contra a nossa Lei alguém comer desses pães; somente os sacerdotes têm o direito de fazer isso.
5 Ngu naruno, Yisasdo mande gura ero eyingo. Oniro Nangoni ene kando naru, nguro Simburi urungga oorengo. Noso nangge mete oni oo gura Sabatno tewero ingowanggoku, no mete sobowoowano. Eyingo.
5 E Jesus terminou, dizendo:
6 Kando naru gurano, Yisasdo Yuda oniro yambo ya gura nguno uro mande ero, oni simoo bare etuyeroyingo. Oni gura nguno oruwoku ngu, oningga ngu kandeyi metemisina bingo yeyingo.
6 Num outro sábado Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar. Estava ali um homem que tinha a mão direita aleijada.
7 Mamana mande etuyeroyingo oni, ko mamana mandero sobosobo oniku oowooye Parisi ngundo Yisas ureyi kumooweroyimboro kenondadangero sobowooyingo. Yisasdo kando naruno sayi oningga ngu yomosiyowa ngundi kini, bine? Ero ingoyingo.
7 Alguns mestres da Lei e alguns fariseus ficaram espiando Jesus com atenção para ver se ele ia curar alguém no sábado. Pois queriam arranjar algum motivo para o acusar de desobedecer à Lei .
8 Yisasdo ngu oni nguro ingonduduye biyomi ngu ingoro, ene yowoorengoro oni kandeyi biyomingga nguya eyingo. Ge ootoogeya kewooroyemo dika. Ngundiro etoni, oni kandeyi biyominggaku ootoogero kewooroyemo dikayingo.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e por isso disse para o homem que tinha a mão aleijada: O homem se levantou e ficou em pé.
9 Yisasdo ngu onikuya eyingo. No ye sumoo yunooteno. Noore kando naruno, muri metemimu tewato, bine; ngundi, muri biyomi ngu tewato binengga? Oni yomosiyoro yowato, bine; ngundi, yomburiyowato bine? Eyingo.
9 Então Jesus disse:
10 Ngundiro ero, enendo oniku yeyondandangero yokoro, yowoorengoro kandeyi biyominggakuya eyingo. Kandege yoonenengo, ero etoni, ene ngundiro tetoni, kandeyigaku metemi teyingo.
10 Jesus olhou para todos os que estavam em volta dele e disse para o homem: O homem estendeu a mão, e ela sarou.
11 Ngundiro tetoni, onikundo ngundiro kenoro nguro sanggiri biyomi oorengo tero, enengo nangge mande ero ingoro eyingo. Noore ndadiro ooga ngu Yisas teyinowato? Eyingo.
11 Aí os mestres da Lei e os fariseus ficaram furiosos e começaram a conversar sobre o que poderiam fazer contra Jesus.
12 Ngu naruno, Yisas mera puri gurano kira ewero ooreyingo. Ngu suwoonggano nguno Anutno kira ero oodoni oororo sengeyingo.
12 Naquela ocasião Jesus subiu um monte para orar e passou a noite orando a Deus.
13 Sengetoni suwoononggo enengo kirikiri oniku negoyerootoni, ombutoyi, kewooroyemo kande eraya kegidemboro eraya yoyoro oowooye Aposel ero eyingo. (Aposel ngu muri ngandiro ngu Yisasro kirikiri oni kirarongo.)
13 Quando amanheceu, chamou os seus discípulos e escolheu doze deles. E deu o nome de apóstolos a estes doze:
14 Ngu oniku, ngu oowooye nga: Sayimon Yisasdo oowooyi Pita ero eyingo. Oowooyi gura ngu Enduru ngu Sayimonro koneyo, Yemus Yon Pilip Batolomeyu Matiyu Tomas Yemus ngu Alipiyasro nangoni, Sayimon. Enengo murini ngandiro, enengo mera ngu mera gura onindo sobowooweroyi ingonduduni kini oorengo. Yudas ngu Yemusro nangoni, Yudas Iskariyoot nguya yoyoyingo. Yudas Isakariyoot ngundo kootuyisina, damodamoni tero, Yisas mundi onino yootunoro yunowa.
14 Simão, em quem pôs o nome de Pedro, e o seu irmão André; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 — ausente —
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu; Simão, o nacionalista;
16 — ausente —
16 Judas, filho de Tiago; e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Yisasdo enengo kirikiri onikudodo mera purimonggo uro, mera ngguwugano dikaro oodoyi, oni simoo bare oowooyingga oorengo mayeyingo. Ene Yudiya meranonggo, Yerusalem endemonggo, ko wendeyi tamako ende Tayiya Sayidon ngunonggo, Yisasro mandeni ingowero mayeyingo.
17 Jesus desceu do monte com eles e parou com muitos dos seus seguidores num lugar plano. Uma grande multidão estava ali. Era gente de toda a Judeia, de Jerusalém e das cidades de Tiro e Sidom , que ficam na beira do mar.
18 Enengo sayi oni nguya Yisasdo yomosiyeroni, ero yoyoro mayeyingo. Oni gidarega ngu mbooro biyomimbo yomburiyeroyingomu, nguya Yisasdo yomosiyerootoni metemi temukoyingo.
18 Eles tinham vindo para ouvir Jesus e para serem curados das suas doenças. Os que estavam atormentados por espíritos maus também vieram e foram curados.
19 Oni simoo bare urungga oorengo Yisas dowooro ingowero ingoyingo. Ndadiro nguro, enengo yanggangoni ngu goweyimonggo tunooteyingo. Ngundo sayi oni bidodo yomosiyerootoni, oni metemi tetenggo.
19 Todos queriam tocar em Jesus porque dele saía um poder que curava todas as pessoas.
20 Yisas doongetero enengo kirikiri oniku yeyoro eyingo. Ye angoyi oni, oo gidaregaro wenonoro ngu, ye oni oni teya ingoyi. Anutdo ye ngu oo nguro hoorooweyerowa. Ataga ko kootuyisina nguya, Anut enengo endeningga sobowooro oorooteku nguno uwanggo.
20 Jesus olhou para os seus discípulos e disse:
21 Ye ataga Anutro mandeni murini gome nguro hahangero oorootenggoku, kawuyemboro kumootenggoku ngundiro tetenggoku, ene kootuyisina, ye samboro oowari nero kawuye ndindi tetoni, nguro oni oni tewanggo. Ye ataga weti mbumbuwa tetenggoku nguro nowoondoye ogingootoni, sendoro oorootenggoku ngu, kootuyisina Anutdo yengo kowuri ngu yowoorengootoni gome metemi tunootetoni, ye nguro oni oni tero nggonggangoro oruwanggo.
21 — Felizes são vocês que agora têm fome,
22 Ye oni oni teya oriyi, mera ngaro onindo ye yeyootoyi, Oniro Nangoni, nguro mande murini ngu keyoro oodoyi ngu, yeyoro nowoondoye biyomi kowoo oorengo ingoro, ye owero yoyokoro, mande biyomi ero, yengo oowooye nguya oo biyomimonggo ewanggo. Etoyi ngu, Anutdo ngu kowuriye ngu yoro yowoorengootoni gome metemi tunootetoni, ye komo oni oni teyi.
22 — Felizes são vocês quando os odiarem, rejeitarem, insultarem e disserem que vocês são maus por serem seguidores do
23 Naru gurano, yeno ngundiya teyunootoyiga ngu, ye ootoogeya Anutno oni oni teyi. Nguro yengo uriye sitowiye sambo endemo ngu urungga oorengo ooroote. Kowuri ye yunootenggoku, kurimi enengo osi sambayebo Anutro ingondudu eyingo oni, nguya ngundiro teyunoyingo.
23 Fiquem felizes e muito alegres quando isso acontecer, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Pois os antepassados dessas pessoas fizeram essas mesmas coisas com os
24 Ene ye beye sitowiyedodo oni, ye ingonda teyi! Gowugowurongo! Yengo nowoondoye ngu sitowiyemboro ingonduduye nguro yetoyi, dowoomomooro ooroote. Ye nowoondoye yomosiyoyingo oo ngu ye kuri yomukowonggo.
24 — Mas ai de vocês que agora são ricos,
25 Ye mera ngaro oowari, ko oo ngu oo sitowi yomukowero hahangero endeyoote. Nguro gowugowurongo! Anutdo oowari gomemu yunootoni, kawuye ndindi teweroyimu ngu ye yokootenggokuro, kootuyisina, ye komo biyomi oorengo tewanggo. Ye ataga oni oni tero yomooro gonggangootenggo. Ene kootuyisina, ye ngu sendoro biyobiyomi tero oruwanggo.
25 — Ai de vocês que agora têm tudo,
26 Ene oni simoo bare bidodo ye oowooye bingamiye okootoyiga ngu, arisa, ye ingonda teyi! Kurimi, osi sambayebo ingondudu eyingo oni godange, nguro onino nguya ngundiro teyingo. Ene Anutro ingondudu eyingo oni hamoo, oni simoo baredo enengo mandeni ma ingoro, nguro ene mande inoro, kowuri gura gura inoyingo.
26 — Ai de vocês quando todos os elogiarem, pois os antepassados dessas pessoas também elogiaram os falsos profetas.
27 Ye noro mandene ingootenggoku oni yeno eteno. Yengo mundi oni ngu nowoondoyi teyunoyi. Oni yeya nowoondoye biyomi yetoyiga ngu, yendo ngu komo muri gome nangge eneno teyi.
27 — Mas eu digo a vocês que estão me ouvindo: amem os seus inimigos e façam o bem para os que odeiam vocês.
28 Oni yeya mande biyomi eya yomburiyerootoyiga ngu, ye nguro Anutno yemboongetoyi, Anutdo ene hoorooweyerowa. Oni ene kingo ye yomburiyerootoningga ngu, ye Anutno yemboongetoyi, Anutdo ene hoorooweyerowa.
28 Desejem o bem para aqueles que os amaldiçoam e orem em favor daqueles que maltratam vocês.
29 Oni gurado gagiye gidaresina oorongooya yudoningga ngu, arisa, gagiye gidare nguya yowoorengootooga ureni. Oni gurado yengo dogigiro nengguro sobiyoya yootoningga ngu, ye yengo kumbaye nguya ma sorengowero. Ngu nguya yokoyinootooga, sobiyoya yoni.
29 Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também. Se alguém tomar a sua
30 Oni gurado yeno oo guraro kira etoningga ngu, ye komo ngu ooga ngu inoyi. Oni gurado yengo oo gura sobiyoya yootoningga ngu, ye komo ko yowero ma ewero.
30 Dê sempre a qualquer um que lhe pedir alguma coisa; e, quando alguém tirar o que é seu, não peça de volta.
31 Ye oni nowoondoye yunoro muri metemi tetenggoku ngu ngundiro oni songombo yeno muri metemi tetenggo, nguro yengo nowoondoye ngundiro ingootenggo.
31 Façam aos outros a mesma coisa que querem que eles façam a vocês.
32 Oni ye nowoondoye yunootenggoku ngu, ye nguya ene nowoondoyi teyunoro ngu, asa, ngungga ngu, oo urungga kini. Weti mbumbuwadodo oni nguya, ene oni nowoondoyi teyunootenggoku, ene nguya nowoondoye yunootenggo.
32 — Se vocês amam somente aqueles que os amam, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama amam as pessoas que as amam.
33 Oni gura yeno muri gome tero, yooneneyeroro yomosiyerootenggoku, ye gumi ngundiro nangge yomosiyoro ngu, asa, ngungga ngu, ngu nguya urungga kini. Weti mbumbuwadodo onindo nguya ngundiro nangge tetenggo.
33 E, se vocês fazem o bem somente para aqueles que lhes fazem o bem, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama fazem isso.
34 Ye oo gura oni yunoro ngu, ndadiro nguro ye ingootenggoku, enebana gumi yunowa, ero ingootenggo. Ye nguro ngu ndadiro esosongga tewanggo? Hamoo oorengo kini. Weti mbumbuwadodo onindo enengo dobooyi oo kingo inoro ngu, enebana oo gumi ngundiro nunowa, ero ingootenggo.
34 E, se vocês emprestam somente para aqueles que vocês acham que vão lhes pagar, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama emprestam aos que têm má fama, para receber de volta o que emprestaram.
35 Ene nondo yeno eteno. Ingoyi! Yengo mundi oni ngu komo nowoondoyi teyunoyi, ye komo nenengo muri gome ngu teya, oo kingo duwoo yunoyingo. Nguro ye ngu oo nguro gumi wendangero, oo gura yunoyi, ero ma ingowero. Oni Anutno esoso ma tetenggoku ko oni biyobiyomi nguya Anutdo ene sumange teyingoote. Ye ngundiro tero ngu, kootuyisina, yengo uriye urungga oorengo Anutro sambo endemo yoro, Anut urungga nguro simoongo tero oruwanggo.
35 Façam o contrário: amem os seus inimigos e façam o bem para eles. Emprestem e não esperem receber de volta o que emprestaram e assim vocês terão uma grande recompensa e serão filhos do Deus Altíssimo. Façam isso porque ele é bom também para os ingratos e maus.
36 Yengo Awayembo yengo nowoondoyi teyunooteku, ngundiro nangge, ye komo nguya oni songomboro nowoondoyi teyunoyi.
36 Tenham misericórdia dos outros, assim como o Pai de vocês tem misericórdia de vocês.
37 Ye oni gidarega goweye sanggawero mande ero ma wirikoyerootenggoku ngu, asa, Anutdo nguya ye ma wirikoyerowa. Oniro kowuriye, wirikoyunoro, nguro kowuriyengga tewonggoku, nguro yengo ingonduduyemo sugi sugi ma ingondudu tero oruwero. Ye ngundiro tetoyi ngu, Anutdo yengo kowuriye nguya ma ingonduduwooro oruwa. Ye oni guminggaro weti mbumbuwaye andangero kabetewanggoku ngu, Anutdo yengomu nguya andangeyunoro kabetewa.
37 — Não julguem os outros, e Deus não julgará vocês. Não condenem os outros, e Deus não condenará vocês. Perdoem os outros, e Deus perdoará vocês.
38 Ye komo oni oo gidarega yunowanggoku ngu, enebana ye yunowa. Yo, yengo oo wirikoyingo gome nenengo onindo nguya ngundiro oo gome nenengo oorengo wirikoro, urungga oorengo si wongondidiboro siriyootoyi, manggowoomo oorero, wendoni uweroyi tetoni, nguro kowuri okooweroyi kinitetoni, ye yunowanggo. Yendo oni yunowonggoku, ngundiro nangge, Anutdo ye nguya ngundiro yunowa. Ero eyingo.
38 Deem aos outros, e Deus dará a vocês. Ele será generoso, e as bênçãos que ele lhes dará serão tantas, que vocês não poderão segurá-las nas suas mãos. A mesma medida que vocês usarem para medir os outros Deus usará para medir vocês.
39 Yisasdo mande adingayi gura nguya ero eyingo. Oni gura doongeyi kiringo, ngundo oni gura nguya doongeyi kiringomu oore etungowa, bine? Kini, enengo eraya eraya mereno yoyoro sorewari.
39 E Jesus fez estas comparações:
40 Skul simooye ngu oo etuyeroyingo oni ngu ma dagayerowanggo. Kini, ene uru tero ingoyingo gome yorogogo ene etungoyingo oninggakundo ko tetenggoku ngundiro ko tewanggo. Eyingo.
40 Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor. Porém, quando tiver terminado os estudos, o aluno ficará igual ao seu professor.
41 Ene mande adingayi gura ngandiro eyingo. Ndawugaro dobooge doongeyimo oo kakawu bodaga oorooteku ngu kenoro ete, ko gengo doongenggemo de sosi urungga oorooteku ngu ma ingowo?
41 — Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
42 Ge ndatero nguro doboogeboya eteku, doboone, doongenggemo oo kakawu bodaga oorooteku ngu, yewega toongeni, ero ete, ene gengo doongenggemo de sosi urungga oorooteku, ngu ge ma kenoyingo? Ge mebuge tegedodo oni! Ge koreteya komo gengo doongenggemo de sosingga oorooteku ngu, ngu yega toongetoningga, arisa, kootuyisina, ge dobooge doongeyimo oo kakawu oorooteku, nguro gome doongetero yeyi toongewa. Ero eyingo.
42 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, se você não repara na trave que está no seu próprio olho? Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
43 De metemi, ngundo engge biyomi ma enggete. Ngundiro nangge, de biyomi ngundo engge metemimu ma enggewa.
43 — A árvore boa não dá frutas ruins, assim como a árvore que não presta não dá frutas boas.
44 Onindo ngu de engge nguno kenoro ingootenggoku, ngu de metemi ngundi de biyomi. Onindo bata dega nguro engge ngu utoo sanggiridodo oowooyi dimoo utoo, ngu bungomonggo ma dangero yootenggo. Ngundiro nangge, bo nggire ngundo nggire oorengo engge ma enggewa.
44 Pois cada árvore é conhecida pelas frutas que ela produz. Não é possível colher figos de espinheiros, nem colher uvas de pés de urtiga.
45 Oni gome metemingga ngu, ene newendemo ingoyingoni gome metemimu newendemo ooroote. Nguro ingonduduni mandeni gome gome nangge ingoro, enengo ootoo ootoo murini, nguya gome metemi ngu yeni tunootete. Oni biyomi ngu enengo ootoo ootoo murini nguya biyomi, ko ingonduduni biyomi ingooteku, ngu nguya yeni tunootete. Enengo newendemo muri oorooteku, ngundiro nangge ene koyi tero, manggowoomo nguya yeni tunootete.
45 A pessoa boa tira o bem do depósito de coisas boas que tem no seu coração. E a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más. Pois a boca fala do que o coração está cheio.
46 Ndawugaro ye noya ngandiro etenggo, Urungga, Urungga oo bidodo Simburi Simbunani, ero etenggo, nguro ye noro manggone ma keyootenggo? Ene ye noro mandene murine ma keyootenggoku ngu, asa, ye noya Oo Bidodo Simburi Simbunani, ero ma ewero.
46 — Por que vocês me chamam “Senhor, Senhor” e não fazem o que eu digo?
47 Oni gura gura no tanggenemo omburo noro mandene ingoro keyooteku ngu, no enengo murini nenengo etuyerowano.
47 Eu vou mostrar a vocês com quem se parece a pessoa que vem e ouve a minha mensagem e é obediente a ela.
48 Ngu oni ngu ngandiro. Oni gura ene ya yewero ingooteku ngandiro. Oni ya yewero ngu, ene mera sero gasiyoro mera yanggangonggakuno mere sero de nonggininggaku nguno yetenggo. Ngundiro tero ngu, asa, ngu sanganimo ya yewa. Kootuyisina, sono doogo urungga tero mewuyi omburo ya samango damoni setoni, yanggaku onggi anggi ma tewa. Yanggango dikaro oruwa. Ndadiro nguro, ene koretero ya nonggini ngu mera yanggangomuno mere sero nguno ya yewoku nguro.
48 Essa pessoa é como um homem que, quando construiu uma casa, cavou bem fundo e pôs o alicerce na rocha. O rio ficou cheio, e as suas águas bateram contra aquela casa; porém ela não se abalou porque havia sido bem-construída.
49 Ene oni gura noro mandene ingoro yokoro, ngu ma keyooteku ngu, ene oni gura mera mbumbuwango sanganimo mere bodaga nangge sero, nguno nonggini pararo ya nonggini ma samangoyingo. Ngundiro tero, ene kingo mera bodagado damoni wiriyoro nguno ya yeyingo. Ngundiro yetoni, kootuyisina, sono mewuyi tuwi uro yanggaku bungomo oorongootoni, yanggaku onggi anggi tero, ukero uwa. Oni ene noro mandene ingoro yokoro, enengo ingonduduni keyooteku ngu, ngundiro tewa. Ero eyingo.
49 Mas quem ouve a minha mensagem e não é obediente a ela é como o homem que construiu uma casa na terra, sem alicerce. Quando a água bateu contra aquela casa, ela caiu logo e ficou totalmente destruída.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.