Atos 22
Rawa NT (RWO_RAW) vs AAI
1 Polndo ngandiro eyingo. Ye konebane awanamone, ye ingoyi! No yengo mande ngu gumi ewero, ero eyingo.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Polndo Yuda oniro mandenonggo etoni, ene Hiburu mande ngu ingoro, nenetero oriyingo.
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 Ngundiro tetoyi, asa, Polndo eyingo. No Yuda oni. Namonembo Tarsas ende Silisiya merako bisineroyingo. Ene no nga endemo ngano ootoogero, urungga teyingo. No oo etuneroyingo oni, Gameliyelno Skul tero, ingondudu yoyingo. Ene noorengo osisambanimboro mamana mande ngu gome gome etunerowo. Ngundiro nguro, no Anut keyoro, nguro murini nguno no yanggango yeteno. Yendo Anut keyowero, ataga yanggango yetenggoku ngandiro.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 No nguya ngundiro oni Yisasno nowoondoyemo hamoo tetoyi, no ngu yomburiyerowono. Simoo bare nguya no yurewe kumoowero nguya teyingo. No uto yanggango (sen), ngundo gosiyeroro, yoyoro, ya biyomimo nguya yoyewono.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Wooro yeyingo oniro tabango, simoo barero mande wirikoyingo tabango oniku, ngundo etoyi, ye ingowanggoku, ene nguya ingootenggoku, nguro ene no so uyi nakangoro nunoyingo. Nunootoyi, Yuda dobookurine Damaskas endemo oorootenggoku, no ngu yoyowero Damaskas uwero oorowuyingo. Oni Damaskasno oodooye, Yisasno nowoondoyemo hamoo teyingomu, ngu yoyoro, ya biyomimo yoyewero, nguro no oorowuyingo. No ngu oni simoo bare ngu yoyowero oororo, Yerusalem ngano mayero, nguno enengo biyomiye nguro ogingo yoyi, ero oorowuyingo.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Polndo mande gura eyingo. No yade yade oororo, Damaskas namoko tewonoku, sa kewooroko samboro ngundiro nguno, asa, sodedomangge soru gura urungga sambononggo no moondene omukumundoone himi oorengo nunoyingo.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Ene ngundiro tetoni, no merako sorero wereyingo. Ngundiro tetoowe, manggowo gura ngu sorungga ngunonggo tunootero, noya eyingo. Sol, Sol, ge ndadiro tero, nguro ge no yomburineroote?
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Etoni ngu, nondo mande gumi ngandiro eyingo. Oo Simburi Urungga, ge onendo? Etoowe, enebana gumi eyingo. No Yisas Nasaret oni. Ge no yomburinerowero, koyi tero, endeyooteku ngu! Ero eyingo.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Ngundiro etoni ngu, oni noya oorowuwootomu ngu, ene soru ngu kenoro, ene oni manggowooga noya mande eyingongga ngu, ene ma ingoyingo.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Oo Bidodo Simburimo, no ndadiro tewano? Etoowe, Oo Bidodo Simburi, ngundo noya gumi eyingo. Ge ootoogeya, Damaskas u! Ngu endemo nguno, oni gurado geno ewaku, nondo oo bidodo gedo te, ero ewonoku, ngu etoningga, ngu nangge te! Ero eyingo.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Ene ngundiro etoni ngu, ngu sorungga ngu ngundiro teroodoni, no mera oo ma kenoweroyi teyingo. Nguro ngu, oni noya oorowuwootomuku, ngundo no kandene dowooro, noyoro, Damaskas uyingo.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Oni gura no neyowero nguno oruwoku, ngu oowooyi Ananayiyas. Ene mamana mande gome keyoyingo oni. Yuda oni Damaskas endemo oorootenggoku, ngundo eneya oni gome, ero etenggo.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Ngu oningga ngundo nono mayero, tanggenemo dikaro, noya eyingo. Sol doboone, doongengge ngu mete himi yetoningga, doongeteya, mera keno! Ero eyingo. Ngu narunggano nguno nangge, doongene mete tetoni, no ene gome kenoyingo.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Doongene mete tetoni ngu, enendo eyingo. Noorengo osisambananimboro Anut, ngundo ge goyowero rogogeroyingo. Ge nguno ngu, ge ene ingootoyi, hamoo tetoningga; ge nguno enengo ingonduduni nguya ingoro; ge oni nenengo Yisas ngu kenowaku, manggowoobo mande etoningga, ngu komo gome ingo!
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Ge enengo mandeni yootunoro ewa. Ge komo simoo bare bidodomo oo kenoro, mande ingowonoku, ngu etoyi ingowanggo.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Ene ge ataga oo ndawu ooga sobowoote? Ge ootoogeya, sono kundingiyi gimu! Ge enengo oowooyimboro meno etoyi ngu, Anutdo gengo weti mbumbuwa biyomingga, ngu sonowootoni toongewa, ero eyingo.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Polndo mande gura eyingo. Kootuyisina, no Yerusalemno ko omburo, no yowuru yano (Tembelno) yemboongero oodegogo, no oo gaboya gaboya gura kenoyingo ngundiro teyingo.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Nguno ngu, no Oo Bidodo Simburi no kenootoowe, enendo nono, ero eyingo. Sodedomangge, ge Yerusalem ende yokoya toonge! Ge ngano noro mandene wesiyoro ewaku ngu, ene ge manggoge ma ingowanggo, ero eyingo.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Ene ngundiro etoni ngu, nondo gumi eteno. Oo Simburi, enengombo ingootenggo. Kuri no yowuru ya bidodomo oororo, oni Yisasro nowoondoyemo hamoo tetoyi, no yoyoro, ya biyomimo yoyero, no ene yutoro gisaruyeroyingo.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Kuri Stiwen ngu ureyi kumooyingo ngu, no nguro nowoondone nguya mete, ero ingoyingo. Nondo ngu oni Stiwen ureyingomu, nguro dogigiro nengguro ngu sobowooro, yunoro oodoowe, ene Stiwen ureyi kumooyingo, ero eyingo.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 No ngundiro etoowe ngu, asa, Oo Simburi, ngundo noya gumi eyingo. Ge toonge! Nondo ge sowenggerootoowe, mera orirokono toongewa. Oni sowe gidarega gura gura Yuda oni kini, nguno toongewa, ero eyingo.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Oni simoo baredo Polro mandeni ewoku, ngu ingoro, oororo, Polndo ngundiro ewoku, Anutdo ene ero, oni sowe gidaregano enengo mandeni wesiyoya eni, ero rogo teyingo. Polndo ngundiro etoni, asa, ngu naruno nguno, simoo baredo enengo mande wenga ngu yokoyingo. Ngu yokoro ngu, asa, simoo bare damoni tero, meno manggaru urungga tero eyingo. Ngu oningga ngu ureyiga kumooni! Oni ngundiromu ngu, merako ngano ma oruwero! Ene keta nguya ma oruwa! Ero eyingo.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Ene meno manggaru yanggango tero, enengo dogigiro nengguro andandangero, kukukakawu dorowooro, oorongootoyi, ooretoni, ene sanggiri urungga teyingo.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Ngundiro tetoyi, me oniro tabangonggakundo sodedo enengo me onino etoni, Pol yoya, enengo ya newendesina uya, Pol utoya, mande damoningga ngu ndawu oogaro simoo baredo Polya meno manggaru tetenggoku, ngu no muri gome ingowero eyingo. Mande ngu sumoo inoya ingoyi! Ero eyingo.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Ene ngundiro etoni ngu, asa, me onikundo Pol kandeyi yoro, de bungomo gosiyoro, gisaruboweroyimboro teyingo. Ngu naruno, Polndo tabangonggakuya tanggeyimo oorooteku nguya sumoo yunoro eyingo. Rom oniro mamana mande, ngundo Rom oni ngandiya teyi, ero ete, bine? Ye Koot ma teyingomo koretero ene urewanggo, bine? Ngu muringga ngu metemi bine? Ero eyingo.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Ene ngundiro etoni ngu, me oni tabangonggaku mande ngu ingoro, ene sodedomangge oororo, enengo me oniro tabango urunggakuno, oo nguro ero eyingo. Pol oningga nga ngu, ngu Rom oni nenengo! Nguro ge ndawu ooga, ene teyinowero? Ero eyingo.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Ngundiro etoni, me oniro tabango urunggakundo soriyokoro, omburo, Polno eyingo. Ge nono e! Ge Rom oningga, ngundi kini, bine? Etoni, Polndo gumi eyingo. Yo, eyingo.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Ngundiro etoni ngu, me oniro tabango urungga, ngundo mande gumi eyingo. Nondo Rom oni tewero ngu, nguro no digi beye urunggado uriyoro, no Rom oni teyingo. Etoni ngu, ene Polndo mande gumi eyingo. No ngu namonembo Romno bisineroyingo! Ero eyingo.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Ene mande ngundiro ero yokoro ngu, asa, oni sumoo inoro, urewero teyingoku nguya, sodedomangge sosorero yokoyingo. Me oniro tabango urungga oninggaku ingoyingo. Pol ngu Rom oni gosiyowonggokuro, ene nguya sosoreyingo.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Me oniro tabango urunggaku, ene komo gome oorengo ingowero. Polndo ndawu oo biyomingga tewoku, ene ngu ingowero. Ngundiro nguro, sengetoni suwoononggo, ngu Pol gosiyowonggoku, sen uto yanggango ngu wesiyowonggo. Ene mande soweyootoyi, Anutno wooro yeyingo oni sobosobo, simoo barero mande wirikoyingo tabango onino toongero eyingo. Ye oni ngu bidodo mayero yowuruwooyi, ero eyingo. Ene Pol yoro, omburo, oni tabango doongeyemo etoni dikayingo.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.