Atos 20
Rawa NT (RWO_RAW) vs AAI
1 Ngu kowuri urungga Epesasno ngu kinitetoni ngu, asa, Polndo Yisasro keyimo oni simoo barero etoni, eneno mayero, yowuruwootoyi, nowoondoye yanggango teyunoro, mande yunoyingo. Ngundiro mande yunoro yokoro, arisa, ene Masedoniya oorowuweroyi nguro okeyi, ero oorowuyingo.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Pol ene ngu mera gumisina nguno endeyoro, ene Yisasro keyimo simoo bare mande urungga yunoro, endeyootoni, nguro simoo bare nowoondoye yanggango teyunoyingo. Kootuyisina, Pol ngu Girik merako oororo tunooteyingo.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Tunootero, Pol ngu kombo kabusa Girik merako oode, kootuyisina, ene wanggo yoro, Siriya merasina oorowuwero eyingo. Ene Yuda onindo ngu Pol ureyi kumoowero mande gosiyoro etoyi, nguro ene Masedoniya merako ko oorowuwero ingoro, mande gosiyoro eyingo.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Beriya endemo oni, Sopata ngu Piras, nangoni; Tesalonayika endemo oni eraya oowooyari Aristakas, Sekandas; Debi endemo oni eraya oowooyari Gayiyas, Timooti; Esiya merako oni eraya oowooyari Tikikas Taropimas, ngu oni ngu bidodo Polya sayingo.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Ngu oni ngu koretero, saro, oororo, Trowas endemo noore soboyeroro oriyingo.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Ngundiro soboyeroro oodoyi, oomanongoyingo koongeweroyi kini, nguro kundingiyi naru gura yokoro ngu, asa, noore Pilipayi mera ngu yokoro, wanggo yoro, yade yade naru kandegurayigano Trowas endemo mayero, noore naru kandegura gidemboro eraya nguno oriyingo.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Kowooyingomboro naru koreteyingo, nguro noore oo neweroyimboro yowuruwooyingo. Yowuruno nguno, Polndo oni simoo bareno mande mande piru oorengo ero oodoni, suwoo kewooro yeyingo. Sengetoni, ene toongewero ingoyingo.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Ngu ya gura ngu ebe sanga sanga kabusa ooroote. Ngu ya gumi awu sanganimo nguno soru oowooyingga dero oodoni, noore ngu musiyomo nguno yowuruwooyingo.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ngu musiyomo nguno, simoo oore gura, ene oo kenoweroyi witu ngu sanganimo bibitero oruwo. Ngu oowooyi ngu Yutikas. Polndo mande mande eroodoni, Yutikas ene kuboongootoni, wetoro kabetero ngu, ya gumi kabusayiga, ngu sanganimo awunonggo merako soreyingo. Ene ngundiro soretoni, sodedomangge, oni songombo uro, okooro, dowootoyi, ene ngu kuri kumooyingo.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Simoo ooregaku kumootoni, asa, Polndo uro, ngu simoo ooregaku sanganimo bagootero, simooyenggaku boogomooro, oni simoo bareno eyingo. Ye ma sosorewero, nguro ene keta oorooteku nga! Ene ngundiro eyingo.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ngundiro tero, Pol ngu yano ko oorero, oomanongoyingo oosowooro neyingo. Kootuyisina, Polndo mande mande piru ko ero oodoni, sengetoni ngu, Pol ene mande yokoro toongeyingo.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Ngu oni simoo bare, ngundo simoo oorenggaku ko keta oodoni, ngu yoro, oorowutoyi, nguno ene nowoondoye gome oorengo mesarango ingoyingo.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Polya ko gobooro onikundo eyingo. Noore koretero uro, wanggo sanganimo oorero, oororo, yade Asos endemo oorowuwootowo. Noore Asos nguno Pol erewero kenoro, yoro, wanggo sanganimo oorowuweroyimboro. Ero eyingo. Koretero, Pol enengombo mande ngandiro eyingo. No kuri kenembo Asos oorowuwano, ewokuro nguro.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Ngundiro nguro, Pol ene omburo, noore Asosno ebe kenokeno tero, Pol nguya nooredodo wanggo sanganimo oorero, Mitilini endemo nguno urooreyingo.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Sengetoni, noore Mitilini ende ngu yokoro, oororo, yade Kayiyos ende namoko oororo, nguno wereyingo. Sengetoni, noore oororo, yade Samos meradoni ngu kenowootowo. Werewootomu sengetoni, noore oororo, yade Mayilitasno tunooteyingo.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Polndo ene Epesasno ko uwero ma ingoyingo. Ndadiro nguro, ene naru urungga Esiya mera yokowero ma ingoro, nguro ene Epesas ende ngu dagayingo. Ene ngundiro tero, nguro sodedo Yerusalem oororo, ngu naru kundingiyingga oowooyi Pendikos ngu kenowero oorowuyingo.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Noore Mayilitasno oodooye, ngunonggo Polndo mande yeni, Epesasno oorowuyingo. Ene Yisasro keyimo oni simoo barero tabango oniro mande soweyoro eyingo. Tabango oni, ngundo komo ombuyi, ero eyingo.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ngundiro etoni, tabango oniku ombutoyi ngu, ene mande yunoro eyingo. Yengombo ingootenggo. No koretero, Esiya merako nguno oororo, ko muri tetoowe kenoro, ingoyingomu ngu, no suwooyi sano yeya oriyingo.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ye ngu ingootenggo. Naru bidodo Yuda onindo mande guranangge ero, noro mandene yomburiyoro, no yomburibarinerowero tetoyi, nguno no nowoondone kowuri ko towootowoo gidarega nguya, nono tewonggo. Ene nondo ngu no imakewonoku, Oo Bidodo Simburi nguro ko ngu nangge tewono. No enengo ko oni nangge.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 No mande gome ngu yeno wesiyoro eweroyi nguro no ma sosoreteno. Kini, no ye hoorooweyeroweroyimboro nguro eteno. Yo, nondo ngundiro tero, yowuru naruno, ko yengo ya bidodomo mande ero etuyerowono. Ngu mande ngu ye kuri ingootenggo.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Suwooyi sano, no mande yanggango Yuda oni, Girik onino nguya ewono. Ngu ngandiro. Noore komo nowoondonani yowoorengoya, Anutno nowoondonani yewato. Noore komo noorengo Oo Bidodo Simburi, Yisas nguro nowoondonanimo hamoo tetoni, nowoondonani nguno nangge yewato.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Arisa, ingoyi! Ataga ngu Yuka Kundingiyimbo no gosinerootoni, nguro no komo Yerusalemno oorowuteno. Ndawu ooga, nono Yerusalem nguno tunootewa? Ngu no ma ingooteno.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Ene no oo gura ingooteno. Ende bidodo no toongero, nguno endeyootoowe, Yuka Kundingiyi, ngundo mande yanggango wesiyoro, nunoro, ewo. Ge ngu ya biyomimo uro, ko, kowuri urungga oorengo ngu kenowa, Yuka Kundingiyi ngundo ngundiro eyingo.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Ngundiro etoni, ene no ngandiro ma ingoyingo. Nenengo keta oruweroyi, nguro no ingooteno. No nowoondonemo nenengo kumooweroyiga nguro no kowuri ma ingooteno. Kini, no nga oorega no endeyootenoku, nga nangge keyooteno. No nga kongga nga, Oo Bidodo Simburi, Yisasdo nunowoku, nga nangge tero, yade wenga yokowano. Nga Anutro mande gome metemingga wesiyoro eweroyi koyingga nga ngu, Anutro sumangenimo nangge, no ko teteno.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Arisa, ataga ye ingoyi! Kuri no ye kewooroyemo endeyoyingo. Nguno ngu, no Anutro mande muriningga, nguno simoo bare enengo soboyerooteku ngu wesiyoro, yeno ewonoku ngu, ene ataga ngu, no ingooteno. Kootuyisina ngu, ye bidodo no omukumundoone, ko ma kenowanggo.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Ngundiro nguro, no mande yeno ataga eteno. Ingoyi! Ene ye kewooroyemo nguno oni gura Yisasno newendemo hamoo ma tero, oonootetoni ngu, asa, ngu noro kowuri kini.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 No Anutro ingonduduni ngu bidodo yeno wesiyoro ewonoku, no nguro ma sosoreyingo.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Ngundiro nguro, ye ngu yengombo yengo gome ebe sobosobo teya oriyi! Ngundiro nangge, ye komo simoo bare ngu nguya gome soboyeroyi. Yuka Kundingiyi, ngundo ye yootunoyerootoni, ye simoo barero sobosobo tewonggo. Nguro ngu, ye komo Anutro keyimo simoo bare ngu gome soboyeroyi. Ndawugaro nguro, Yisas enengombo enengo sidu darowobo oniro weti mbumbuwa ngu andangeyunoro, ko yoyowoku ngu!
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 No ingooteno. No ye yoyokoro ngu, se koki biyomi oorengo (etuyeroyingo oni godange), ngundo ye kewooroyemo nguno omburo, ngundo Yisasro keyimo simoo bare yomburiyerowero ombuwanggo.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Nguro ngu, yengo oni gidaregado nguya ootoogero, ngu mande godange etuyeroro, endeyoro, ngundo Yisasro keyimo simoo bare ero yowoosootoyi, ene ngu keyeroro endeyowanggo.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ngundiro nguro, ye komo narudodomo nguro doongedoongoodoongo teya, gome doongeteya oriyi! Ye komo nguro ingondudu teya oriyi! Dagoma kabusa no ye mande yunoro, ingonduduye yoonenengowero, no ma surene kini yewono. Suwoo sa ngundiro nangge tero, ye etuyerowonoku ngu, no yengo sendorogo, mande yunoyingo.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Arisa, ataga nondo ye yoyoro, no Anut kandeyimo yoyero, eneno ngandiro yemboongeteno. Gengo nowoondoge teyunoweroyi mandega, ngundo ngu gedo mete ene yanggango teyunowa. Gengo simoo bare bidodo gengombo soreyeroro, sunggi yewoku ngu, oo bidodo gome mesarango ngu nangge yunowa. No nguro ero yemboongeteno.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 No oni guraro beye towikumbani, oo ngu kenomayingoro, nguro ma ingooteno.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Yengombo ngu ingootenggo. Nga kandene erayaga ngando ko oo ngu tero, oowari, towikumba, beye oo ngu yoro, nenengo hoorooweneroote. Oo guraro wenonoro ngu, kandenembo koyi tero yooteno. Ngunonggo oni noya oorootenggoku, nguya hoorooweyerooteno.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Ngundiro tero, nenengo kone ngu bidodomo, ngu nondo ye etuyerooteno. Ye komo nosiridodo ngundiya ko teyi. Noore ngundiro tero, oni yanggango kini ngu mete hoorooweyerowato. Noore komo Oo Bidodo Simburi, Yisasdo mande eyingo ngu ingondudu tewato. Ene ngandiro eyingo. Oni gura enengo oni oni teyingomonggo oo oni gura inootoni ngu, asa, ngu inoweroyi muringga, ngundo oo yoweroyi muri ngu dagate. Ero eyingo.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Polndo ngu mandega ngu ero yokoro ngu, asa, ene bodowo oondoogero, ngu oni tabangokudodo Anutno yemboongeyingo.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Yemboongero yokootoni ngu, asa, kootuyisina, tabango oniku bidodo sendo moguru urungga tero, Pol dowooro yenggonangoyingo.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Yenggonangoro, Polndo mande ewoku ngu ingonduduwooyingo. Ngu ngandiro ewo. Ye no omukumundoone ko ma kenowanggo. Ngundiro etoni, nguro tabango oniku biyomi urungga ingoro, ene Pol yoro, wanggono uro, yokootoyi toongeyingo.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.