Atos 18

Rawa NT (RWO_RAW) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kootuyisina, Pol, Atens ende yokoro, Korind endemo oorowuyingo.
1 Iti ufunamaim Paul Athens ihamiy naatu na Corinth tit.
2 Ngu Korind endemo nguno, Polndo, Yuda oningga oowooyi ngu Akuwila ngu kenoyingo. Bareyi ngu oowooyi Prisila. Ngu oningga ngu, enengo ende damoni ngu Pondiyas. Kuri, ene bareyiboya Itali merangga ngu yokoro mayeyingo. Ndadiro nguro, Kolootiyas Rom Itali mera sobosobo koreteyingo oni, ngundo kuri Yuda oni ngu bidodomo ene komo Rom ende ngu yokoya sayi, ero etoni, nguro Korind endemo mayeyingo. Arisa, Polndo ngu oni erambarisa erayagakuno oorowuyingo.
2 Nati’imaim Jew orot wabin Aquila hairi hitar, Aquila i Pontus imaim tufuw baise aawan Priscilla hairi Italy hihamiy hitit, anayabin Caesar Claudius Jew sabuw etei Rome hima’am ia’arih iuwih hitit. Imih Paul na Corinth titit i na Aquila Priscilla hairi inanawanih.
3 Pol ngu eneya koye gobooro, ngundiro nguro, Pol nguya nguno, ko tero oruwonggo. Ene towimbo ya yero, nguno oruwonggo.
3 Naatu anayabin i auman i kanawas sakirayan ta, imih ma bairi kanawas hisasakir.
4 Kando naru kundingiyi bidodomo, Polndo Yuda oniro yowuru yano oororo, Yuda oni simoo bare, Girik oni simoo bare, ngu nguya, Yisasro nowoondoyemo hamoo teyi, ero, nguro ene mande mande ero ngundiro ronggesambi teroruwo.
4 Baiyarir Ana Veya mar etei Kou’ay Baremaim tur binan gewasin Jew naatu Greek sabuw yah baikitabirih isan tur yayare.
5 Kootuyisina, Sayilas, Timooti eraga, Masedoniya mera yokoro, Korind endemo ombuyingo. Eragado Korind ombutori ngu, asa, ngu naruno nguno, Polndo Yisasro mandeni ngu naru bidodomo, Yuda onino nangge ngu wesiyoro, ero oruwo. Yo, Polndo ngu mande yanggango oorengo Yuda onino eyingo. Yisas ngu Krayis, Anutdo noore ko yoyowero sunggi yeyingo oningga ngu! Ero oruwo.
5 Silas Timothy hairi Masedonia’ane hina hititit ana veya’amaim, Paul ana veya tutufin etei binanumaim eorereb, Jew hai tur eowen, Jesu i God ana Roubinenayan orot.
6 Ene Polro mandeku ingoro, yokoro ngu, asa, ene Pol towootowoongoro, yomooyinoro, Yuda onindo mande kootuyisina eyingo. Ngundiro tetoyi, nguro Polndo enengo nenggurono oo kakawu oorooteku, nguno kuriyootoni utoni, Yuda oni endemokuya eyingo. Anutdo ye yoyeni, yomburiyerooteku ngu, yengombo tetenggoku, nguro gumi ngu noro weti mbumbuwa kini. Ataga ko kootuyisina oororo nguya, no oni sowe gidarega Yuda oni kini, ko nguno toongewano, ero eyingo.
6 Baise Jew sabuw Paul ana tur hikwahir tur kakafih isan hio ana veya, Paul ana faifuw tafan baibiyon bai fofob rutatab i’uwih eo, “Umamaim rara nama’ama na’at, ana ubar i kwa akis kwanab, ayu au bit i aikisisir. Veya boun ayu i boro Ufun Sabuw isah aninanawanih.”
7 Polndo ngu mande ero yokoro, asa, ene yowuru yangga ngu yokoro, ende oorero, oni gura oowooyi, Titiyus Yasitas, ngundo yano oorowuyingo. Ngu oningga ngu, ene Anutno yambo mande teroodoni, nguro yani ngu Yuda oniro yowuru ya ngu tanggeyimo nangge ooroote.
7 Naatu ihamiyih in Ufun orot ta wabin Titius Justus ana baremaim ma. Iti orot ibo kwafirenayan orot ta, i ana bar i Kou’ay Bar sisibin ma’am.
8 Ngu naruno ngu, Yuda oniro yowuru ya nguro oni tabango, ngu oowooyi Krispas, nguno oruwo. Ngu enengo simoongo bareyi ngu bidodo, ene Oo Bidodo Simburi nguro nowoondoyemo hamoo teyingo. Ngu nguya Korind oni oowooyingga, ene Polndo mande ewoku, ngu ingoro, ene nowoondoyemo Oo Bidodo Simburi nguro nowoondoyemo hamoo tetoni, sono kundingiyi gimuyingo.
8 Orot wabin Krisipas Kou’ay Bar ana orot ukwarin aawan natunatun ana nibur bairi Regah ana tur hinowar hitumatum, na’atube Corinth sabuw moumurih auman hitumatum naatu bapataito hibai.
9 Suwoo gurano, Polndo oo gura gaboya gaboya nguno kenoyingo. Oo Bidodo Simburi, ngundo Polno eyingo. Ge ma sosorewero. Kini, ge komo tunoo e! Ge manggoge ma gosiyoro nenetewero, no geya nguno oruwaro. Oni gurado ootoogero, ge ma yomburigerowaku, ndadiro nguro, nga endemo ngano, noro oni simoo bare urungga oorootenggo, ero eyingo.
9 Fai ta Paul ana mimumaim Regah eo, “Paul men inabir baise inabinan, men awa nafot binan inihamiy inama’amih.
10 — ausente —
10 Anayabin ayu airit tama’am, naatu orot babin ta boro men karam o narab ni’afiy, yabin sabuw maumurih iti bar meraramaim tema’am i ayu au sabuw.”
11 Ngundiro etoni, gome ingoro, asa, Pol ngu Korind ende nguno dagoma guranangge bidodo, ko, dagoma guraro kombo kandegura gidemboro guranangge, nguya nguno yokoyingo. Nguno ngu, Pol ene Anutro mande wesiyoro ero, oni simoo bare etuyeroro oruwo.
11 Basit Paul kwamur ta’imon sumar six nati’imaim ma God ana tur sabuw i’obaibiyih.
12 Ene kootuyisina Galiyo ngu Akayiya mera nguro tabango koreteyingo oodoni ngu, ngu naruno, Yuda oni ene ootoogero, Polya sanggiri tero, ene Pol yoro, Kootno yeyingo.
12 Baise Galio tafaram Akaiya isan bigawan ana veya, Jew etei hita’imon Paul hifatum hibai hin baibatiyenamaim hiyai hio.
13 Ngundiro tero eyingo. Nga oningga ngando ngu, ene mande yanggango oni simoo bareya rongge mande tetoni, oni Mosesro mamana mande ngu toongooro, Anutno yambo mande muri guradiro nguya tete. Ene ngundiro tero, ko nguya, ene oni simoo bare gidarega yowoosooro, ngu muri biyomingga ngu newendemo utenggoku ngu! Ero eyingo.
13 “Iti orot i esisinaftobon sabuw yah nikitabir aki ai ef naatu ai ofafar hina’astu’ub i hai kokomaim God hinakwafirimih.”
14 Polndo mande gumi ewero tetoni, ene Galiyondo Yuda oni yeyoro eyingo. Ye Yuda oni, ye nga oningga ngando mamana mande karongootoni, ko, muri gura songo tetoningga ngu, goweyi sanggawero mande ewonggoku, nguro no yengo mande ingowano.
14 Paul tur omih biwa’an ana veya Galio Jew sabuw isah eo, “Kwa iti orot sawar kakafin tasinaf kwata’itin isan kwatagamigam na’at, ayu boro ata ma a tur atanowar.
15 Ene ye nono mayero, no sumoo nunoro, ko, yengo mamana mande ero ewonggoku, no nguro mandeni mete ma ingowano. Ngu yengombo nangge ngu mandega ngu yomosiyoyi. No ngundiro oo nguro Koot mande ngu ma ingoro wirikowano, ero eyingo.
15 Baise kwa a gamin ai’itin i tur, wab naatu kwa a ofafar isah kwagamigam, imih nati sawar i kwabai kwan kwa akis kwayabunai, ayu iti sawar i boro men ana butubun.”
16 Galiyondo ngundiro emukoro ngu, asa, ene Kootnonggo Yuda oniku oweyerootoni sayingo.
16 Naatu baibatiyen bar wanawanan nunih ufun hitit.
17 Yo, Galiyo ene mandeye ma ingowero, nguro ene Yuda oniro yowuru ya nguro sobosoboga, oowooyi Sositenis, ngu Koot yamukono kandeyebo dowooro, gome gome ureyingo. Ero utoyi, ene Galiyo oni urungga, ngu ooga nguro ingondudu urungga ma ingoyingo.
17 Basit Sosthenes Kou’ay Bar ana ukwarin hirouh hibai hirab baibatiyen bar merar yan. Baise nati hisisinaf Galio men kafa’imo i yababanamih.
18 Pol Korind endemo naru piru bodaga nguno oode ngu, ene kootuyisina, Polndo Yisas keyimo simoo baredoya okeyi, ero eyingo. Ngundiro ero, Pol ngu wanggo sanganimo ooretoni, Prisila, Akuwila, erambarisa nguya ooretori, ngu endega yokoro, Siriya mera oorowuwero oorowuyingo. Senikiriya endemo ngu, Pol ngu uyi toongooyingo. Ndadiro nguro, Yudaro muri ngu ngandiro: Polndo ene mande yanggango Anutno kuri mande ero gosiyoro, nguro ene enengo uyi toongoowo.
18 Paul Corinthimaim veya moumurihika baitumatumayah bairi hima, imaibo eo tuturih Priscilla, Aquila hairi buwih bairi wa hibai hina Syria hitit. Namih ana veya Sensera imaim aribun mafur anayabin i omatanen ta biwa’an isan.
19 Ene ngundiro tero, oororo, Epesas endemo tunooteyingo. Tunootetoyi, asa, Polndo erambarisa ngu endemo nguno yoyokoro, Pol enesu nangge Yuda oniro yowuru yano uro, ronggeyoro, Anutro mande wesiyoro, ero yunoyingo.
19 Naatu hina Ephesus hitit imaim Priscilla Aquila hairi ihamiyih. Paul na Kou’ay Bar run Jew bairi baidudur isan.
20 Ngundiro emukootoni ngu, asa, ngu endemo oni, ngundo Polya eyingo. Mete ge nooreya naru gura gura oodegago, asa, toonge. Ngundiro etoni, ene Polndo ngu mande ewoku, ngu ma keyoyingo.
20 Naatu hifefeyan hikokok i nati’imaim veya maninaka bairi hitama, baise i aurin veya en imih kwahir.
21 Kini, Polndo eneno mande, okeyi, ero eyingo. Anutdo etoni ngu, no ko omburo yeyowano. Polndo mande ngundiro ero gosiyoro ngu, asa, ene wanggo sanganimo oorero, Epesas ende yokoro toongeyingo.
21 Naatu bihamiyih auman iuwih eo, “God nakokok na’at boro ana matabir isa anan.” Naatu wa bai Ephesus ihamiy in.
22 Wanggowoore yade yade oororo, Sisariya endemo uyingo. Uro, Pol wanggo yokoro, oorero, simoo bareya, okeyi, ero yokoro, asa, ene Andiyok endemo oorowuyingo.
22 Na Caesarea titit ana veya na Jerusalem tit, ekaleisia sabuw nati hima’am hai merar yi, imaibo in Antioch tit.
23 Polndo ene naru bodaga Andiyok endemo oodegogo, kootuyisina, ene Andiyok ngu yokoro, toongero, Galesiya, ko, Perigiya mera gidesina nangge, ngu bidodomo gurasina gurasina endeyoyingo. Nguno ngu, ene Yisasro keyimo simoo bare yanggango teyunoro, mande yunoro endeyoyingo.
23 Nati’imaim veya bai’ab na’atube ma’am ufunamaim ihamiyih, i na Galasia, Firigia imaim run tit bai’ufununayah kaufair itih.
24 Ngu naruno nangge, Yuda oni gura ene Alekisandariya enengo ende damonimo nguno mayero, Epesas endemo oruwo. Ngu oningga ngu oowooyi ngu Apolos. Ene ingonduduni gome oorengo oni oode, ko, ene Anutro mande nakangoyingo, ngu gome ingowo.
24 Jew orot ta wabin Apollos, ana tafaram Alexandria imaim tufuw, basit nati ana veya’amaim i na Ephesus tit. Iti orot binan isan i ana siwar bai, naatu Buk wanawanan etei i so’ob kwanekwan.
25 Oni gurado ngu Apolos Oo Bidodo Simburiboro mande ngu gome etungoyingo. Nguro enengo newende ngu nguno yanggango oorengo yeyingo. Ngundiro nguro, ene simoo bare gidarega Yisasro mande tewoku ngu, nenengo eroruwo. Ene Yondo sono kundingiyi newendemo uro gimuyingongga, ngu nangge ingowo.
25 Regah ana ef isan i hio’baiy gewas naatu sabuw afa Jesu isan bi’obaiyih, ana itinin i orot so’obayan sawar etei so’ob eo na’atube. Naatu tur abisa eo i men ta sa’ir, baise i ana so’ob i John ana bapataito akisin so’ob.
26 Ene Yuda oniro yowuru yano damoni yero, mande yanggango yootunoro ewero eyingo. Ngundiro tetoni, Prisila, Akuwila erambarisa, ngundo ngu kenoro, ingoro ngu, asa, ene Apolos yoro, enengo yano oorowuyingo. Nguno ngu, ene Anutro mande nenengo oorengo etungoro, mande oo ngu soweyoro tero inoyingo.
26 Kou’ay Bar wanawanan itafofor binan. Baise Priscilla Aquila hairi nati’imaim hima’am tur hinonowar ufunamaim hibai bairi hin hai bar God ana ef anababatun hikubunabuna gewas nowar.
27 Apolos ene Akayiya mera oorowuwero tetoni ngu, Epesas endemo Yisasro keyimo oni simoo baredo enengo ingonduduni yanggango teyinoro, ene komo ngundiya teni, ero eyingo. Ngundiro nguro, ene so uyi Akayiya Yisasro kirikiri onino nakangoyingo. Ene ngu so uyiga nakangootoyi, kandangero, ingoro, ene Apolos gome hoorooweyingo. Apolos Akayiya tunootero ngu, ene oni simoo bare Anutdo sumange yunootoni, ngunonggo nowoondoyemo hamoo tunooteyingo, nguro ene mande yanggango teyunoyingo.
27 Apollos ana not bogaigiwas Akaiya namih binotanot ana veya, tuwahinah koufair hitin naatu fef hikirum auman hitin bai na Akaiya tit, saise bai’ufununayah nati’imaim hima’am ana merar hitay. Na titit ana veya sabuw iyab God ana manaw ana kabeberamaim hina bai’ufununayah himamatar baibais gagamin maiyow itih.
28 Apolosdo Yuda oniya mande gumi gumi yanggango oorengo ero, nguro ene simoo bare doongeyemo ngu mandeku wongooni uyingo. Ene ngundiro tero, tunoo oorengo etuyerowoku, Anutro mande nakaya nguno, ngu hamoo oorengo oorooteku ngu ngandiro: Yisas Krayis, Anutdo noore ko yoyowero sunggi yeyingo oni ngu! Ero etuyeroyingo.
28 Anayabin Jew sabuw hibifufuwen isan bebeyanamaim tur fokarin gam iuwih naatu God ana turamaim kubunabuna hai tur eowen eo, “Turobe Jesu i Roubininenayan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.